Vašar u Puračiću, narodna svetkovina koja traje 159 godina: Ljudi dolaze zbog ćaski, saza i ringišpila 

Narodna svetkovina koja se održava svake godine, 12.,13. i 14. oktobra u Puračiću okuplja trgovce, zanatlije, namjerne i slučajne brojne goste. Postao je to već kulturološki fenomen. Pauzu su imali tokom pandemije koronavirusa ali zato se u Puračiću ovih dana još više trgovalo, pjevalo i jela puračka ćaska, prvo tradicionalno jelo u BiH proglašeno nematerijalnim kulturnim blagom.

Piše: Samir Mujakić

Prema nekim kazivanjima, vašar u Puračiću se, ali pod drugim imenom, održavao još u vrijeme srednjovjekovne bosanske države. Svakako da postoje i pisani tragovi da se vašar održavao i u doba osmanske vlasti. Prema riječima profesora Mihada Sakića, bibliotekara iz Javne ustanove Dom kulture Lukavac, Vašar u Puračiću je veoma značajan za ovaj kraj. Tu se trgovalo od davnina, ljudi upoznavali, razvijao se obrt, zanatstvo i mala privreda. 

ĆASKE IZ PURAČIĆA

„Tako srpski istoričar Milenko S. Filipović u svojim tekstovima o vašarima bilježi da se i u Puračiću održao vašar 1861. godine. Ovaj podatak je uzet kao službeni’ početak održavanja vašera. Vrijeme održavanja vašera, narod smješta prema tradicionalnom narodnom kalendaru, između Jurjeva (Đurđevdana) i Kasuma (Mitrovdana)”.

Mihad Sakić,, JU Centar za kulturu Lukavac (Foto: S.M./Megafon)

“Naime, prema tradicionalnom narodnom kalendaru, koji je vezan za najvažnije datume u životu običnih ljudi, naročito u tradicionalnoj narodnoj privredi, Jurjev, odnosno Đurđevdan je vrijeme kada „gora“, što je stari narodni naziv za šumu ozeleni’, a Kasum, odnosno Mitrovdan je, prema arapskoj riječi ,,Qasim”, onaj dan koji dijeli ljeto i zimu”, pojašnjava Sakić.

(Foto: S.M./Megafon)

Miholjsko ljeto je privuklo veliki broj ljudi na Vašar u Puračiću, stručnjaka raznih fela, izlagača roba, trgovaca, zanatlija, majstora svih zanata, pa i tricaroša, šibicara, kibicera i drugih uličnih majstora varke i magle. Tu su mađioničari, muzičari, pjevači, veliki Luna park sa spravama koi privlači pažnju mladih. 

U velikom luna parku, na ringišpilu kojim upravlja Ramiz Jašarević iz Lukavca, najviše je gužve.

Ramiz nasmijan dočekuje i ispraća mlade s ringišpila. Iz zvučnika u pozadini čuje se muzika. Ramiz na vašaru za život zarađuje četrdeset godina i kaže da se na ringišpilu srca spajaju a bilo je i vjenčanja.

Ramiz Jašarević, 40 godina živi od zarade od ringišpila (Foto: S.M./Megafon)

,,Potpuno sam zadovoljan posjetom i ko došao dobro došao i ko nije došao, doći će. Predobro je kako je bilo zastalo zbog korone. Na ringišpilu se srca spajaju, a nekada i razdvoje, no više se spajaju. Ovdje sam samo da spajam srca mladih, samo  ljubav da se širi. Ringišpil je zabava. Privuci djevojku koja ti se sviđa, dođi do nje, ili je odgurni pa je hvataj. Ovdje su se mnogi upoznali, zaručili, vjenčali. Svega je ovdje bilo.

Ringišpil me nikada nije izdao i pouzdan je. Mislim da je to najstarija zabava na svijetu za mlade”, kazao je uz osmijeh vlasnik ringišpila.

