Subota, 22 Juna

Dan sjećanja na žrtve holokausta: 27. januara 1945. godine oslobođen konclogor Aušvic-Birkenau

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

 „Najsvjetliji primjer ljudskosti u tom mračnom periodu ljudske civilizacije predstavljaju odvažni i plemeniti ljudi, komšije, prijatelji i poznanici koji su spašavali bosanskohercegovačke Jevreje iz sigurne smrti skrivajući ih po svojim kućama i tako rizikujući i vlastiti život kao i živote članova svojih porodica“.

Autor: Megafon.ba

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjeća javnost na 27. januar, dan kada se obilježava godišnjica oslobođenja koncentracionog logora Aušvic – Birkenau od strane sovjetskih vojnika 1945. godine.

Milione ljudi su nacisti i njihovi saradnici širom Evrope, u periodu između 1933. i 1945. godine, progonili, tretirali krajnje neljudski, lišili ih dostojanstva i na kraju ubili.

U povodu godišnjice, UDIK podsjeća na prošlogodišnju publikaciju „Sarajevo: Sjećanje na žrtve Holokausta“ koja dokumentuje imena palih boraca, građana Sarajeva u NOB-u, poginulih boraca za oslobođenje Sarajeva i žrtava fašističkog terora.

Spisak imena je dobijen od lista Oslobođenje koje je tu listu objavilo 2020. godine kada je u sarajevskoj katedrali održana misa za Bleiburg. Kako je navedeno u knjizi, oko 80 posto bosanskohercegovačkih Jevreja je bilo nastanjeno u Sarajevu. Od oko 10.500 Jevreja, koliko ih je prije Drugog svjetskog rata bilo u Sarajevu, oko 9.000 je odvedeno u ustaške i nacističke logore.

U Sarajevo se nakon rata vratilo oko 1.500 preživjelih Jevreja. Najveći broj preživjelih su učesnici NOB-a, dok je manji broj slobodu dočekalo u logorima.

Veliki broj Jevreja je odveden u logore do kraja 1941. godine, a mnogi od njih su stradali u logorima tokom zime 1941-1942. godine. Do kraja 1942. godine odvedene su i posljednje grupe Jevreja iz Bosne i Hercegovine. U toku te godine stradao je možda najveći broj jevrejskih žena i djece u Staroj Gradišci, Jasenovcu, Đakovu i drugim gubilištima. Ova teška tragedija, kojom je uništeno gotovo cijelo bosanskohercegovačko Jevrejstvo, nikada ne može biti izbrisana niti nadoknađena, a zajednica se biološki nije oporavila do današnjih dana.

Najsvjetliji primjer ljudskosti u tom mračnom periodu ljudske civilizacije predstavljaju odvažni i plemeniti ljudi, komšije, prijatelji i poznanici koji su spašavali bosanskohercegovačke Jevreje iz sigurne smrti skrivajući ih po svojim kudama i tako rizikujući i vlastiti život kao i živote članova svojih porodica. I kao što je u pogovoru ove knjige hazan sarajevske sinagoge Igor Bencion Kožemjakin istakao: „Neka ovi svijetli primjeri služe kao podsjetnik ljudskog dostojanstva i svetosti života, kao najveće pojedinačne i univerzalne vrijednosti“, kaže se u saopćenju UDIK-a.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.