Tuzlanski Crveni križ pionirski u projektu za populaciju koja najviše ovisi o tuđoj pomoći

Informacija, vještina, ali i oprema za pomoć u slučaju prirodne nesreće može biti života vrijedna. Zato su u Crvenom križu Grada Tuzla, uz sve što svakodnevno praktično ili kroz edukacije rade za građane, pokrenuli i nabavku specijalnog vozila za evakuaciju osoba koje imaju teškoće sa kretanjem.

Piše: Nermina Šunj Kušljugić

Kada se prirodna nesreća dogodi, nepokretne ili teško pokretne osobe, zbog invaliditeta ili drugih zdravstvenih poteškoća, ovise isključivo o pomoći drugih, a evakuacija često nije moguća klasičnim putničkim automobilima. Zato su se u Crvenom križu Grada Tuzla odlučili, a kažu nam da su u tome možda i prvi u Bosni i Hercegovini, da nabave specijalizirano vozilo za ovu populaciju.

„PRVA LINIJA“ POMOĆI

Riječ je o sanitetskom kombi vozilu sa specijalnom opremom. Nabavka je u završnoj fazi i vozilo bi ovih dana trebalo da stigne u sjedište Crvenog križa u Tuzli.  

Sead Hasić, sekretar Crvenog križa Grada Tuzla, kaže nam da su kroz projekat njege i pomoći u kući, koji rade od 2013. godine, uvidjeli potrebu da se preventivno osigura oprema za zbrinjavanje osoba sa invaliditetom u specifičnim situacijama kada reakcija mora da bude brza i stručna.

„Došli smo na ideju da ponudimo Gradu Tuzla da kroz projekat civilne zaštite i sredstva posebne namjene, kupimo jedno specijalno vozilo za prevoz invalidnih osoba koje bi bilo isključivo namijenjeno za evakuaciju u slučaju prirodne ili druge nesreće. U „normalnim okolnostima“ to će vozlo koristiti kao prevozno sredstvo osoba sa invaliditetom na području Grada Tuzla“, kazao je Hasić.

Crveni križ Grada Tuzla, od 2008. godine ima organiziranu Službu za zaštitu i spašavanje i 24 sata su na raspolaganju građanima.

Sead Hasić, sekretar Crvenog križa Grada Tuzla (Foto: N.Š.K./Megafon.ba)

„Prva smo organizacija u Bosni i Hercegovini koja je prepoznata kao takva i gradonačelnik, odnosno, u to vrijeme načelnik Tuzle, svojom je odlukom formirao 2008. godine Službu zaštite i spašavanja Tuzla. Tada je samo ta Služba brojala 12 članova, a danas ima 18 članova. Imamo nekoliko timova u okviru te službe, a jedan tim bi, evo, bio zadužen za prevoz invalidnih osoba. Dakle, radi se o tome da u Gradu Tuzla to niko ne radi, u Bosni i Hercegovini je možda prvi projekat koji se radi na takav način, u okviru programa pomoći i njege u kući. Imali smo razumijevanje gradskih vlasti. To je prošlo kroz budžet, vijećnici su to prihvatili i mislim da je to jedna pozitivna priča koja bi trebala da krene u cijeloj Bosni i Hercegovini“, kazao je Hasić.

Vildana Demirović, stručna savjetnica za programe u tuzlanskom Crvenom križu kaže da će vozilo biti dodatna podrška osobama koje su u brojnim okolnostima na margini, počevši od izazova zbog arhitektonskih barijera u gradu do okolnosti kada se mora brzo reagirati, a sami sebi ne mogu pomoći.

„U saradnji sa Gradskim štabom civilne zaštite sad trebamo pripremiti i bazu podataka o tim osobama, da se u svakom trenutku zna gdje se nalaze. Sa mjesnim zajednicama a posebno sa Domom zdravlja imamo dobru saradnju, razmjenjujemo podatke. Također, Centar za socijalni rad ima podatke o osobama sa invaliditetom, zbog isplate tuđe njege i sličnih naknada“.

OBUKA POČINJE OD OBDANIŠTA

Crveni križ je generalno sinonim za pomoć u svim okolnostima, svakako i za spašavanje i podršku u humanitarnom smislu za vrijeme prirodnih nesreća. I to je nešto što je vidljivo i što građani uglavnom znaju. Bili su „prva linija“ pomoći 2014. godine, u vrijeme velikih poplava, ali i u svakoj drugoj situaciji prethodnih godina u Tuzli i okruženju, kao ispomoć građanima i u saniranju šteta od poplava, klizišta, olujnog nevremena.

Vildana Demirović, stručna savjetnica za programe (Foto: N.Š.K./Megafon.ba)

Stalno su i sa građanima u njihovim domovima. Samo u 2023. godini, njihov tim od 18 ljudi koji radi u projektu njega i pomoć u kući, imao je 21.081 posjetu. Kao ispomoć su proveli u kućama građana ukupno 22.464 sata.

Ono što je manje vidljivo široj javnosti, a kako kažu u Crvenom križu, ključno je za prevenciju i pripremu za slučaj prirodne nesreće, jeste stalna, svakodnevna edukacija građana.

Demirović kaže da su kroz programe „ušli u obdaništa“.

