Nedjelja, August 9

Još jedno „zapišavanje teritorija“

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Najava sastanka „naredne sedmice“ Dodika, Čovića i Izetbegovića je postala vijest jer od njihove volje ovisi funkcioniranje kompletnog života u BiH; riječ je o ljudima čije su stranke zajedno na proteklim općim izborima za entitetske parlamente dobile tek 19,37 posto podrške ukupnog biračkog tijela u BiH.

Piše: Nermina Šunj – Kušljugić

Pošto nam je legitimitet često rabljen termin a imamo samoproglašene, neprikosnovene, „legitimne“ predstavnike tri konstitutivna naroda, bez čijeg dogovora ništa i ni u jednom dijelu države ne funkcionira, valja se podsjetiti na legitimnost političkih stranaka Milorada Dodika (SNSD), Dragana Čovića (HDZ BiH) i Bakira Izetbegovića (SDA).

Pošto su im entitetski parlamenti bitni jer tamo iskazuju političku snagu i utjecaj, kada se saberu svi glasovi koje su SDA, HDZ BiH i SNSD dobili u Parlamentu Federacije BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske, uključujući i glasove Srpske liste u federalnom Parlementu (koalicija SNSD, DNS i SP) i podrška koju su koalicija oko HDZ-a BiH i koalicija oko SDA (Zajedno za BiH) imali u NSRS-a, riječ je o ukupno 650.045 glasova.

U odnosu na ukupno biračko tijelo u BiH (3.355.429 glasača) radi se o 19,37 posto podrške.

Zajedno nemaju podršku ni petine glasača

Dakle, političke stranke na čijem su čelu Dodik, Čović i Izetbegović zajedno nisu dobile podršku ni petine ukupno registriranih glasača u BiH.

Pa ipak odlučuju o svemu. Kad god se njih trojica ne dogovore o nekom pitanju, u blokadi je jedan segment života u državi.

Kako im je pošlo za rukom?

Jednostavno. Izborni zakon BiH je po njihovoj mjeri, neprincipijelne koalicije, kupovina „papaka“, manipuliranje s neprincipijelnim i potkupljivim političarima, ali i građanima.

Dok god građani aplaudiraju samoproglašenim vladarima života u BiH znači da im i oni i situacija u kojoj se nalazimo odgovara.

Jer, koje drugo pojašnjenje ponuditi ako u 21. stoljeću, u deklarativno demokratskom i pluralnom društvu, građani moraju da čekaju da se trojica političara dogovore oko pitanja koja se podrazumijevaju (budžet, izbori, imenovanja) i ako je vijest da će se trojica sastati i razgovarati o tome.

Danima se najavljuje sastanak naredne sedmice na kojem će pomenuti trojac razgovarati o pomenutim pitanjima.

Najava tog događaja je vijest.

Mada je, recimo, i 18. novembra 2019. godine (godinu nakon općih izbora) vijest u medijima bila izjava Dragana Čovića (nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH) da je „krajnje vrijeme da se završi priča o formiranju vlasti u BiH“.

I tada je govorio o sastanku „naredne sedmice“.

Od tada je vlast većinom formirana ali ostale su najkrupnija „cjenjkanja“ oko funkcija u državnim agencijama, SIPA-i, OSA-i, Upravi za indirekno oporezivanje BiH.

Sastanak o kojem govorimo je predstavljen kao još jedan u nizu važnih, pa je 1. jula centralna vijest u medijima bila da je Dodik potvrdio da će prisustvovati sastanku.

Dodiku se mnogo toga može spočitati ali izjava koju je tom prilikom dao novinarima bila je realan opis države koju živimo: „stalno se nešto vučemo, premećemo, a malo šta se završava. Trebamo se vidjeti iduće sedmice. Vidjet ćemo se, naravno, to nikad nije problem. Ali nije to vijest dana. Ustvari možda i jeste vijest dana u zemlji u kojoj ništa ne funkcioniše“, rekao je Dodik.

Dodiku je nedostajala samo još jedna rečenica – da je on jedan od velikih razloga zašto u državi „ništa ne funkcioniše“.

Čović je danas (4.7.2020.god.) najavio: „nadam se da ćemo „na sjednicama Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta BiH 7. i 8. jula usvojiti izmjene Izbornog zakona vezane za Mostar i to po hitnom postupku, te budžet institucija BiH po redovnom postupku „kako bi svatko mogao ugraditi popravke“.

Juli je, 2020-ta godina, a Čović se nada da će državni Budžet biti usvojen i izjavama za medije šalje poruke političkim sagovornicima na sastanku naredne sedmice. A Budžet je trebao biti usvojen u decembru prošle godine.

U 2020 -toj godini se Čović nada da će biti usvojene zakonske pretpostavke za održavanje izbora u Mostaru, iako su izbori trebalo da budu održavani redovno proteklu deceniju koliko Mostar po ovom pitanju važi za „grad slučaj“.   

Njegov višegodišnji koalicioni partner Izetbegović je danas (4.7. 2020.god.) izjavio da će na sastanku s Čovićem i Dodikom biti razgovarano „o nekim bitnim stvarima kao što su budžet, izmjene Izbornog zakona, imenovanje Selme Cikotića u Vijeće ministara BiH i ostala imenovanja“. Kazao je „da je vrijeme da se to pokrene“ pa valja i Izetbegovića podsjetiti da je vrijeme za Budžet bilo još prije pola godine, za imenovanja još 2018. godine nakon općih izbora, a o izborima u Mostaru, da je sreće, ne bi imali potrebe ni pregovarati.

Može im se kad se niko ne protivi

Nažalost, ovakva praksa, retorika i odnos prema građanima (glasačima), svakodnevna je.

Iako to prema univerzalnim standardima nisu, nametnuli su se kao jedini, legitimni predstavnici naroda, od čije želje i volje ovisi funkcioniranje institucija.

Valja podsjetiti i da je od onih ukupno 650.045 glasova za entitetske parlamente, SDA osvojila 282.373 glasova ili 15,96 % građana BiH koji su se prema Popisu stanovništva 2013. godine izjasnili Bošnjacima (1.769.464).

HDZ BiH je osvojio 144.227 glasova što je 26,47% od 544.858 građana koji su se na Popisu izjasnili kao Hrvati.

SNSD je osvojio 223.445 glasova što je 20,56 % od 1.086.891 građana koji su se tokom Popisa izjasnili kao Srbi.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.