Adela Petrović: Romima treba pružiti šansu da se obrazuju

Jedan od izazova s kojim se suočavaju Romi u bh. društvu je obrazovanje. Aktivnosti koje je nevladin sektor realizovao posljednjih desetak godina pokazale su se uspješnim, ali se rezultati nisu zadržali u sistemu što je nužno za kontinuitet. Mali je procenat romske djece koja upisuju školu, još manji koji nakon osnovne nastave obrazovanje, a na brojnim fakultetima već dugo nema novih studenata. Školovanje je za romsku djecu ključ za probijanje barijere predrasuda i siromaštva. Izaći iz zatvorene sredine u društvo koje i dalje ima predrasude o Romima hrabro je i treba odgovarajuću podršku.

Piše: Enisa Alibalić

Adela Petrović iz Tuzle je odlična učenica drugog razreda Medicinske škole. Titulu učenika generacije dobila je nakon završene osnovne škole. Smatra da je obrazovanje izuzetno važno za romsku populaciju, jer samo na taj način mogu biti ravnopravni građani društva. Sa diskriminacijom, zato što je Romkinja, susretala se kroz školovanje.

DISKRIMINACIJA STALNO PRISUTNA

„Tu diskriminaciju ni u školi, ni izvan škole ja nikada nisam osjetila na direktan način, ali uvijek je bila prisutna. Nije mnogo pomoglo ni to što sam ja uzoran i učenik sa odličnim ocjenama. Od romske djece se očekuje da budu loši. Ja sam uvijek htjela da odstupam od toga što se od mene očekuje, da pokažem društvu da se može biti super odličan romski učenik. Ja ne znam zašto ljudi pretpostavljaju da Romi ne mogu biti takvi. Uvijek sam se pitala zašto se mi to i po čemu razlikujemo od ostalih.

Svakodnevno susretanje s diskriminacijom (Foto: E.A/Megafon)

Romska djeca koja nisu odlični učenici, koja nemaju tako dobar uspjeh, oni opravdavaju te predrasude, to ljudi očekuju od njih i pošto su neuspješni, neromi često ne žele komunikaciju sa njima. Međutim, kada smo odlični, uspješni i kada nam ide u životu, onda ljudi misle kako su takvi Romi umišljeni, jer misle da mogu bolje od onih koji nisu Romi. Mi, u stvari ne želimo bolje od drugih, mi želimo ravnopravnost. Sada je nema. Ni u obrazovanju. Ne prihvataju nas ni na jedan, ni na drugi način“.

Uprkos tome, na obrazovanosti Roma se mora raditi, kako individualno, tako i kroz različite organizacije, ali i kroz sistem, smatra Adela, jer je to jedini način da se u budućnosti nešto promijeni.

„Drugačije je kada dođe obrazovan Rom u neko društvo, u neku skupinu Roma i kada on razgovara sa njima o važnosti obrazovanja. Romske zajednice su često zatvorene, a ljudi uplašeni i boje se neprihvatanja. Ali kada vidimo neki primjer, neki cilj prema kojem možemo da idemo, lakše je. Kada nemamo podršku, to je mnogo drugačije.

Nama treba da nas neko potiče, da nam neko ukaže na sve benefite obrazovanja. Meni je mnogo značila podrška roditelja, ali i nevladinog sektora koji su me ohrabrivali da budem bolja osoba, jer su vidjeli potencijal u meni“.

Trenutno oko 600 učenika Roma pohađaju osnovnu školu na području Tuzlanskog kantona. Oko 250 ih je samo u Tuzli. U srednjim školama je broj učenika u opadanju.

Nedžad Jusić, predsjednik Udruženja Roma „Euro Rom“ smatra da je to upravo iz razloga što posljednje dvije godine nemaju odgovarajuću podršku kroz sistem.

Nedžad Jusić: Obrazovanje je preduslov za ravnopravnost (Foto: E.A./Megafon)

„Mi smo radili 12 godina sa Romskim obrazovnim fondom na tome. Učenici u srednjim školama su imali stipendije, mentorstvo i tutorstvo. To je ključni faktor za ostanak romske djece u obrazovnom sistemu. Lobirali smo da taj naš program uđe i u zvaničan sistem, jer je do prije dvije godine to bila podrška nevladinog sektora.

