Svjetski dan slobode medija: Napadi i tužbe svakodnevnica novinara u BiH

UG Megafon/Megafon.ba

Svjetski dan slobode medija, koji se odlukom Generalne skupštine UN-a od 1993. godine obilježava svakog 3. maja, ove godine zatiče specifičan medijski kontekst u Bosni i Hecegovini.

Mada je finansiranje medija neodvojiva tema u raspravama o pitanju dokle sežu granice slobode medija a gdje počinje cenzura i autocenzura, domaće medijsko tržište je iznad dozvoljene crvene linije opterećeno političko-finansijskim utjecajem. Sve češća se novinarima prijeti i fizički ih se napada. Tužbe protiv novinara i medija očigledno su postale praksa da se finansijskim urušavanjem medija isposluje „poslušnost“.

Finansiranje medija nije transparentno u mjeri u kojoj bi trebalo da bude, što otvara prostor manipulacijama političkih centara moći i plasiranju informacija i diktiranom kreiranju javnog mnijenja.

Nestabilnim funkcioniranjem i finansiranjem Javnog RTV servisa Bosne i Hercegovine, koji je trebalo da odražava neovisnost i objektivno informiranje javnosti koja ga finansira, urušen je jedan od stubova neovisnosti medija i slobode medija općenito.

Neovisni, neprofitni mediji, s druge strane, ovise od međunarodnih izvora finansiranja kako bi opstali.

U najnovijem izvještaju Reportera bez granica, “Indeks medijskih sloboda 2018”, Bosna i Hercegovina je na 62. mjestu od ukupno 180 zemalja na listi.

U Izvještaju je posebno naglašena polarizirana politička klima u BiH u kojoj novinari rade, obilježena stalnim verbalnim napadima i nacionalističkom retorikom.

„Uredničke politike odražavaju etničku podijeljenost, a govor mržnje je sve prisutniji. Novinare se napada zbog etničkog porijekla i zbog onoga o čemu pišu“, navodi se Izvještaju.

Naglašena je praksa zastrašivanja novinara podnošenjem tužbi za klevetu. Istaknut je i problem netransparentnosti vlasništva nad medijima, te nesigurnosti i pravno nereguliranih uvjeta rada novinara.

Megafon.ba