„Odatle krećemo. Krećemo sa edukacijom djece, da li kroz edukativne radionice iz prve pomoći koje su prilagođene njihovom uzrastu pa pravimo digitalne priručnike prve pomoći, pravimo bojanke i slikovnice koje će kroz interaktivan odnos djecu naučiti osnovama prve pomoći. Primjera radi, šta uraditi ako drugar padne u vrtiću, šta uraditi ako se neko povrijedi u školi, padne s bicikla i slično. Nakon toga ulazimo u osnovne škole. U svakoj osnovnoj školi u Tuzli ima formirana ekipa prve pomoći, imamo nastavnika, odnosno, profesora koji tu ekipu edukuje na način da prvo Crveni križ edukuje tog instruktora. Radimo to u saradnji sa Službom civilne zaštite. U srednjim školama, također, radimo na isti način“, kaže naša sagovornica.

Simbolično, na Svjetski dan Crvenog križa 8. maja, organizirali su takmičenje iz pružanja prve pomoći. Sudjelovalo je oko 200 mladih. Takmičenja i pokazne vježbe uglavnom rade na javnoj površini kako bi ih vidjelo što više građana.

Edukativni materijal prilagođen najmlađoj populaciji (Foto: N.Š.K./Megafon.ba)

„To nam je neka baza što se tiče edukacija, a ono što posebno radimo je obuka naših volontera kojih je oko 200 u Gradu Tuzla.

Imamo u okviru Crvenog križa Konferenciju mladih volontera koji imaju posebne i konstantne edukacije. Oni stalno rade kao sanitetsko obezbjeđenje na nekim događajima. Oni su nam desna ruka kada se dogodi neka nesreća. Crveni križ Grada Tuzla ima svoje ustrojstvo koje je usklađeno sa zakonom i ima sredstva koja je dobio od gradskog Štaba civilne zaštite. Mi se kroz sredstva posebne naknade obučavamo i opremamo. Tim u Crvenom križu imao je prošle godine specijalnu trodnevnu obuku iz segmenta napredne prve pomoći. Naši ljudi u slučaju potrebe prvi su odgovor, kao i vatrogasci i slično. Onaj segment koji građani najviše primijete u službi zaštite i spašavanja je humanitarni odgovor. To zapravo i jeste najveći dio onoga što radimo u slučaju prirodne nesreće.

Godine 2014., kada se dogodile velike polave, sva humanitarna pomoć koja je distribuirana građanstvu je išla preko Crvenog križa. Uvijek radimo sa štabom civilne zaštite i to je sistem koji je uvezan i stalno je u pripravnosti.

Radili smo 2014. evakuaciju stanovništva iz istočnog dijela grada, konkretno iz Doknja, kad su krenula klizišta. Pošto nismo imali vozilo prilagođeno da se transportuju invalidne osobe radili smo na iznalaženju privremenog smještaja. Dakle, Crveni križ bude u takvim situacijama prva podrška gradskim vlastima da iznesu humanitarni odgovor.

Naši volonteri u mjesnim zajednicama koji su uključeni u Skupštinu Crvenog križa, na terenu nam budu desna ruka, jer oni najbolje znaju stanje u svojim zajednicama, gdje je žarište, gdje treba odgovoriti“.

Crveni križ i civilna zaštita su već prepoznati kao adresa za pomoć i naša sagovornica kaže da su im telefoni 2014. godine zvonili 24 sata. I danas im se građani često obraćaju, čak i za nešto što im nije nadležnost.

„Međutim, bojim se da ljudi nisu dovoljno svjesni u segmentu rizika od katastrofa. Ljudi brzo zaboravljaju problematične situacije. Mislim da bi zajednica trebala raditi više na promociji prevencije, a prevencija je najjeftinija. Primjera radi, raditi više na edukaciji građana da ne treba da zatrpavaju te kanale u blizini kuće, da ne šire ograde oko kuće već da te kanale čiste, da bi voda u slučaju bujica mogla nesmetano da teče“.

Demirović kaže da građani, ipak, sve više zainteresirani da budu pripremljeni za odgovor na prirodnu nesreću.

Mladi imaju neograničen pristup internetu pa su im informacije dostupnije. Zahvaljujući Grupama aktivnog starenja u mjesnim zajednicama i populacija treće dobi ima dosta informacija o prevenciji i prirodnih nesreća.

Prevencija je i spremanje zaliha krvi, kažu naši sagovornici, pa su akcije dobrovoljnog darivanja koje Crveni križ radi jedna od važnih aktivnosti.

Oprema aktivista Crvenog križa (Foto: N.Š.K./Megafon)

Međutim, animiranje građana o potrebi svjesnosti na svakodnevno postojanje rizika od prirodnih nesreća i edukacija o tome kako pomoći sebi i drugima, temeljna je zadaća koju sebi zadaju svaki dan.    

SPAKOVAN RUKSAK ZA EKSTREMNE SITUACIJE

„Mi promovišemo i pokušavamo da implementiramo i ono što radi američki Crveni križ, kroz program ‘Spremi se za djelovanje’. To je zapravo ruksak u kojem se spakuju lijekovi, voda, rezervna odjeća, baterijska lampa, tranzistor i još neke stvari koje mogu biti ključne za preživljavanje u ekstremnim situacijama. Društvo Crvenog križa je pokrenulo tu aktivnost i promovisali smo potrebu da svaka kuća ima takav ruksak, posebno u slučaju zemljotresa. Nadam se da ćemo biti u mogućnosti, a treba nam za to podrška, da i mi možemo distribuirati takvu opremu građanima“, kazala je za Megafon Vildana Demirović, stručna saradnica za programe u Crvenom križu Grada Tuzla.  

Produkcija ovog sadržaja omogućena je velikodušnom podrškom američkog naroda putem Agencije Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID) u okviru projekta “Jačanje otpornosti na prirodne katastrofe i unapređenje strategije pripravnosti” koji provodi Američka agencija CRS. Sadržaj je u nadležnosti CRS-a i ne odražava nužno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.

Megafon.ba