Mulać: U Gradu Tuzla prvi u BiH uspostavili katastar klizišta i geoalarm, sisteme za rano upozoravanje na prirodne nesreće 

U sistemu ranog upozoravanja na prirodne nesreće, ali i u prevenciji prirodnih nesreća, ovakva baza podataka je ključna za Službu Civilne zaštite i Službu za prostorno uređenje, jer mogu vidjeti kako i u kojem pravcu da se pripreme za eventualne ekstremne situacije.

Piše: Nermina Šunj Kušljugić

Kada govorimo o opasnostima od pojave klizanja tla usljed obilnih padavima ili drugih uzroka geološke naravi Tuzla je jedno od najugroženijih područja u Bosni i Hercegovini u kojoj, na četvrtini područja, svakodnevno postoji rizik od pojave klizanja tla.

NAUČENE LEKCIJE

Prirodne nesreće s kojima smo se suočavali, posebno velike poplave 2014. godine, u Gradu Tuzla su shvatili kao veliku lekciju kako prevenirati katastrofalne posljedice na ljude i infrastrukturu, kaže za Megafon doktor geoloških nauka Miralem Mulać, aktuelni pomoćnik gradonačelnika za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica. Mulać je godinama vodeći stručnjak u najvažnijim procesima koje su radili u gradskoj upravi i Službi civilne zaštite u pretvaranju loših statistika u bazu podataka iz koje crpe pokazatelje kako preduprijediti moguće nesreće. 

„Na području Tuzle registrovano je preko 2.100 klizišta, 16,5 posto ukupne teritorije grada je pod klizištima. Imamo 430 lokacija potencijalnih za pojavu klizišta što zahvata 6,5 posto teritorije grada.

Kada sve to zbrojimo, znači da je 22,5 posto teritorije Grada Tuzla pod klizištima, dakle, skoro četvrtina teritorije Tuzle.

Imali smo intenzivna aktiviranja i reaktiviranja klizišta 2001., 2010. i 2014. godine i sve njihove konture su izdvojene u Prostornom planu Grada Tuzla. S tim da smo mi u gradskoj upravi najviše otišli naprijed vezano za formiranje baze podataka, zapravo, formiranja pravog katastra klizišta.

Mnoge lokalne zajednice smatraju ovaj katastar značajnim jer imaju evidenciju o svemu.

U saradnji sa UNDP-jem razvijen je katastar klizišta koji se koristi i u drugim sredinama, ali kao model im je poslužio primjer urađen u Tuzli i na osnovu tog materijala razradili su softver koji je dostupan u još osam lokalnih zajednica.

Iz katastra nadležne službe mogu vidjeti za koliko ljudi i objekata postoji potencijalna opasnost u slučaju obilnih padavina ili pojave klizanja tla“, kaže naš sagovornik.

(Sistem za procjenu rizika od katastrofa/Izvor: Web stranica Grada Tuzla/Ilustracija)

U sistemu ranog upozoravanja na prirodne nesreće, ali i u prevenciji prirodnih nesreća, ovakva baza podataka je ključna za Službu Civilne zaštite i Službu za prostorno uređenje, jer mogu vidjeti kako i u kojem pravcu da se pripreme za eventualne ekstremne situacije.

„Pored konture klizišta u katastru se popunjavaju određeni podaci o tome koliko ima objekata u tom području, koja infrastruktura je tu zastupljena, koliko domaćinstava živi u tom području, koje su to kategorije sa socijalno-ekonomskog aspekta. Tako da na nekom području, primjera radi na klizištu u naselju Badre, imamo tačno definisano koliko objekata tu imamo.

Važno je da službe za prostorno uređenje znaju kod planiranja šta je na terenu a i važno je da civilna zaštita može adekvatno reagovati u slučaju neželjenih situacija, pogotovo u sistemu ranog upozoravanja kada se određene intervencije mogu provesti kao preventivne. Bili smo svjedoci 2014. godine kada smo imali teško stanje. U Službi civilne zaštite tada smo imali dnevno više od 300 prijava pojave klizišta. Bilo je to haotično stanje.

Godina 2014-ta je bila lekcija ne samo za Tuzlu, nego cijelu Bosnu i Hercegovinu, ne samo kako da radimo na otklanjanju posljedica već i kako da razvijamo sistem ranog upozoravanja. Zato je najbitnija baza podataka, jer kad to imate možete razrađivati sve drugo“, kaže Mulać.

POKAZATELJI ZA LOKALNE ZAJEDNICE

Uporedo sa postupanjem nadležnih službi za zaštitu i spašavanje, zahvaljujući katastru klizišta, lokalne zajednice imaju pokazatelje šta mogu očekivati i kako da se ponašaju. 

Maida Mehmedović, predsjednica Mjesne zajednice Gornja Tuzla, kaže za Megafon da su im takvi podaci veoma korisni, posebno jer mogu da vode brigu o lokalnoj infrastrukturi, a samim tim i da upozore građane na eventualne rizike.

