Pojedini mediji iz RS-a slijede vožda: Upis vlasništva nad zemljištem tumače kao otimanje teritorija!?

Da li je ijedan medij u RS-u kritički analizirao motive neviđene antidržavne hajke iz RS-a nakon odluke Ustavnog suda BiH po kojoj je poljoprivredno zemljište u vlasništvu države a ne entiteta, odnosno lokalnih političkih moćnika koji bi tim posjedima raspolagali i kupovali političku naklonost pred izbore?

Autor: Nermina Šunj – Kušljugić

Nakon što je tezu o narušavanju „dejtonskog balansa teritorija u BiH FBiH 51 posto: RS 49 posto“ plasirao Milorad Dodik (SNSD), član Predsjedništva BiH, i pojedini mediji odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine po kojoj je neustavan Zakon o poljoprivrednom zemljištu RS, pokušavaju prikazati kao „otimanje teritorije“ Republike Srpske.

Neukom dosta

Zlonamjerno i neutemeljeno poređenje upisa vlasništva i stvarne kontrole nad „dejtonskim omjerom teritorija“ Bosne i Hercegovine koje se plasiraju u pojedinim medijima očigledna su podrška intenciji Dodika i njegovih političkih istomišljenika, čak i u opoziciji, da državi oduzmu što više prava i nadležnosti, a u društvu stvore atmosferu neizvjesnosti i nemogućnosti funkcioniranja države.

Foto: ATV

ATV je objavila, SRNA prenijela brojnim medijima a RTRS našao prostora da ponovi pomenutu tezu tekstom „Gdje se nalazi zemlja koju Ustavni sud BiH želi da prepiše na BiH“. I u naslovu se implicira teza da zemlja na teritoriji u RS-u nikada nije pripadala BiH te da je kontinuitet državnosti i teritorijalnog suveriniteta BiH po toj logici nastao u Dejtonu?! Pa su istražili i izračunali da je „tačno 85.596 hektara poljoprivrednog zemljišta u 25 opština i gradova Republike Srpske – nešto manje od površine cijelog Trebinja – toliko bi nivo BiH da otme od Srpske posljednjom odlukom Ustavnog suda BiH“, javlja ATV.

Nadalje u tekstu plasiraju potpuno besmislenu analogiju da bi se „dodatno narušio dejtonski balans, kojim 51 posto teritorije u BiH pripada Federaciji BiH, a 49 posto Republici Srpskoj“.

Dakle, protivno svakoj logici poistovjećuju načelne procente teritorija koje obuhvataju entitetske linije razgraničenja utvrđene Dejtonom i gruntovno vlasništvo nad zemljištem.

Naime, privatna gruntovna zemljišta nisu vlasništvo entiteta, pa bi po toj logici i vlasništvo nad zemljištem Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj, odnosno Srba u Federaciji također „narušavalo“ dejtonske procente.

Također, da je riječ o raspamećivanju građana, dokazuje i činjenica da prema ovakvoj odluci Ustavnog suda nije samo poljoprivredno zemljište Republike Srpske proglašeno vlasništvom BiH, već je to po istom kriteriju i poljoprivredno zemljište u Federaciji BiH, pa se o narušavanju procenata uopće ne može govoriti.

Odlukom Ustavnog suda, pišu mediji u RS-u, najviše bi bio pogođen Sokolac, više od 10.500 hektara poljoprivrednog zemljišta na teritoriji ove općine bi bilo „oteto od Srpske i prepisano na zajednički nivo vlasti“.

Šipovo i Nevesinje bi ostali bez više od 9.000 hektara, dok bi u Gradišci i Mrkonjić Gradu na BiH bilo prepisano 7.800, odnosno 7.300 hektara.

Ovo zemljište se nalazi u svim dijelovima RS-a, od Lijevča do Semberije, ali i nekoliko općina u Hercegovini, računajući i grad Trebinje.

Uglavnom je riječ o velikim i uređenim kompleksima sa najkvalitetnijim poljoprivrednim zemljištem i izgrađenom infrastrukturom, a koji su nekada bili u vlasništvu velikih poljoprivrednih kombinata.

Nepoštivanje Ustavnog suda BiH

Ustavni sud BiH donio je odluku prema kojoj je Ustavu BiH suprotan član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a, kojim je propisano da poljoprivredno zemljište koje je javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske.

Ustavni sud BiH je utvrdio da je riječ o isključivoj nadležnosti BiH u reguliranju pitanja državne imovine.

Megafon.ba