„Znate uvažene kolege i svi koji ste zaposleni u Elektroprivredi BiH, 70 posto električne energije proizvedete iz uglja. Svako jutro kad ustanete trebate da zahvalite dragom Bogu, rudnicima i radnicima rudnika uglja u Federaciji BiH na 70 posto od onoga što imate jer mi vam obezbijedimo energent, 70 posto onoga što vam je potrebno da proizvedete električnu energiju, vi imate puno više od nas i način na koji se dijeli kolač u elektroenergetskom sektoru, najveća je nepravda u Evropi“, poručuje Husić.
Piše: Nermina Šunj – Kušljugić
Mnogo je radničkih čizama gazilo ulice Sarajeva ali malo kad su se centri odlučivanja uznemirili kao kad su nedavno u Sarajevu protestirali komorati iz sedam rudnika iz Koncerna Elektroprivrede BiH dd Sarajevo.
Nije prošlo bez politizacije pozadine protesta te uzroka problema u poslovanju rudnika. U pojedinim segmentima priče ima i prostora za analize i diskusiju ali kako je moguće da rudari kopaju ugalj danonoćno, da se struja konstantno proizvodi, izvozi i naplaćuje, stotine miliona godišnje prolazi kroz elektroenergetski sektor, Elektroprivreda BiH u čijem Koncernu posluje sedam rudnika jedno je od finansijski najmoćnijih javnih preduzeća na našim prostorima, a istovremeno rudarima koji osiguravaju 70 posto energenta za proizvodnju električne energije u Federaciji kasne uplate doprinosa na plate, kasne isplate drugih prava, raspravlja se uopće o visini njihovih primanja, razmatra smanjenje a navodno imamo i viška rudara.
PREGOVORI DO ZORE
Rudari su 23. novembra 2021. godine odlučili protestirati.
Pridobili su veliku podršku građana.
Istu noć federalni premijer Fadil Novalić (u ponoć 23./24. novembra) naprasno se vraća sa stranačke turneje u Njemačkoj i sa Sarajevskog aerodroma ide direktno u zgradu u kojoj je smješten njegov kabinet, pred kojom ga čekaju stotine rudara, građana koji donose hranu i deke, te novinara koji sve pomno prate.
Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata rudnika Kreka Tuzla (Foto: N.Š.K./Megafon)
Nije tu noć bilo dogovora ali su uslijedili razgovori i rudari su uspjeli na koncu isposlovati da glavnina od zahtjeva koje su imali od Elektroprivrede BiH i Federalne Vlade, budu uneseni u Sporazum koji će 1. decembra potpisati Sindikat radnika rudnika FBiH i Elektroprivreda BiH dd Sarajevo.
Neki od zahtjeva iz Sporazuma, do objave ovog teksta već su ispunjeni. Radi se o smjeni direktora Rudnika Kreka Huseina Trumića.
VEZANI TEKST: SAZNAJEMO: Sindikat rudara FBiH mogao bi povući potpis sa Sporazuma sa Elektroprivredom ukoliko se obistine njihova saznanja
Na Skupštini Rudnika 15. decembra potvrđena je Trumićeva smjena, potvrdio je to za Megafon.ba Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata Rudnika Kreka.
Na mjesto Trumića došao je Hasan Bleković, donedavni rukovodilac u Rudniku Šikulje.
Tokić kaže da za sada nemaju zamjerke na novi izbor i da se radi o čovjeku koji godinama vodi jedan od najuspješnijih rudnika Šikulje, koji posluje pozitivno.
„Mi ne postavljamo direktore, to radi Elektroprivreda BiH ali ako ne bude radio za dobrobit rudnika, mi smo tu da smjenjujemo, mada za sada nemamo zamjerke na izbor“.
Vlada Federacije je dan kasnije, 16. decembra, donijela odluku da se poveća otkupna cijena uglja za 20 posto, što je također zahtjev iz Sporazuma Sindikata i Elektroprivrede.
Uslijedile su reakcije javnosti i spekulacije o tome da će Vladina odluka donijeti poskupljenje struje za domaćinstva.
Za sada se to nije dogodilo ali je zato, kako tvrde, Elektroprivreda nekim privrednicima u Federaciji već dostavila nove godišnje ugovore o isporuci električne energije za 2022. godinu koji su od 50 do 350 posto skuplji nego prijašnji.
VEZANI TEKST: Smailbegović: Poskupljenje struje privredi vodi povećanju cijena hrane, roba i usluga za građane
Sinan Husić, predsjednik Sindikata radnika rudnika u Federaciji Bosne i Hercegovine za Megafon kaže da pomno prate i sudjeluju u realizaciji Sporazuma.
Sinan Husić, predsjednik Saveza sindikata radnika rudnika FBiH (Foto: N.Š.K./Megafon)
„U toku je provedba svega što znači poštivanje zakona i prava iz Kolektivnog ugovora, ovo je početna faza praćenja i vidjet ćemo kako će to ići“,
Radi se i na drugim zahtjevima za koje treba vremena ali ostaje gorčina zbog činjenice da su radnici Koncerna koji je u siromašnoj BiH sinonim za stabilan sektor u kojem se vrti najveći novac i gdje su radnici osigurani i dobro plaćeni, rudari morali da insistiraju na svojim zakonskim pravima i još da ih traže na ulici.