„Od velikog je značaja za mještane Gornje Tuzle imati takve podatke, pogotovo kada ljudi rade neke nove objekte. Pored stambenih objekata, nama je to značajno kada je u pitanju infrastruktura, dakle, izgradnja puteva, kanalizacione mreže, vodovoda, da znamo da li su u pitanju klizne zone.

Kada je u pitanju industrijska zona, također, izuzetno je značajno da znamo da li tu postoj rizik ako su građani zainteresirani za proširenje objekata. Značajno je da mi u lokalnoj zajednici raspolažemo tim podacima kako bi mogli o tome obavijestiti i građane koji često nisu dobro informisani“, kazala je Mehmedović.

Gradska uprava Grada Tuzla (Foto: N.Š.K./Megafon.ba)

Jusuf Musić, predsjednik Mjesne zajednice Dragunja kaže da su podaci iz katastra klizišta i geoalarm važni kako bi bili spremni na neželjene situacije.

„Mi dobijemo i cirkularno pismo u kojem nas se alarmira kada se očekuju velike padavine. U odnosu na iskustvo od prije nekoliko godina kada ništa nismo znali o tome, sad se osjećamo mnogo sigurnije, znamo kad i kome ćemo se obratiti, ili kad primjetimo da se nešto dešava da na vrijeme možemo alarmirati Civilnu zaštitu.

Mi imamo žarišta koja su od ranije aktivna, na području Dragunje u naselju Namlići imamo klizište koje je stalno aktivno, kao i na području Erdemovića u Donjoj Dragunji. Tu je tlo aktivno bez obzira na padavine i s tog se područja ljudi iseljavaju, posebno nakon 2014. godine.

Imamo povremeno i problem sa plavljenjem rijeke Tinje koja je u nadležnosti Agencije za vodno područje rijeke Save“, kaže Musić govoreći o važnosti geoloških podataka o području u kojem žive kako bi znali kako da se ponašaju u kritičnim situacijama.

Obavijest koju dobivaju iz službi Grada Tuzla zasniva se na procjenama rizika od padavina, takozvanog geoalarma, koji u Tuzli odavno funkcionira.

„Pošto su za Grad Tuzla specifične i najčešće pojave poplave i klizišta, a da bi razvili sistem ranog upozoravanja, u smanjenju rizika od katastrofa na lokalnom nivou mi smo razvili tzv. geoalarm i mogu reći da smo prvi u BiH koji smo to uradili. Mi smo se povezali sa meteoalarmom i tačno znamo šta će se dogoditi. Formirali smo tri stepena upozorenja, žuto, narandžasto i treći stepen, crveno upozorenje. Geoalarm je defisan na osnovu očekivanih padavina i na osnovu tih podataka uspostavlja se sistem pripravnosti nadležnih službi. Kada se upali crveni geoalarm znamo šta možemo očekivati“, kazao je Miralem Mulać, pomoćnik gradonačelnika Tuzle.

(Upozorenja na vremenske nepogode na web stranici Grada Tuzla/Ilustracija)

Prvi stepen je žuti geoalarm, kaže Mulać, kada imamo količine padavina od 35 do 50 litara po metru kvadratnom u toku 24 sata. Tada dolazi do povećanja vodostaja u rijekama, izlijevanja vode iz korita i pojave manjih klizišta, posebno tamo gdje je prethodno došlo do degradacije prirode. Tada se na području Grada Tuzla može uvesti stanje pripravnosti od prirodne nesreće.

Drugi stepen opasnosti, narandžasti je kada su količine padavina od 50 do 70 litara. U ovom slučaju očekuje se visok nivo vode u vodotocima, više bujica, izlijevanje vode u nereguliranim vodotocima, više klizišta na terenu, te se može proglasiti stanje neposredne opasnosti od pojave klizišta i poplava.

Treći stepen opasnosti je kada se upali crveni geoalarm, a kada su količine padavina više od 70 litara po metru kvadratnom.

POZITIVNE OCJENE

Takve situacije su zabilježene u Tuzli 2010. i 2014. godine, kaže Mulać. S tolikom količinom padavina dolazi do velikog plavljenja, pojave velikog broja klizišta, izlijevanja vode, blatnih tokova i tada se na području grada proglašava stanje prirodne nesreće, kada se angažiraju sve službe zaštite i spašavanja.

„Geoalarm koji smo razvili, trenutno je u manuelnom obliku i trebalo bi ga digitalizovati, povezati sa meteoalarmom. Na određenim stručnim skupovima gdje smo prezentirali naše iskustvo, dobili smo pozitivne reakcije i naša je želja da se ovakav geoalarm formira na kompletnom području BiH. Tu nam je potrebna podrška viših nivoa vlasti i međunarodnih institucija “, kazao je Mulać.

Produkcija ovog sadržaja omogućena je velikodušnom podrškom američkog naroda putem Agencije Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID) u okviru projekta “Jačanje otpornosti na prirodne katastrofe i unapređenje strategije pripravnosti” koji provodi Američka agencija CRS. Sadržaj je u nadležnosti CRS-a i ne odražava nužno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.

Megafon.ba