BBC News: Debata u New Yorku može imati dalekosežne posljedice po budućnost Bosne i Hercegovine

Autor: Megafon.ba

Bosna i Hercegovina je, koliko god okolnosti i povod bili loši po nas, ipak u žiži svjetske, odnosno, medijske javnosti. Većina utjecajnih svjetskih medija piše o situaciji u Bosni i Hercegovini i predstojećoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) neće se večeras obratiti članicama Vijeća sigurnosti ali je njegov izvještaj o BiH dostavljen ambasadorima zemalja članica. U Izvještaju je, kako su mediji već otkrili, jasno naveden krivac za ovakvo stanje u Bosni i Hercegovini – Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a.

Dodik proizvodi strah od mogućih sukoba

U svom tekstu Guy Delauney za BBC News, analizira moguće efekte predstojeće debate u Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku i kaže da bi večerašnja debata mogla imati dalekosežne posljedice za budućnost Bosne i Hercegovine.

Dao je priliku za komentare i ekonomskoj analitičarki Svetlani Cenić te Azri Zornić koja je dobila tužbu protiv BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava jer se ne može kandidirati za Dom naroda ili Predsjedništvo BiH a samo zato jer se ne izjašnjava kao pripadnica jednog od tri konstitutivna naroda.

Delauneyev tekst pročitajte u nastavku:

Naslovi su bili jezivi. „Radikalna retorika u Bosni oživljava strah od novog sukoba”; „Bosni prijeti raspad“ pa čak i „Je li Bosna na rubu novog rata?“

Sve je to uveliko potaknuto ponašanjem jednog čovjeka: visokog bosanskohercegovačkog političara srpske nacionalnosti.

Milorad Dodik je član tročlanog Predsjedništva zemlje. No, čini se da posljednjih tjedana čini sve što je u njegovoj moći da potkopa cjelovitost Bosne.

A to nije baš teško u zemlji sa dubokim problemima i često nefunkcionalnom.

Nakon rata u Bosni, 1990-ih, i Daytonskog sporazuma uz posredovanje SAD-a, podijeljena je na dvije poluautonomne regije, Republiku Srpsku i Bošnjačko-hrvatsku Federaciju.

Dodik je prijetio povlačenjem iz državnih institucija kao što su porezna uprava, agencija za lijekove i najvažnije, iz oružanih snaga.

To baš i ne bi predstavljalo secesiju, ali oživljavanje srpske vojske je zastrašujuća perspektiva za mnoge ljude u Bosni. I ionako slabašna nacionalna vlada doživjela bi urušavanje autoriteta.

Međunarodni visoki predstavnik u Bosni Christian Schmidt rekao je UN-u da planovi Milorada Dodika predstavljaju „egzistencijalnu prijetnju“ zemlji.

„Izgledi za daljnju podjelu i sukob vrlo su stvarni“, upozorava gospodin Schmidt.

Malo je vjerojatno da će njegovi stavovi smetati čelniku etničkih Srba, koji je u više navrata izjavio kako više ne priznaje ovlasti visokog predstavnika.

Zapravo, Dodikova kampanja započela je kada je prethodnik Christiana Schmidta, Valentin Inzko, iskoristio svoje posebne ovlasti da nametne zakon o negiranju genocida.

Za iskusne promatrače bosanskohercegovačkih prilika, dramu je lako promatrati samo kao posljednju epizodu u desetljeću dugoj seriji prijetnji gospodina Dodika nakon kojih uvijek slijedi neka vrsta pada.

Ali za ljude koji žive u Bosni – posebno one koji su proživjeli sukob iz 1990-ih u kojem je poginulo 100.000 ljudi – medijski naslovi i nacionalistička retorika izazivaju visceralnu reakciju.

„Većina ljudi je bolno zabrinuta i razmišlja da zauvijek napusti ovu zemlju“, kaže Svetlana Cenić, ekonomistica i analitičarka.

„Većina ljudi kaže: „Nećete me vidjeti kako oblačim uniformu, da se borim i patim za nekog drugog“. „Oni ne žele žrtvovati svoju djecu: nikad više“.

Za Milorada Dodika, Svetlana Cenić ima samo riječi prezira. I sama je bivša dužnosnica Republike Srpske ali ga doživljava kao kukavicu kojoj je glavni cilj vlast.

Umirovljena profesorica sociologije Azra Zornić više je zabrinuta za međunarodnu reakciju.

Radila je za agenciju UN-a za izbjeglice 1990-ih i gorljivi je protivnik etničkih podjela, boreći se i pobjeđujući u predmetu na Europskom sudu za ljudska prava da se ljudi identificiraju kao Bosanci, a ne kao jedna od tri glavne etničke skupine u zemlji.

„Građani su zbunjeni djelovanjem međunarodne zajednice koja podržava i nagrađuje rušitelje zemlje“, kaže ona.

„Užasavaju izvješća o ratu i raspadu zemlje. I zabrinuti su zbog ustupaka Vijeća sigurnosti UN-a ruskoj ucjeni“.

Njezina bojazan u vezi s Rusijom proizlazi iz trenutne rasprave unutar Vijeća sigurnosti oko obnavljanja mandata bosanskih 600-članih međunarodnih mirovnih snaga pod nazivom Eufor, koje predvodi EU.

Moskva je naznačila da će upotrijebiti svoj veto, osim ako se iz Rezolucije ne ukloni spominjanje međunarodnog visokog predstavnika.

Toby Vogel, iz think-tanka Vijeća za politiku demokratizacije, dijeli zabrinutost gospođe Zornić.

Ne vjeruje da je raspad Bosne ili ozbiljan sukob vjerojatan, ali upozorava da bi kompromisi u Vijeću sigurnosti mogli imati štetan dugoročni učinak.

„Ako UNSC izostavi spominjanje visokog predstavnika, to bi omogućilo bosanskim Srbima da proglase pobjedu“, kaže Vogel.

„Oni bi se riješili posljednje crte obrane protiv svojih secesionističkih ambicija. Jesu li istinski secesionisti ili samo glume, nije toliko važno“.

Za njega bi uloga Christiana Schmidta bila kritično oslabljena, šaljući signal da SAD, UK i Francuska više ne podržavaju visokog predstavnika ili njegove ovlasti.

Horese- trading u UN-u zvuči puno manje dramatično od novinskih naslova o ratu i raspadu.

No, posljedice ovotjedne debate u New Yorku mogu imati dalekosežne posljedice po budućnost Bosne i Hercegovine i njezinog naroda, kaže se u tekstu objavljenom danas na BBC News.

Megafon.ba