Autor: Nermina Šunj Kušljugić
U sklopu Megafonove kampanje STOP FEMICID, na brojne adrese nevladinih organizacija te gradskih/općinskih vijećnika i skupštinskih zatupnika u Tuzlanskom kantonu, koji već u okviru svojih nadležnosti daju doprinos kampanji zaštite žrtava nasilja u porodici, poslali smo pismo kako bi podsjetili na određene manjkavosti u sistemu zaštite, do kojih smo došli tokom istraživanja, te ukazali na mogućnost saradnje i medijske podrške za sve što institucije i organizacije rade u ovoj oblasti.
GRAD TUZLA DONIO REZOLUCIJU O SPREČAVANJU UZNEMIRAVANJA I SEKSUALNOG NASILJA NAD ŽENAMA
Podrška kampanji pristigla je i od predsjedavajuće Gradskog vijeća Grada Tuzle, Nataše Perić. U iscrpnom pismu, koje vrijedi pročitati zbog brojnih koraka koji su poduzeti u Gradskom vijeću i uredu gradonačelnika s ciljem zaštite žrtava od nasilja u porodici, Perić je izrazila zadovoljstvo što je pozvana da uzme učešća u kampanji STOP FEMICID i u istraživanju “Pravo i(li) pravda za žrtve nasilja u porodici koje provodi Megafon, osobno i kao predsjedavajuća Gradskog vijeća.
„Moram naglasiti da, kao žena i kao predsjedavajuća Gradskog vijeća Tuzla, u potpunosti podržavam navedenu kampanju. Smatrajući da svi trebamo, u okviru svojih mogućnosti i nadležnosti dati doprinosa u cilju suzbijanja nasilja, torture i uznemiravanja žena, kao vijećnicima Gradskog vijeća Tuzla sam u avgustu ove godine uputila prijedlog da se u dnevni red sjednice Gradskog vijeća Tuzla uvrsti tačka pod nazivom: „Zahtjev nadležnim organima za poduzimanje hitnih mjera na suzbijanje nasilja, torture i uznemiravanja žena”, kaže Nataša Perić.
„Podsjećam da je Bosna i Hercegovina ratifikovala Istanbulsku konvenciju 7. novembra 2013. godine i nije zadržala nikakve rezerve nakon deponovanja instrumenta o ratifikaciji Konvencije.
Istanbulska konvencija je najdalekosežniji međunarodni sporazum o nasilju nad ženama i nasilju u porodici. Njegov sveobuhvatni set odredbi sastoji se od preventivnih i zaštitnih mjera, kao i određenog broja obaveza koje osiguravaju adekvatan odgovor kao što je krivični postupak za teška kršenja ljudskih prava. Konvencija stvara novu osnovu, nastojeći da se pozabavi osnovnim uzrocima nasilja nad ženama (kao što su rodni stereotipi, tradicije koje su štetne za žene i opći izrazi rodne nejednakosti).
Iako je ratifikovana, Istanbulska konvencija nije implementirana u Bosni i Hercegovini. Pojedine lokalne sredine i njihova predstavnička tijela, poput Gradskog vijeća Tuzla pojedinačnim akcijama, nastojali su, u okviru svoje nadležnosti, raditi na sprečavanju nasilja, torture i uznemiravanja žena.
Gradsko vijeće Tuzla je na svojoj sjednici održanoj dana 25.02.2021. godine donijelo Rezoluciju o sprečavanju uznemiravanja i seksualnog nasilja nad ženama (“Službeni glasnik Grada Tuzle”, broj 3/21.).
Kada je u pitanju femicid, koji predstavlja najekstremniju formu rodno zasnovanog nasilja, koja se definiše se kao “namjerno ubistvo žena samo zato što su žene”, Bosna i Hercegovina ne poznaje ovaj termin. Osim toga, ne postoje ni zvanični podaci o broju ubistava ili pokušaju ubistava žena, nego samo oni do njih se najčešće dolazi iz medija. Prema podacima do kojih je došla Agencija za ravnopravnost spolova BiH, u Bosni i Hercegovini u periodu od 2015. do 2020. godine ubijeno je 56 žena, dok je tokom prošle godine, sudeći prema medijskim izvještajima, ubijeno bar njih deset.
Kao i za većinu stvari u Bosni i Hercegovini, nešto dobije pažnju tek onda kad je “šteta već počinjena”, javnost osudi, organiziraju se i realizuju protestna okupljanja i sve se završi na tome.
