Grad Tuzla: Gdje je završilo više od 15 miliona KM od naknada Termoelektrane?

U periodu od 2023. – 2025. godine, Grad Tuzla raspolagao je sa 15,15 miliona KM sredstava od naknada, od čega je utrošeno 9,28 miliona KM

Autor: Nermina Šunj Kušljugić

Zbog augustovskog incidenta kada su enormno povećane emisije dima i pepela iz Termoelektrane Tuzla, grad se digao na noge. Naknadno je smijenjen direktor Termoelektrane. Za pozdraviti su takvi potezi menadžmenta jedne javne kompanije, koja odašilje poruku građanima da je spremna sankcionirati svoje prve ljude ako je zdravlje građana ugroženo. Međutim, osim te poruke koja ima psihološki efekat, šta građani konkretno imaju od toga?

Ulaganja u solarne panele, ali na Panonici

Rad termoelektrana konstantno ima posljedice na okoliš i upravo zato su kroz Zakon o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenih radom termoelektrana predviđene naknade za lokalnu zajednicu. Novac dalje ta zajednica treba da ulaže u sanaciju, odnosno, smanjenje štetnih posljedica zagađenja.

Kada se kaže – lokalna zajednica, misli se na instituciju koja raspolaže novcem od naknada, a to je u konkretnom slučaju Grad Tuzla.

U Izvještaju revizije učinka Upravljanje naknadama od termoelektrana – doprinos zaštiti okoliša u lokalnim zajednicama, koji je Ured za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine objavio 6. oktobra 2026. godine, revizori i bez augustovskog incidenta konstatuju da je kvalitet zraka u Kaknju i Tuzli ozbiljno narušen, a upozoreno je, također, da je odlaganjem pepela i šljake, u Tuzli trajno degradirano više od 250 hektara plodnog zemljišta.

Da su termoelektrane zagađivači to znamo, ali za sada se naša zemlja uglavnom snabdijeva strujom proizvedenom na ugalj. Dakle, to je naša realnost. A kad je već tako, sve dok obnovljivi izvori energije ne zažive kao glavni proizvođači struje, valja pratiti uspostavljen sistem za praćenje zagađenja od termoelektrana, odnosno, sistem mjera sanacije šteta u okolišu. Zato je donesen zakon, propisane naknade za lokalne zajednice, a taj novac od naknada, trebalo bi usmjeravati upravo za sanaciju posljedica. Za rehabilitaciju degradiranog zemljišta, za ulaganje u obnovljive izvore energije, za utopljavanje zgrada radi uštede energije.

Za te namjene je Grad Tuzla, navedeno je u Izvještaju, u revidiranom periodu, 2023-2025 godina, na raspolaganju imao 15,15 miliona KM prikupljenih od naknada TE Tuzla, od čega je utrošeno 9,28 miliona KM.

Izvor: Izvještaj “Upravljanje naknadama od termoelektrana – doprinos zaštiti okoliša u lokalnim zajednicama”, Ureda za reviziju institucija FBiH

Revizijom je utvrđeno, da u Gradu Tuzla, kao i u Općini Kakanj (zbog TE Kakanj) “nije osigurano transparentno i sveobuhvatno izvještavanje o utrošku sredstava naknada od termoelektrana”. Nadalje pojašnjavaju kako su izvještaji rascjepkani, zavisno od namjene novca i projekata, te da nema jedinstvenog mjesta niti podataka koji su javno dostupni, a koji pokazuju koliko i kako je novac potrošen.

I za ono što se može pratiti, ključna zamjerka revizora je da “dostupni izvještaji ne sadrže sistematičnu analizu odnosa između utrošenih sredstava od naknada i ostvarenih efekata, niti ocjenu njihove učinkovitosti. Zbog toga nije moguće pouzdano ocijeniti doprinos utrošenih sredstava ostvarivanju ciljeva radi kojih su naknade uspostavljene”, navedeno je.

Kao primjer revizori navode da su u Gradu Tuzla za finansirane projekte iz oblasti poduzetništva i poljoprivrede predstavljeni podaci o povećanju broja podržanih firmi u odnosu na prethodnu godinu, broju uposlenih osoba iz ranjivih kategorija, razvoju poduzetništva mladih, jačanju svijesti o samozapošljavanju te promociji preduzeća i poljoprivrednih proizvođača s područja Grada Tuzla. Međutim, izvještaji uglavnom sadrže podatke o projektima i aktivnostima finansiranim iz sredstava naknada, dok se ostvareni rezultati i efekti njihovog korištenja, uključujući doprinos poboljšanju životnih uslova života građana, ne utvrđuju niti sistematski prate i analiziraju.

Gdje su rezultati trošenja naknada TE Tuzla?

Upravo analize efekata trebalo bi da budu ključne, rezultati analiza bi trebali dati odgovore na pitanja da li su sredstva doprinijela poboljšanju okolišnih, zdravstvenih ili socioekonomskih uslova u lokalnoj zajednici. A naknade termoelektrana su upravo zbog toga propisane.

Jedna od glavnih preporuka revizora Gradu Tuzla je, stoga, da internim aktima propišu formu i sadržaj, odgovornosti i rokove za izradu i javnu objavu sveobuhvatnog godišnjeg izvještaja o utrošku sredstava naknada od termoelektrana, počevši od planiranih i utrošenih sredstava do efekata, te da naravno redovno vrše izvještavanje.

Do tada, ne znamo kakva je konkretna korist od naknada Termoelektrane Tuzla, te da li se aktuelno stanje okoliša zbog njenog rada može spočitavati isključivo Termoelektrani, ili i Gradu Tuzla, instituciji koja raspolaže novcem za sanaciju štete.

Megafon.ba