Zašto neki građani i dalje moraju čekati u redovima za CIPS potvrde?

Autor: N. Š. K./Detektor.ba

Značajan broj institucija u Bosni i Hercegovini otklonio je potrebu za printanom CIPS potvrdom i tako smanjio vrijeme koje građani moraju provesti u redovima, ali neujednačena digitalizacija sada stvara nejednakost i frustraciju za one koji još uvijek bespotrebno moraju vrijeme provoditi ispred šaltera, piše Detektor.ba

Asim Kadić iz Tuzle vidno je nezadovoljan dok u redu čeka potvrdu o prebivalištu. On je došao iz Slovenije, gdje radi, da podnese zahtjev za penziju. U banci mu traže isprintanu CIPS potvrdu, iako je ona dostupna u digitalnom obliku.

“U 21. vijeku mi se i dalje mučimo s papirima i pečatima, a doba je modernih tehnologija, interneta”, kaže Kadić.

Državne vlasti su još prije skoro godinu dana obećale da građanima više neće biti potrebne ove potvrde, ali ih banke i dalje traže. U gradu Tuzli su Kadiću i drugim građanima i dalje potrebne potvrde, jer je administracija tek u procesu prelaska na digitalni način rada.

Taj su proces završili u penzionom osiguranju.

“Pozitivno sam se iznenadio kada su mi rekli da ne moram vaditi standardne papire kako bih pokrenuo zahtjev za penzionisanje”, kaže Kadić.

Njemu smeta što drugačije postupaju i kompanije kada im je potrebna CIPS prijava – engleska skraćenica za Citizens Identity Protection System (Sistem zaštite identiteta građana) za potvrdu o prebivalištu.

Ovo je jedan od dokumenata koje građani BiH najčešće trebaju, ali je on još uvijek potreban u fizičkom obliku u onim institucijama koje nisu provele sistem digitalizacije.

Bankarski sistem koristio je pristupe CIPS dokumentima još prije deset godina, ali je zbog zloupotrebe to pravilo ukinuto, kaže direktor Agencije za bankarstvo Federacije Jasmin Mahmuzić.

“Određene banke su naplaćivale CIPS dokument i od tada je zabranjeno. Mi smo unutar postojećih zakonskih okvira pokušali riješiti taj problem, ali za sada nema pomaka. Predlagali smo da mi radimo verifikaciju na upit banaka, ali za sada to nije odobreno“, dodaje on.

U oktobru prošle godine je državni ministar prometa i komunikacija Edin Forto “objavio rat CIPS-ovoj potvrdi”.

“Od polovine 2024. građani Federacije neće morati donositi CIPS prijavu u bilo koju banku”, napisao je on na svojim društvenim mrežama i dodao da će slično pokušati uraditi i u Republici Srpskoj.

Ali u augustu 2024. godine banke i dalje traže ovu potvrdu. On je pozvao i opštine, kantone i entitete da prestanu tražiti vađenje CIPS potvrde.

“Ovo je digitalizacija. Konkretno i korisno”, napisao je on.

Amela Talić iz Agencije kaže da oni kompanijama ne mogu dati pristup povjerljivim podacima.

“Nažalost, pristup pravnim licima – poput banaka, Telekoma i slično – nije moguć, obzirom da je Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine zabranila pristup pravnim licima svojim rješenjem iz 2017. godine”, kaže Talić, viši stručni saradnik za upravne postupke i normativne poslove u IDDEEA-i.

“Agencija IDDEEA je dužna postupati u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH, te ne može pružiti pristup podacima pravnim licima“, dodaje ona.

Proces digitalizacije za neke opštine ide posebno sporo zbog nedostatka sredstava ili znanja. Kroz njega trenutno prolazi Tuzla koja je potpisala ugovor s Agencijom za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH – IDDEA.

“To bi znatno trebalo olakšati građanima, posebno kada su u pitanju gradske dodjele grantova, za koje je do sada bio potreban CIPS“, kažu u Gradskoj upravi Tuzla.

Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje od maja ove godine je olakšao proceduru za sve koji podnose zahtjeve za penziju ili invalidninu, ili trebaju potvrdu.

“Građani više neće biti u obavezi da uz zahtjev prilažu potvrdu o mjestu prebivališta, odnosno CIPS potvrdu, rodni list i uvjerenje o državljanstvu”, objašnjavaju iz Zavoda i dodaju da su nakon inicijative ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine razvili rješenje putem kojeg imaju uvid u podatke.

Oni ovaj proces opisuju kao “borbu za administraciju bez papira i čekanja u redovima”.