Svjedoci smo da glas naroda nije dovoljan, da bi se obezbijedile promjene u društvu, ali složit ćemo se da je femicid nešto što sve više uzima maha, što je pokazalo posljednje brutalno ubistvo tj. femicid nad ženom u Gradačcu pred očima njenog djeteta, kojom prilikom je ubijeno još dvoje ljudi, a troje ranjeno.
Ne smijemo zaboraviti ni slučajeve nasilja nad ženama, poput onog kada je poslodavac pretukao svoju uposlenicu u ugostiteljskom objektu u Jablanici, nedavni slučaj nasilja u Ljubuškom, slučaj ubijene radnice pekare u Zavidovićima i niz drugih slučajeva nasilja nad ženama. Svi ovi slučajevi zahtijevaju hitnu reakciju svih nadležnih organa, u protivnom, ženama žrtvama nasilja, šalje se poruka da su one instutucionalno nezaštićene a da su nasilnici zaštićeni.
Gradsko vijeće Tuzla je na sjednici održanoj 31. avgusta 2023. godine usvojilo niz zaključaka koji su proslijeđeni nadležnim organima te je pozvalo nadležne organe da reagiraju s dužnom pažnjom i da preduzimaju sve neophodne mjere propisane Konvencijom Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulskom konvencijom), kako bi se spriječili budući slučajevi femicida, ali i svi oblici nasilja nad ženama i djevojčicama, bilo kog oblika torture i nasilja u porodici. Takođe je apelovano na nadležne pravosudne i druge državne organe da budu efikasniji u procesuiranju i izricanju sankcija za krivična djela protiv života i tijela, čije su žrtve žene i nemoćna lica. Od nadležnih vlada i parlamenata da se izradi i usvoji tekst izmjena Krivičnog zakona, kojim će femicid biti predviđen kao posebno krivično djelo.
Gradsko vijeće Tuzla je takođe zatražilo od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i entitetskih vlada i Vlade Brčko Distrikta BiH da, u skladu sa svojim nadležnostima, pristupe izradi dokumenata vezanih za definiranje sveobuhvatnog okvira politika i mjera za zaštitu i pomoć svim žrtvama nasilja i torture nad ženama, uznemiravanja žena i nasilja u porodici. Sa ciljem aproksimacije podataka o oblicima nasilja nad ženama, Gradsko vijeća Tuzla je zatražilo od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH da, u saradnji sa Agencijom za statistiku i Agencijom za ravnopravnost spolova (a u skladu sa Krivičnim zakonom), izradi sveobuhvatnu i razvrstanu statistiku o nasilju nad ženama, u skladu sa Istanbulskom konvencijom.
Od Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona i od Policijskih uprava zatraženo je da poduzmu sve aktivnosti u cilju dodatnog educiranja policijskih službenika za postupanje sa žrtvama nasilja, imajući u vidu činjenicu da su policijski službenici, u većini slučajeva, prve osobe kojima se žrtve nasilja obraćaju i od kojih očekuju pomoć i podršku, na način da im se posebna pažnja skrene na to da je potrebno da žrtve nasilja detaljno upoznaju sa svim pravima koja imaju kao i da im pruže podršku u vidu davanja što više potrebnih informacija koje su važne za dalju sigurnost i rješavanje nastale situacije kao i pravnu i faktičku zaštitu žrtve, mogućnost zbrinjavanja u Sigurnoj kući, naročito ako su tu i maloljetna djeca, koja često ostanu u kući sa nasilnikom pa se žrtva nasilja, ukoliko joj se ne pruži adekvatna podrška, vraća nasilniku.