SISTEM KOJI URUŠAVA SAM SEBE
Sinan Husić prvi je čovjek Sindikata rudara FBiH i rudar u Rudniku Kreka u Tuzli od 1986. godine. Iako je i njegova plata sindikaliste bila tema javne diskusije, 34-godišnji radni vijek u rudniku mu daje kredibilitet da analizira stanje, uzroke problema.
Bio je stipendista u Rudniku jer je njegov otac prethodno radio kao rudar i doživio težak moždani udar u jami Dobrnja- Jug u Mramoru.
Prvi Husićev posao bio je rudarski tehničar na poslovima palioca mina u istoj jami Jug, jednom od objekata Rudnika Kreka. Do 1990. godine i i velike nesreće u jami Dobrnja Jug u Mramoru, bio je radnik smjene koja je stradala ali je taj dan i noć imao redovan planski odmor. Nakon nesreće je raspoređen u rudnik Šikulje u Lukavcu i do 2013. godine radio u proizvodnji, kao rudarski poslovođa.
Uoči izbora za predsjednika Sindikata radnika rudnika FBiH obavljao je, dakle, rudarske poslove u proizvodnji u rudniku Šikulje.
„Rudnik Kreka prije agresije na Bosnu i Hercegovinu i nakon agresije su dvije potpuno različite slike. U periodu od 86-te do 90-te imali smo sve ono što nam je potrebno za tekuće održavanje opreme sa kojom smo vršili izvođenje rudarskih radova. Za to vrijeme smo bili u maksimalnoj mjeri mehanizovani, imali kvalitetnu i pouzdanu opremu. Teško je bilo raditi i u to vrijeme jer su ti naši objekti, inače u BiH, sa podzemnom eksploatacijom zahtjevni, složeni i teški, ali nije bilo u to vrijeme pojava koje imamo sada, da mi na neku potrebu, za realizaciju nečega što nam je potrebno hitno, čekamo po 15, 20 dana nego smo to imali odmah u prvoj narednoj smjeni.
OSLANJANJE NA IMPROVIZACIJU
Tako da je kontinuitet tehnološko-proizvodnog procesa i pouzdanosti opreme bila na višem nivou od nivoa na kojem je sada. Objekti sa površinskom eksploatacijom su u to vrijeme, po mišljenju struke, prije agresije na BiH bili u rangu sa zemljama okruženja i u evropskim razmjerama. Imali smo tada precizne i jasno definisane planove razvoja, precizno utvrđene strukture ležišta, količine uglja, uređen sistem rukovođenja i upravljanja.
Zgrade Uprave Kreke u Tuzli (Foto: N.Š.K./Megafon)
Bilo je to vrijeme kada se znalo od početka do kraja radnog dana šta imaš na raspolaganju, šta se očekuje od tebe ili od grupe i nikavih nepoznanica nije bilo. Ako i nismo uspjeli realizovati precizne planove jasno se znalo iz kojih razloga to nismo uspjeli uraditi.
Danas nam puno toga od ovoga što sam naveo nedostaje i dobrim dijelom smo mi u ovakvoj situaciji kakvoj jesmo radi toga.
Od 1996. godine, kaže Husić, ulaze „u potpuno drugačiju priču“ u kojoj sistem od njih očekuje snalažljivost.
„Sistem misli da smo mi snalažljivi, da ćemo mi prevazići sve nedaće i bez potpore sistema da je nama taman šta god da imamo da ćemo raznim improvizacijama obezbijediti sistemu to što mu treba a trebaju mu određene količine uglja. Da je moguće da nam se isplaćuje plata i bez uplaćenih doprinosa, da ćemo mi u svakoj situaciji i kad je država u pitanju naći razumijevanje prema državi, da ćemo ponovo biti na raspolaganju sistemu i državi kad god to bude bilo potrebno i kad nam se ne ponudi ni minimum od onoga što mi očekujemo“.
A očekuju, pojašnjava Husić, podršku sistema i jednak tretman i prava svih zaposlenih.
NERAVNOPRAVAN STATUS
„Zaprepašteni smo onim što je uradio Sindikat elektroenergetskih radnika u situaciji kad je Sindikat radnika rudnika FBiH kroz radničku i sindikalnu borbu imao za krajnji cilj samo sačuvati dostignuti novo materijalnih prava radnika u rudnicima uglja u FBiH, kada smo željeli ukazati kompletnom sistemu da ne možemo više izdržati sve ovo sa čime se suočavamo, da želimo platu na koju će se uplatiti porezi i doprinosi, da želimo da se planski utvrdi vremenski period u kojem će se izvršiti uvezivanje radnog staža svim radnicima u rudnicima u sastavu Koncerna.
I zaprepašteni smo time šta rade naše kolege iz Elektroprivrede BiH, onda smo kazali: znate uvažene kolege i svi koji ste zaposleni u Elektroprivredi BiH 70 posto električne energije proizvedete iz uglja. Svako jutro kad ustanete trebate da zahvalite dragom Bogu, rudnicima i radnicima iz rudnika uglja u FBiH na 70 posto od onoga što imate jer mi vam obezbijedimo energent 70 posto onoga što vam je potrebno da proizvedete električnu energiju, vi imate puno više od nas i način na koji se dijeli kolač u elektroenergetskom sektoru, najveća je nepravda u Evropi“.
U nastavku serijala čitat ćete: Šta kažu u Rudniku Kreka, Rudniku Mramor, u Rudniku Banovići koji nije u sastavu Koncerna, šta kažu u Upravi Elektroprivrede BiH te iz resornog federalnog ministarstva.
Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru(ima).
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.