Piše: Nedžad Kušljugić
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine ( SSSBiH) Selvedin Šatorović, idejom o povećanju minimalne neto plate na 1.000 KM, ili kako je rekao, na 1.900 KM sa doprinosima i porezima, prevazišao je sam sebe i konačno pokazao da nije dorastao funkciji koju obavlja.
Finansiranje iz povećanja cijene javnih usluga ili kredita MMF-a?
Istina, najnovijim prijedlogom koji se opet bavi platama, ne zna se gdje je Šatorović dobio gromoglasniji aplauz, u masi radnika u realnom sektoru koji jedva preživljavaju od minimalca ili u javnom sektoru čija bi već stabilna i odlična primanja bila dodatno, linearno povećana. Ali takvim prijedlogom da se administrativno, ekstremno poveća minimalna plata bez utemeljenja u realnim izvorima finansiranja, prvi sindikalista u FBiH dokazao je nepoznavanje elementarnih ekonomskih kretanja u Federaciji.
Da slučaj bude apsurdniji, predlaže to kao mjeru sprječavanja odlaska mladih iz zemlje, a svoju je ionako površnu ideju bazirao na rezultatima ankete, dakle, željama 53,4 posto ljudi (starosti od 18 do 45 godina) koji su bili pitani da li bi odlučili ostati u BiH ako bi najniža plata bila 1.000 KM.
Zamislite, osoba koja obnaša takvu funkciju, inicijativu koju predlaže a koja bi u konačnici milionskim iznosima opteretila javni budžet, poslovanje javnih preduzeća koja se finansiraju od naplate usluga građanima, odnosno, troškove firmi u realnom sektoru, donosi na osnovu ankete a ne analize finansijskih stručnjaka.
U Sindikatu se pozivaju na podatke FIA-e prema kojima je u 2018. godini profitabilno poslovalo oko 15.699 firmi ili njih 68 posto, čime je ostvareno 3 milijarde KM čiste dobiti.
Da su u Savezu Sindikata zaista analizirali podatke koje su iznijeli shvatili bi da se ovi podaci ne mogu jednostavno linearno posmatrati jer u procentualnoj ukupnoj dobiti od 3 milijarde velikim dijelom učestvuje manjina od tih 15.699 firmi, a velika većina posluje sa minimalnom dobiti.
Sindikat također nije iznio svoj stav o pitanju šta će biti sa zaposlenima u onih 32 posto firmi koje i sa ovim troškovima plata negativno posluju. Hoće li vlasnici firmi, zbog nemogućnosti da na postojećem tržištu zarade dovoljno da isplate radnike, jednostavno ugasiti i postojeća radna mjesta?
Trenutni sistem javnih prihoda ne daje jasnu sliku o minimalnoj cijeni rada u javnom sektoru, ali pod pretpostavkom da je minimalna plata u javnom sektoru u Federaciji BiH 600 KM i ako imamo njihovo povećanje na 1.000 KM, to bi značilo i linearno povećanje ostalih plata u javnom sektoru za oko 70 posto!?
Sindikat nam u svojim analizama nije ponudio rješenje odakle bi se finansirali ovi povećani troškovi rada u javnom sektoru, da li iz povećanja cijena usluga u javnim preduzećima, povećanjem budžetskih naknada kroz ekstremno povećanje naplaćenih poreza i doprinosa iz privatnog sektora ili iz kredita međunarodnih finansijskih institucija?
Pored cijena javnih usluga došlo bi i do povećanja cijena svih proizvoda i usluga, samim tim i inflacije.
Kada bi se usvojio ovakav prijedlog Sindikata u najskorije vrijeme bi se moglo očekivati zatvaranje ogromnog broja malih privatnih firmi, preseljenje postojećih firmi u Republiku Srpsku ili susjedne države gdje su porezi i doprinosi niži a mogao bi se zbog cijele situacije očekivati još veći val odlazaka iz BiH.
Više plate, više članarine Sindikatu
Jedini put za povećanje najnižih plata u FBiH jeste rasterećenje privrede od brojnih kompliciranih procedura i birokratskih nameta, smanjenje doprinosa i poreza, stvaranje uvjeta za nove investicije, depolitizacija privrede te stvaranje uvjeta za jednaku šansu za konkurentnost privatnog i javnog sektora i ukidanje monopolske pozicije jednih u odnosu na druge. Sve drugo je kontraproduktivno i samo izaziva dodatno finansijsko opterećenje.
Istina, posmatrajući iz ugla Šatorovića i njegovih saradnika, povećanjem minimalne plate na 1.000 KM znatno bi se povećala i naplata članarine Saveza sindikata BiH, jer bi bila značajno veća osnovica za uplatu članarine, samim tim i budžet sindikalista.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.