„U krugovima u kojima mi nastupamo, razbili smo taj stereotip da je Tuzla samo industrijski centar“, kazao je u razgovoru za Megafon direktor Turističke zajednice Tuzlanskog kantona Miralem Mešković.
Razgovarala: Maja Nikolić
Miralem Mešković, direktor Turističke zajednice Tuzlanskog kantona (TK) kaže da ovih dana mnogo čita o zagađenju grada i da se uglavnom takve teme nađu u javnosti prije nego priče o potencijalima koje ovaj kanton ima. Kaže nam da u posljednje vrijeme tokom razgovora s ljudima ne dopušta da se o Tuzlanskom kantonu govori kao najzagađenijem, jer takve tvrdnje smatra ishitrenima.
Prije zvaničnog intervjua za Megafon, pojasnio nam je da Tuzlanski kanton obiluje bogatom kulturnom i historijskom baštinom, prirodnim i vodnim bogatstvima kakvih nema nadeleko.
STEREOTIPI O TUZLANSKOM KANTONU
U prilog tome govore brojna neolitska naselja, stari gradovi, kraljevski grad Srebrenik u kojem su stolovali bosanski vladari.
Teško bi se uopće iko usudio pisati historiju Bosne bez dolaska na ova mjesta. Slaže se da priroda nikada nije bila tako manje vidljiva i promovirana nego što je danas, a zaslužuje itekakvu pažnju. Tu su planine, poput Majevice i Konjuha koje postaju sve prepoznatljivije kao turistička odredišta.
Neizostavna su bogatstva šume, flore, faune, brojnih zaštićenih vrsta biljnog i životinjskog svijeta. Brojni su spelološki objekti, a najistaknutija među njima je Djevojačka pećina koja se nalazi na području Općine Kladanj, a u čijim je njedrima sakrivena historija Bosne i Hercegovine.
Niko se ne može pohvaliti takvim prirodnim Panonskim jezerima kao Tuzla.
O još desetinama primjera bi nam govorio direktor Mešković, ali smo za njega imali konkretna pitanja.
Zašto se onda, pored svega o čemu nam pričate i pokazujete, ovdje najviše govori kao najzagađenijem kantonu, odnosno, Tuzli kao takvom gradu?
„Mislim da smo u sprezi globalnih dešavanja. Nemam ništa protiv da se i taj problem stavi u fokus, ako je to činjenica nju onda treba problematizirati. Ali moje je mišljenje da se taj problem može riješiti i prevazići kroz sektor turizma. Možda mi koji se bavimo turizmom, a tu su prije svega lokalne zajednice i udruženja, možda još više trebamo dignuti glas.
Također smatram da bez ulaganja u prezentaciju tih pozitivnih elemenata koje imamo, nećemo ni izaći iz okvira i ravni usporedbe lošeg naspram dobrog.
Slobodno mogu reći, da u krugovima u kojima mi nastupamo, razbili smo taj stereotip da je Tuzla samo industrijski centar.
Kud ćete ljepšu prezentaciju o Tuzli, kada ljudima pokažemo naša Panonska jezera u centru Tuzle, da to nije siv i grad obavijen dimom”.
Imate li viziju, kako riješiti problem zagađenja zraka, a koji je itekako prisutan u ovom periodu?
„Ja nisam stručnjak u domenu tehničkih rješenja tog problema, ali sam uvjeren da bi se ekspanzijom ove privredne grane, turizmom, značajno došlo do stanja smanjenja aerozagađenosti. Jer, ako kažemo da ljudi koji se bave nekom određenom tehnologijom i znaju kako tu tehnologiju usmjeriti da oni više ne budu samo prljavi energenti, nego da prerastu u određeni bruto proizvod, koja će kao takav energent biti usmjerena u druge potrošnje, onda ćemo po automatizmu generirati u razvoj kantona u smjeru ekološkog, zdravog, turističkog prostora.
Tako da, evo, jedna od smjernica strateškog planiranja i to može biti jedna od mogućnosti smanjenja zagađenosti zraka, vode i tla”.
Jedan od turističkih potencijala jeste i jezero Šički Brod za koje je donedavno postojala strategija da se tamo odlaže kancerogena šljaka iz Termoelektrane Tuzla. Inicijativom i borbom građana jezero je spašeno. Može li taj primjer biti određena polazna osnova kako sačuvati prirodu od zagađenosti?
„Naravno. To može biti primjer kako se bavljenje nekom drugom vrstom posla koji onečišćuje prirodu u momentu, može pretvoriti u neke druge kapacitete koji su u tom ekološkom smislu životne. Kada bi svako iz svog segmenta ulagao, vršio obaveze obnove, rekultivacije, svima bi bilo daleko bolje“.
Koliko bi vam značila veća podrška institucija i vlasti da sve ovo o čemu govorite bude jedan od prioriteta?
„Moja intencija je oduvijek bila da se pređe s onog deklarativnog na stvarnu podršku, na stvarno rješavanje problema. Vidite i sami, da svi koji zadiru i u šume i u privredu, u rudarstvo, u vodno bogatstvo, sublimiraju u jedan veliki krug koji na kraju zajedničkim naporima i snagama može polučiti puno više rezultata”.
RADIMO NA STRATEGIJI RAZVOJA TURIZMA
“Na kraju krajeva, da kažem da smo mi iz Turističke zajednice unazad par godina predvidjeli izradu strategije razvoja turizma na području TK što je prepoznala Vlada TK i ove godine počinje izrada pripreme strategije. To je pokazatelj da onda i društvo i politika prepoznaju značaj razvoja turizma, ekologije, tog nečega ljepšeg, zelenog na našem kantonu“.
Znači Tuzlu ne treba izbjegavati kao turističku destinaciju? Prema vašem, mišljenju, i nije tako siva?
Ljudi ovdje trebaju doći, posjetiti nas, mogu ljetovati, obići sve naše prirodne ljepote. Neće biti i nema priče o zagađenosti i ja vjerujem da svi oni koji dođu i vide našu ljepotu, da se i sami čude i pitaju zašto Tuzla nosi prefiks najzagađenijeg grada“, kazao je u razgovoru za Megafon, direktor Turističke zajednice TK.
Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.