U IDDEA-i kažu da je značajan broj institucija na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini ostvario stalni pristup bazama koje tehnički vodi i održava Agencija, ali je teško precizno predvidjeti kada će zaživjeti potpuna digitalizacija za vađenje dokumenata u BiH.

“IDDEEA je omogućila preduslove za digitalizaciju, a na drugim institucijama je da obezbijede mogućnost podnošenja zahtjeva elektronski, putem kojih bi građani lakše ostvarili svoja prava pred tim institucijama”, kaže Almir Badnjević, direktor Agencije.

“Iako ne raspolažemo s preciznim podacima o uštedama, očigledno je da digitalizacija značajno štedi vrijeme i novac građana, smanjujući potrebu za fizičkim odlaskom u institucije i čekanjem u redovima”, kaže on i dodaje da se ušteda pravi i kroz smanjenje štampanja i arhiviranja papirne dokumentacije.

“Nažalost, ne možemo precizno reći zašto neke institucije još uvijek ne koriste ove mogućnosti. IDDEEA preduzima sve što je u njenoj moći da svim institucijama putem direktnih poziva, kao i putem medija, ukaže na prednosti stalnog pristupa institucijama te benefita – kako za institucije, tako i za građane“, kaže Badnjević.

Prema Zakonu o Agenciji za identifikacione dokumente, evidencije i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine, stalni elektronski pristup evidencijama mogu ostvariti isključivo organi, odnosno institucije sa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. Tako se građani rasterećuju potrebe da lično dostavljaju te podatke, čime se ubrzavaju i pojeftinjuju administrativni procesi.

Ali oni očekuju da njihovi podaci, dok se dijele na brojne načine, budu istovremeno i zaštićeni.

Aleksandar Mastilović, stručnjak za digitalnu transformaciju, kaže da još uvijek nedostaje cyber sigurnosti, čak i tamo gdje je provedena digitalizacija.

“Pitanja cyber bezbjednosti su stavljena u drugi plan”, kategoričan je on.

“Postoje primjeri curenja podataka i uspješnih napada na digitalne sisteme organa uprave u BiH, naprimjer curenje matičnih knjiga opštine Centar Sarajevo, curenje podataka iz zdravstvenog informacionog sistema Republike Srpske i ‘ransomware’ napada na Parlamentarnu skupštinu BiH u septembru 2022. godine, što je izbacilo instituciju iz operativnog rada dvije nedelje. Kako digitalizacija bude napredovala, ovakvih primjera biće sve više, a i sam rizik će srazmjerno rasti“, kaže Mastilović.

U Agenciji koja koristi vlastite sisteme komunikacije kako bi smanjili izloženost tvrde da rade na zaštiti podataka, ali da je potrebno još napora.

“Jasni zakoni i politike su neophodni kako bi se definisala odgovarajuća upotreba podataka i njihovo čuvanje“, kaže Badnjević.

Talić kaže da su neki od velikih korisnika elektronskog pristupa već poreske uprave, penzioni fondovi, zavodi zdravstvenog osiguranja, zavodi za zapošljavanje i matični uredi, Agencija za bankarstvo Federacije, inspekcije, sudovi, općine i gradovi.

Iz Agencije objašnjavaju da planiraju razviti i sistem kojem bi osnovna namjena bila digitalizacija procesa razmjene podataka, najprije povremenog pristupa podacima. To je jedno od mogućih rješenja za banke.

Do potpune digitalizacije potrebe su izmjene zakona, ali i veće tehničke mogućnosti institucija, objašnjava Badnjević.

“Vidljiv je trend ka sve većoj digitalizaciji i možemo očekivati da će se ovaj proces ubrzavati u narednim godinama. Dodatno, važno je napomenuti da uspješna digitalizacija zahtijeva, ne samo tehničke preduslove, već i edukaciju službenika. IDDEEA kontinuirano radi na unapređenju svojih usluga i podržava druge institucije u procesu digitalizacije“, dodaje on.

Agencija želi smanjiti i potrebu fizičkog odlaska kada treba podnijeti neki zahtjev, i zato je potrebna edukacija građana.

“Nije dovoljno znati samo uputiti elektronski zahtjev prema administraciji da bi ‘e-uprava’ funkcionisala na najbolji mogući način“, dodaje Badnjević.

On vjeruje da će institucije kroz ovaj proces povećati svoju transparentnost i povjerenje među građanima.

“Socijalna zaštita može se poboljšati s obzirom da društvo ima koristi od informacija koje su transparentnije i imaju bolji pristup. Otvoreni podaci povećavaju saradnju, učešće i socijalne inovacije“, kaže Badnjević.

(Izvor: Detektor:ba/A.Muslimović)

Megafon.ba