Moram napomenuti da Grad Tuzla kontinuirano razvija aktivnosti koje doprinose prevenciji i smanjenju ove vrste nasilja a koje se realizuju kroz različite sektore djelovanja gradske uprave. Također, Grad Tuzla aktivno podržava sve aktivnosti drugih institucija i organizacija, posebno programe i projekte neprofitnog sektora, koje se provode u cilju prevencije i podrške žrtvama porodičnog nasilja. Grad Tuzla aktivno kreira i provodi politike koje za krajnji cilj imaju smanjenje broja slučajeva porodičnog nasilja te pružanje aktivne podrške žrtvama nasilja, prije svega žena i djece. Shodno tome, od 2020. godine sredstvima iz Budžeta Grada Tuzle sufinsiraju se troškovi rada Sigrne kuće, jedine na području Tulanskog kantona, koja djeluje u okviru Udruženja građana „Vive Žene“ Tuzla. U Sigurnoj kući u prosjeku na godišnjem nivou zbrine se oko 140 osoba žrtava nasilja u porodici – žena i djece. Većinu sredstava (90%) za smještaj i rehabilitaciju žena i djece žrtava nasilja u Sigurnoj kući od njenog osnivanja, UG „Vive Žene“ Tuzla obezbjeđivalo je od inostranih donatorskih organizacija. Međutim, kao i u drugim oblastima, donatori provode izlaznu strategiju i kontinuirano smanjuju iznos sredstava za rad Sigurne kuće, koja pruža utočište za žrtve zlostavljanja i nasilja u porodici, te je neophodna podrška domaćih vlasti. Grad Tuzla je prepoznao ovu potrebu te su u 2019. godini za sufinansiranje troškova rada Sigurne kuće iz gradskog budžeta izdvojena sredstva u iznosu od 30.000,00 KM. Usljed povećanog broja korisnika u vrijeme pandemije koronavirusa i povećanja ukupnih godišnjih troškova Sigurne kuće (oko 300.000,00 KM) u Budžetu Grada Tuzle obezbijedena sredstva u iznosu od 50.000,00 KM. U 2024. godini, u skladu sa mogućnostima, planirano je dodatno povećanje navedenog iznosa.
U Gradu Tuzla na snazi je Protokol o postupanju u slučajevima nasilja iz 2014. godine (Protokol broj 02-35-5570-2014) u čijoj implementaciji aktivno sudjeluju JU Centar za socijalni rad Tuzla i Udruženje “Vive žene” Tuzla. Značajno je napomenuti ovaj segment, jer Grad Tuzla već dugi niz godina učestvuje u prevenciji i zaštiti od bilo kog oblika seksualnog i drugog nasilja. Trenutno je u završnoj fazi izrada i usvajanje ažuriranog Gender akcionog plana Grada Tuzle. Pored toga, Grad Tuzla kontinuirano, sredstvima iz gradskog budžeta, podržava realizaciju projekata neprofitnih organizacija koji imaju za cilj prevenciju nasilja nad ženama i podršku žrtvama nasilja. Grad Tuzla je 2020. godine, tokom pandemije COVID 19, podržao realizaciju projekta koji je implementiralo Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle uz podršku CARE International Balkans, Švicarske ambasade u BiH i Agencije za ravnopravnost spolova BiH a koji je bio usmjeren na edukaciju pripadnike romske populacije o sprječavanu nasilja u porodici i prevenciji seksualno-reproduktivnog zdravlja. Projektom je obuhvaćeno oko 800 žena i 200 muškaraca te podijeljeno oko 1000 higijenskih kompleta domaćinstvima. Budući da je ekonomska neovisnost jedan od glavnih razloga zbog kojeg žene žrtve nasilja ostaju u zajednici sa nasilnim partnerima Grad Tuzla je kreirao posebne programe podrške za ekonomsko osnaživanje žena žrtava nasilja.
POVLASTICE ZA ŽRTVE NASILJA U PORODICI
Prepoznavši žene (i djecu) žrtve nasilja u porodici kao posebno ranjive i nezaštićene kategorije, Grad Tuzla je u Pravilnik o načinu dodjele i odabira korisnika stambenih jedinica pod zakup u cilju realizacije projekta „Sistem socijalnog stanovanja“ – Hilfswerk Austria (HWA) („Službeni glasnik Grada Tuzla“, broj 6/15. i 9/16.), u kategorije koje mogu ostvariti pravo na dodjelu stana u zakup po povlaštenim uslovima, pored ostalih, uvrstio i osobe koje su žrtve nasilja u porodici.
Grad Tuzla, gradonačelnik Grada Tuzle i Gradsko vijeće Tuzla će i u narednom periodu, u skladu sa mogućnostima, a na osnovu prijedloga i sugestija relevatnih institucija i organizacija, razvijati programe prevencije porodičnog nasilja i podrške žrtvama nasilja te, u okviru svoje nadležnosti, poduzimati mjere i aktivnosti u cilju sprečavanja nasilja, torture i uznemiravanja žena i pružanja pomoći žrtvama nasilja, kaže se u pismu podrške kampanji STOP FEMICID, Nataše Perić, predsjedavajuće Gradskog vijeća Tuzla.
Vezani tekstovi:
ISTRAŽUJEMO: Pravo i(li) pravda za žrtve nasilja u porodici
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.