Ministrica Ajšić: U novom Prostornom planu TK ucrtana je i brza cesta Tuzla-Sarajevo

Razgovarala: Nermina Šunj Kušljugić

Godinama se govori o brzoj cesti Tuzla- Sarajevo, a cijelo to vrijeme, na strateški važnom projektu za dva kantona, nije urađeno ništa. Argumentacija federalnog nivoa je da poveznica između Sarajeva i Tuzle kategorisana brza cesta uopće ne postoji. Samim tim, ne postoji ni u Transportnoj strategiji FBiH 2015-2030.

Istina, važećim Prostornim planom Tuzlanskog kantona koji je na snazi do 2025. godine, ta komunikacija je kategorizirana kao magistrala koju trenutno koristimo, a kojom građani i robe putuju i po tri sata.

NOSILAC IZRADE IPSA INSTITUT

Međutim, u Tuzlanskom kantonu, kako saznajemo iz razgovora sa Anelom Ajšić, ministricom prostornog uređenja i zaštite okolice TK, uveliko se radi na novom Prostornom planu za period 2025.-2045. godina, u kojem će biti ucrtana i komunikacija Tuzla – Sarajevo, kategorizirana kao brza cesta, te će time biti stvoreni temelji da se na tom projektu konačno počne ozbiljno raditi.

U kojoj je fazi ministrice Ajšić posao na izradi novog Prostornog plana Tuzlanskog kantona?

„Još u 2023. godini Skupština je donijela odluku o pristupanju izradi Prostornog plana Tuzlanskog kantona za period 2025.-2045. godina. Za nosioca izrade Vlada je odredila Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice, a kao koordinacioni tim je određena upravna organizacija pri Ministarstvu, Zavod za prostorno planiranje i urbanizam. To je jedan od ključnih momenata, ta odluka u 2023. godini o pristupanju izradi, nakon čega je Ministarstvo imalo jasno određene korake koje treba da poduzima, te se pristupilo javnoj nabavci za izbor nosioca izade Prostornog plana. Putem javne nabavke je posao dobio IPSA institut Sarajevo, s kojima je sklopljen ugovor. Dobili su sve naše ulazne paramatre i podatke.

Sam koncept javne nabavke je zamišljen u fazama, pri čemu prva faza predstavlja prostornu osnovu i možemo slobodno kazati da smo uveliko u toku te prve faze i okončavamo je zapravo, odnosno, imamo izrađenu prostornu osnovu. Također smo uspjeli da organizujemo i Savjet plana kao stručni tim koji će da pomogne nosiocu izrade kako bi na adekvatan način izradio prednacrt, a samim tim i Nacrt Prostornog plana TK. Prilikom formiranja Savjeta poslali smo dopise svim općinama i gradovima na području Tuzlanskog kantona da nam odrede stručnu osobu među svojim uposlenicima, koja će iznositi interese te lokalne samouprave, njihove potrebe, strateške ciljeve, planove, kako bi imali stvarno kvalitetan i Prednacrt, a samim tim i i Nacrt Prostornog plana. U planu je i da Savjet plana održi svoj prvi sastanak, možda već i u septembru.

Prostorni plan TK 2005-2025 koji je na snazi nema ucrtanu dionicu Tuzla- Sarajevo u kategoriji brze ceste već kao magistralu (Izvor: Vlada TK)

Mi imamo na snazi važeći Prostorni plan za period 2005-2025. godina, ali smo se odlučili već u 2023. godini pokrenuti postupak kako bi u toku 2025. godine imali okončan Prostorni plan 2025-2045 da ne bi imali neki period da nemamo na snazi planski dokument.

Mogu slobodno kazati da je Prostorni plan, ako ne najbitniji, onda jedan od najbitnijih koraka za razvoj Tuzlanskog kantona i sve buduće aktivnosti ne mogu se započeti bez tog dokumenta. Počevši od određivanja poljoprivrednog zemljišta, građevinskog zemljišta, industrijskih zona, naravno i saobraćajne infrastrukture i svih ostalih aspekata koje taj Prostorni plan sadrži“.

Da li je novim Prostornim planom predviđena brza cesta Tuzla-Sarajevo, što sada nije slučaj, jer je ta cesta kategorizirana kao magistrala?

„Jeste planirana brza cesta Tuzla-Sarajevo. Mi smo zajedno, slobodno ću kazati ispred Koordinacionog tima Zavoda za urbanizam, konstantno u kontaktu sa IPSA Institutom i prilikom dostavljanja svih naših dokumenata, dostavili smo i naše potencijalne strateške planove u pogledu saobraćajne infrastrukture, koje su i prihvaćene. Naš cilje je da se magistalna dionica Tuzla- Sarajevo prebaci na viši nivo, odnosno, na brzu cestu. Bit će to koridor za istraživanje brze ceste, ali naš je cilj da se ucrta kao brza cesta.

Koliko će novi Prostorni plan uticati na Prostorni plan FBiH, odnosno, Transportnu strategiju FBiH do 2030., koja do sada nije predviđala tu brzu cestu, ali recimo da strategije ma koliko važne ipak nisu sveto slovo, odnosno koliko je sve to podložno promjeni?

„Baš tako, ništa nije nepromjenjivo, podložno je promjenama i treba da se mijenja. Nažalost, mi imamo određene trendove, počevši od zakonske regulative koja se nije mijenjala više decenija. Mi na snazi imamo Prostorni plan koji je pretrpio određene izmjene već u 2021. godini, što pokazuje da su i razvojni dokumenti podložni određenim izmjenama, ukoliko se za to pokaže veliko interesovanje i potreba. Samim tim i strategije ne bi trebalo da budu u funkciji kočenja određenih, posebno saobraćajnih strateških planova.

