Subota, 7 Septembra

Istraživali smo: Šta poslodavci u FBiH mogu poduzeti ako sumnjaju da uposlenik zloupotrebljava bolovanje

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

“Ukoliko poslodavac sumnja da je došlo do zloupotrebe instituta privremene spriječenosti osiguranika za rad, ima mogućnost da se u roku od 48 sati od dostave ocjene, nalaza ili mišljenja o zdravstvenoj sposobnosti osiguranika, uputi prigovor preko izabranog doktora medicine, a o prigovoru odlučuje Drugostepena komisija ZZO, koju formira Upravni odbor Zavoda, na prijedlog direktora“ kazala je za Megafon ministrica Čolić.

Autor: Mediha Tabaković

U bh. entitetu Republika Srpska od početka maja je na snazi novi Pravilnik o ostvarivanju prava na naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Novina je da poslodavci sada imaju mogućnost da zatraže vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti za rad ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost bolovanja radnika, što ranije nije bilo moguće.

U FEDERACIJI MOGUĆ PRIGOVOR NA OCJENU KOMISIJE

Poslodavci, ukoliko smatraju da je osiguranik neopravdano dugo na bolovanju, imaju mogućnost da podnesu zahtjev Fondu zdravstvenog osiguranja na osnovu kojeg će prvostepena komisija za bolovanja pozvati osiguranika i provesti vanrednu procjenu privremene nesposobnosti. Tako da se može dogoditi i da uposlenik, ukoliko se obistine sumnje poslodavca, može odmah biti vraćen na posao.  

U Federaciji BiH, odnosno, kantonima gdje se donose pravilnici, propisi koji reguliraju status bolovanja ne daju mogućnosti poslodavcu kao što je to sada slučaj u RS-u.

Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH je utvrđeno da osiguranici imaju pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti ili povrede, odnosno, radi liječenja ili medicinskih ispitivanja dok su smješteni u zdravstvenu ustanovu.

Članom 57. istog zakona je propisano da će provedbene propise o načinu ostvarivanja prava na naknadu plaće donijeti  Upravni odbor Kantonalnog zavoda.

U skladu sa navedenim odredbama, Zavod zdravstvenog osiguranja TK ima Pravilnik o naknadi plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad na teret sredstava Zavoda.

Ministrica zdravstva Dajana Čolić, za Megafon je kazala da po važećem Pravilniku o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika, bolovanje do 42 dana otvara izabrani doktor medicine, a u slučaju kada je osiguranik na bolovanju duže od 42 dana, upućuje se na prvostepenu komisiju, koja se formira u ugovornoj ustanovi primarne zdravstvene zaštite odlukom direktora te ustanove.

“ Ukoliko poslodavac sumnja da je došlo do zloupotrebe instituta privremene spriječenosti osiguranika za rad, ima mogućnost da se u roku od 48 sati od dostave ocjene, nalaza ili mišljenja o zdravstvenoj sposobnosti osiguranika, uputi prigovor preko izabranog doktora medicine, a o prigovoru odlučuje Drugostepena komisija ZZO, koju formira Upravni odbor Zavoda, na prijedlog direktora. Protiv Odluke Drugostepene komisije može se pokrenuti upravni spor. Do 42 dana bolovanja, kontrolu korištenja privremene spriječenosti za rad osiguranika može izvršiti poslodavac, a nakon 42 dana kontrolor Zavoda zdravstvenog osiguranja. Inače, radi se o propisu koji se donosi na nivou Federacije BiH”, kazala je Čolić.

Portparol Zavoda zdravstvenog osiguranja TK Riad Kurtalić istakao je da prigovor na utvrđenu privremenu spriječenost za rad mogu uložiti osiguranici, pravno, odnosno fizičko lice kod koga je osiguranik zaposlen i kontrolor Zavoda.

Prigovor se ulaže Drugostepenoj ljekarskoj komisiji u roku od 48 sati od saopštenja ocjene, nalaza i mišljenja o zdravstvenoj sposobnosti osiguranika.

ŠTA ĆE REĆI STATISTIKE

“U skladu sa svojim ovlaštenjima ljekarska komisija nastoji riješiti eventualne nepravilnosti koje se uoče prilikom utvrđivanja privremene spriječenosti za rad. Ljekarska komisije privremenu spriječenost utvrđuje na osnovu nalaza izabranog doktora, Prvostepene komisije, medicinske dokumentacije i neposrednog pregleda osiguranika”, kazao je Kurtalić.

Praćenje i analizu izostanaka sa posla radi bolesti i povreda na radu u Tuzlanskom kantonu vrši Zavod za javno zdravstvo TK i očekujemo odgovor iz ove institucije o tome gdje je, u kojim ustanovama i preduzećima, zabilježeno najviše odsustvovanja zapsolenih zbog bolovanja.

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.