Srbijansko udruženje, uz podršku Ministarstva pravde Srbije, analizira rad sudova u BiH na procesuiranju ratnih zločina; istražuju da li se sudski procesi vode uglavnom protiv Srba; da li bi srbijansko pravosuđe dozvolilo, primjera radi, udruženjima porodica žrtava iz Srebrenice pristup informacijama tamošnjih sudova?
Autor: N.Š.K.
Nakon što su mediji objavili da je Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine na sjednici 16. oktobra 2019. godine odlučilo da se Srpskom udruženju za krivičnopravnu teoriju i praksu, čije je sjedište u Beogradu, osigura pristup podacima o predmetima ratnih zločina u bh. sudovima za potrebe naučnoistraživačkog projekta koji realiziraju, predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija oglasio se nakon određenih sumnji koje su se pojavile u javnosti da se tom odlukom Udruženju bezuvjetno daje dopuštenje za uvid u dokumentaciju sudova i kazao da će sudovi u konačnici odlučivati o svakom pojedinačnom zahtjevu.
Istraživanje podržava Ministarstvo pravde Srbije
Kako je u javnosti ova odluka VSTV-a ipak shvaćena kao signal pravosudnim institucijama da olakšaju rad Udruženju, iz Suda BiH, kako su mediji objavili, pojašnjeno je da odluka neće uticati na redovne, zakonske procedure pristupa informacijama u sudovima koje se moraju poštovati.
U Srpskom udruženju redom sjede pravnici i sudije kojima je itekako poznata legislativa kada je u pitanju pristup podacima sudova, posebno vezano za osjetljive predmete, pa je zanimljivo da su se ipak odlučili da umjesto sudovima iz kojih su im podaci za istraživanje potrebni, obrate VSTV-u.
Iako Srpsko udruženje za krivičnopravnu teoriju i praksu ima sjedište u centru Beograda, predsjednik prof. dr. Stanko Bejatović, inače profesor na Univerzitetu u Kragujevcu, i jedan od dva potpredsjednika, prof. dr Miodrag Simović, porijeklom su, odnosno žive u Bosni i Hercegovini.
Bajetović je rođen u BiH i diplomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu prije nego je magistrirao i doktorirao u Beogradu, a Simović je aktuelni sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Drugi potpredsjednik Udruženja je Janko Lazarević iz Srbije, sudija Vrhovnog kasacionog suda u penziji.
Kad se analizira cilj istraživanja nije ni čudo što je pomenuti zahtjev VSTV-u izazvao kotroverze u bh. javnosti. Naime, projekat je započet još prošle godine a istraživanje, prema riječima predsjednika Bejatovića u intervjuu za Glas Srpske 19. augusta 2019. godine, podržava i „resorno ministarstvo“ (Ministarstvo pravde Srbije op.a) a „istraživanjem treba da budu obuhvaćena pitanja vezana za efikasnost otkrivanja, procesuiranja i stepena kažnjivosti ili nekažnjivosti ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine, kroz njihovo procesuiranje pred Haškim tribunalom i sudovima Srbije, BiH, Hrvatske i Crne Gore“.
„U Srbiji svi, uključujući i resorno ministarstvo, podržavaju projekat i spremni su da nam omoguće pristup predmetima. Obavljeni su i razgovori sa subjektima u Srpskoj“, kazao je Bejatović.
Na pitanje novinarke Glasa Srpske zbog čega su se odlučili na istraživanje, Bejatović je pojasnio: „Dva su razloga. Prvi je sadržan u činjenici da je suđenje za ratne zločine jedan od najvažnijih koraka u procesu pomirenja, razvoju dobrosusedskih odnosa i stabilnosti u regionu bivše Jugoslavije, za koji se dušno zalažemo“.
Već postavljena teza
„Drugo, u narodu kojem pripadam, tri su većinska stava – da se u najvećem procentu procesuiraju pripadnici srpskog naroda, da kod dva druga naroda nema istinske volje za preduzimanje mera privođenju pravdi zbog učinjenih ratnih zločina od pripadnika tih naroda te da je Haški tribunal osnovan s ciljem da sudi pripadnicima srpskog naroda i da u radu tribunala u ne malom broju slučajeva prednost ima politika nad pravom, što ne bi smelo da se desi. Uz naučno-istraživačke metode, želimo da dokažemo da li su ti stavovi opravdani ili ne“, objasnio je Bejatović ciljeve istraživanja čije rezultate namjeravaju objaviti u drugoj polovini naredne godine.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.