USKORO USVAJANJE I PROSTORNOG PLANA FBIH

Ono što je poznato javnosti je da mi nemamo usvojen Prostorni plan FBiH, ali saznanja koja je Ministarstvo u nekoj neformalnoj komunikaciji dobilo su da se planira usvajanje Prostornog plana FBiH i samim tim ćemo biti uključeni. Na jednom od tih sastanaka na kojem smo dobili tu informaciju smo kazali da mi radimo svoj Prostorni plan i da ukoliko postoji mogućnost, a mi ćemo na tome posebno insistirati, da se sve ono što se strateški ucrta u Prostornom planu TK, da se preslika i u Prostorni plan FBiH, kako ne bismo imali dokument višeg reda usvojen sa dokumentima koji ne idu u prilog Tuzlanskom kantonu“.

Ministrica Anela Ajšić (Foto: N.Š.K./Megafon)

Tuzlanski kanton je jedan od privredno najrazvijenijih kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Koliko nepostojanje brze ceste Tuzla- Sarajevo koči razvoj TK, ali i Sarajevskog kantona, jer je to projekat za koji bi trebalo da postoji obostrani interes?

„Slobodno mogu reći da to predstavlja problem i to mogu reći kao ministrica, ali svaki građanin Tuzlanskog kantona će se složiti sa tom konstatacijom da nepostojanje konkretne saobraćajne poveznice između dva centra kao što su Sarajevo i Tuzla, predstavlja veliku blokadu za daljnji razvoj i Tuzlanskog kantona, ali i Sarajevskog kantona, blokadu za međusobnu saradnju između privrednih subjekata koji se nalaze u Sarajevu, a vrše transport preko TK i obratno. Možemo kazati da smo nekako, od kako smo imenovani na funkcije, fokusirani na taj segment. Ovom prilikom ću istaknuti i premijera, gospodina Irfana Halilagića, koji je u svom ekspozeu premijera naglasio da će zaista jedan od fokusa rada Vlade biti da saslušamo potrebe naših lokalnih jedinica samouprave. Mi smo s tim ciljem organizovali i sastanke i obilaske lokalnih jedinica, na čelu sa premijerom i svim resornim ministrima i na tim sastancima smo uvijek dobivali odgovor da je problem razvoja tih općina, odnosno, gradova, upravo nepostojanje brze ceste između Sarajeva i Tuzle. Zatim, nepostojanje brze ceste prema Doboju i nepostojanje drugih projekata. Tako da smo i kroz konferenciju koja je bila održana u Tuzlanskom kantonu (Konferencija o stanju i perspektivama infrastrukturnog razvoja TK s akcentom na putnu putnu infrastrukturu, održana 10. i 11. jula u Tuzli op.a.), u organizaciji Udruženja poslodavaca, Privredne komore TK i Vlade TK, putem dva resorna ministarstva, Ministarstva saobraćaja i Ministarstva privrede, na jedan način jasno definisali i pokazali koliki je problem za razvoj privrednih subjekata upravo nepostojanje i te brze ceste između Tuzle i Sarajeva.

Tuzlanski kanton i svojim geografskim položajem može dosta toga unaprijediti saradnjom sa poduzenticima kroz razvoj građevinskih objekata uz saobraćajnu infrastrukturu. Pored mnogih podsticaja koje mi dajemo za razvoj privrednika koji su pokretački motor razvoja cijelog kantona, imamo tu problematiku nerazvojene saobraćajne infrastrukture i mislim da, ukoliko se zaista u budućnosti pristupi adekvatnom načinu izrade brze ceste da će se unaprijediti, prije svega Tuzlanski kanton, ali naravno i Sarajevski kanton i njihova privatna preduzeća. Posebno privatna preduzeća koja se bave transportom, koja moraju proći kroz TK. Samo skraćivanje vremena za putovanje između Tuzle i Sarajeva, doprinijet će njihovom boljem ekonomskom statusu i isplativosti te robe. Pored CO2 taksi koje su u budućnosti nešto što se treba planirati, koje će biti neminovno i podsticati privrednke da idu trasom zelene tranzicije, a nemoguće ih je podsticati na to ukoliko nemaju adekvatnu infrastrukturu koja doprinosi povećanjem njihovih prihoda, kako bi se mogli baviti i drugom problematikom. Tako da je to jedan krug pametnog investiranja, u kojem svi oni koji su na funkcijama treba da razmišljaju da im bude cilj njihovog mandatnog zadatka“, kazala je u razgovoru za Meagfon Anela Ajšić, ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice.

PRILIKA GRAĐANIMA I  PODUZETNICIMA DA SUDJELUJU U KREIRANJU KONAČNOG DOKUMENTA

Kada bude usvojen Nacrt Prostornog plana, bit će organizirana javna rasprava, kako je kazala ministrica, bit će ponuđen duži vremenski period, kako bi svi građani bili uključeni i kako bi znali šta se planira graditi na području gdje imaju posjede. Posebno je važno, kazala je ministrica Ajšić da privatni poduzetnici pregledaju svoje katastarske čestice, da vide na kojim dionicima će se provoditi određeni infrastrukturni projekti, te da imaju priliku svoje ciljeve poslovanja narednih 20 godina usmjeriti u skladu sa Prostornim planom, odnosno, da mogu sugerisati određene korekcije ovog strateškog planskog dokumenta.

Megafon.ba