Prošle godine je budžetom TK planirano 100 hiljada maraka za stipendije učenicima nacionalnih manjina. Međutim, rezultati nisu kakvi bi trebali biti. Samo 23 djece se prijavilo na javni poziv u prošloj školskoj godini. Za ovu školsku godinu javni poziv još nije raspisan. Mentori i tutori nisu uvedeni, a potrebni su. Pokazalo se to i u praksi.

Prije naše intervencije, čak 52% djece je prekidalo školovanje, a nakon rada sa mentorima i tutorima taj broj je smanjen na samo 3%. Imali smo i deset studenata Roma. Sada opet imamo isti problem kao prije 15 godina tj. od kada je posao koji je započeo nevladin sektor trebao preuzeti sistem. U ove dvije godine nemamo niti jednog novog studenta.

Romskoj djeci u obrazovanju nisu samo prepreka finansijska sredstva. Djeca Romi se ne osjećaju sigurno izvan svojih zajednica i na tome treba raditi, a ne samo dati im stipendije. Kada izlaze iz poznate zajednice iz koje nisu često ili nikako izlazili u novo društvo, Romi se ne osjećaju sigurno. Još postoje predrasude prema Romima. I takvoj djeci treba podrška“, kaže Jusić.

Projekt menadžerica u Udruženju Roma „Euro Rom“, Larisa Čorbić kaže da su rezultati njihovog rada na planu obrazovanja vidljivi i da su očekivali da se sa pozitivnim trendom nastavi i kroz sistem.

„Nama je u svakom projektu cilj da program koji radimo osnažimo i predamo u sistem. Međutim, to nije slučaj. Mi već dvije godine nemamo tog programa onako kako smo ga mi realizovali. Oni su za prošlu godinu odvojili sredstva i dali učenicima na kraju školske godine. To se ne radi tako i ne može imati rezultate. Podrška mora biti kontinuirana. Mi smo zbog toga imali rezultate. Prelazak iz osnovne škole u srednju je bio stopostotni. Imali smo izuzetnu saradnju sa svim direktorima škola i nastavnicima. Mentor je u školi djetetu bio drugi roditelj. Bez ljudi koji trebaju biti uključeni u cijeli taj proces, materijalna podrška i na ovakav način dodijeljena, ne može biti efikasna.“, kaže Čorbić.

Romi su shvatili, kaže Nedžad Jusić, da bez obrazovanja nikada ne mogu biti ravnopravni članovi društva. Društvo i država, s druge strane, trebaju shvatiti da obrazovanje Roma treba biti zajednički interes, jer obrazovan Rom će tražiti posao, a ne biti na teretu državi kroz socijalne programe.

Larisa Čorbić, projekt menadžerica u Udruženju Roma „Euro Rom“ (Foto: E.A./Megafon)

„Samo nam treba dati priliku i mogućnost. Siguran sam da ako jednu generaciju iškolujemo kako treba, ako stvorimo kritičnu masu romskih intelektualaca koji će biti ravnopravni partneri društvu, strukturama vlasti, u pregovorima, u kreiranju određenih politika, mi smo riješili problem. Nemojmo više o Romima pričati samo u kontekstu socijalne pomoći, o nehigijenskim uslovima gdje žive Romi, o trošnim kućama… Pričajmo o obrazovanim Romima i dajmo priliku i onima koji to nisu, da budu. Rome treba uključiti u sve segmente društva, jer samo tako možemo djeci dati poticaj da se školuju“.

RAZUMIJEVANJE VAŽNIJE OD NOVCA

Adela Petrović potvrđuje da joj je podrška i razumijevanje kroz školovanje često značila više od materijalne naknade.  Školovanje namjerava nastaviti i nakon srednje škole. Smatra da je veoma važno zadržati motivaciju, jer veliki broj Roma napusti školu nakon završenog osnovnog obrazovanja.

„Romima se treba pružiti prilika da budu ravnopravni građani, ali i dati im odgovarajuću podršku da to ostvare. Ključ do toga je kroz obrazovanje i aktivno učestvovanje u društvu, ali i zainteresovanost da se na ovome radi, poručuje Adela Petrović.

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.

Megafon.ba