(Foto: S.M./Megafon)

Na jednom od brojnih štandova bila je velika gužva. Prevrtale su se vunene čarape, gledala grnčarija i probale kožne jakne i bunde. Iza štanda mladić Adis koji je u Puračić došao iz Visokog.

Adis iz Visokog usavršio pravljenje puračkih ćaski (Foto: S.M./Megafon)

,,Moja porodica u Puračić dolazi preko deset godina. Zadovoljni smo trgovinom. Usavršili smo proizvodnju poznatih ćaski iz Puračića, koje se brzo prodaju. Ove godine primjetio sam na vašaru da se, što se tiče autohtone ponude, gubi na značaju, jer je većinom zastupljena roba iz masovne proizvodnje u Kini i Turskoj, a jako je malo zastupljenih autohtonih bosanskih proizvoda. Jedino što se održava je vuna, grnčarija, željezarija i proizvodi od drveta”, navodi Adis.  

UMIJEĆE PRAVLJENJA SAZA

Ukoliko vam nedostaje neka alatka za to se potrudio trgovac iz Zenice. Dolazi na vašar više od petnaest godina. Niko do sada, kaže, nije vratio kupljeni alat.

(Foto: S.M./Megafon)

,,Čini mi se da je pandemija sve pokvarila. Ima ljudi, ali nekako manje. Prije nisi mogao proći ovuda, jedva. Ima i sada ljudi, ali nekako protok je brži. Na osnovu svih troškova koje imam, nadam se da ću uspjeti nešto zaraditi”, kaže nam ovaj trgovac koji nije želio da mu objavimo ime.

Muzika pod šatorom obavezan folklor u Puračiću (Foto: S.M./Megafon)

Između tekstilne robe i privremenih restorana sa hamburgerima, ćevapima i osvježavajućim pićima smjestio se Hasib Bjelogrlić iz Puračića, poznat po pravljenu sazova.

(Foto: S.M./Megafon)

,,Mislio sam da će ove godine zbog korone i uslova unazad dvije godine posjeta biti slabija. Narod je poželio malo izaći i proveseliti se. Bogme, iako vidim da je dosta robe iz Turske i Kine, mi domaći se ne damo. Naš kvalitet i pravljenje narodnih muzičkih instrumenata je nadaleko čuven. Zanat ovdje nikada neće nestati. Pravljenje saza na ovom području traje preko stotinu godina. Odnosom kupaca sam zadovoljan i prezadovoljan”, kaže naš sagovornik.

Đeno je s majkom od svoje druge godine na vašaru. Prodaju tekstilnu robu.

Đeno s majkom prodaje odjeću (Foto: S.M./Megafon)

,,Kada dođu ova tri dana vašara kao da se nalazim u drugom svijetu. Toliko ljudi prođe, neke upoznam, neke susretnem opet. Sklapaju se neke veze između ljudi. Trguje se i prodaje taman da se može nekako živjeti. Ne treba se žaliti, već nešto raditi”, kaže Đeno za Megafon.

IZ ZAPISA ZUKE DŽUMHURA

Profesor Mihad Sakić za kraj šetnje vašarom u Puračiću citirao je čuvenog bosanskohercegovačkg putopisca Zuku Džumhura:

(Foto: S.M./Megafon)

,,A,vašera će u Puračiću uvijek biti jel kako reče pisac, putopisac, hodoljubac Zulfikar Zuko Džumhur u dane vašera 1983. „ U ovoj čaršiji ima nekih Benđija, što benđiluke znaju napraviti, pa kad jednom dođeš na puračićki vašer ,uvijek ćeš dolaziti. Ili što zapisa Mujaga Ćosić kompozitor iz Modraca: „Kada dođem,što je gledat lijepo. Malu varoš, puračke ljepote. Stara Bukva, a pod njom je česma, tu se pjeva sevdalinka pjesma. Eh, baš je Vašar sevdalinka naša najljepša“. 

Megafon.ba