„Danas se kroz sve preferira samo tržište rada i govori se kako nisu potrebni kadrovi poput historičara. U takvoj kampanji srednjoškolce se destimulira i onda ne upisuju ovakve studijske profile. Ono što je također ogroman destimulans je što velik broj historičara koji rade kao profesori ili nastavnici i po dvadeset godina rade na određeno vrijeme“.
Razgovarala: Maja Nikolić
Na Odsjeku za historiju Univerziteta u Tuzli (UNTZ), tokom prvog upisnog roka nije se upisao niti jedan student. Ovaj podatak mnoge je zabrinuo, jer razlozi leže prije svega u činjenici da je demografska slika sve lošija i da je sve manje djece. Također, jedan od razloga je sigurno i u tome što su srednjoškolci manje zainteresirani za društvene i humanističke nauke i ako žele studirati, radije odlaze na tehničke fakultete ili na Medicinu.
HISTORIČARI SE TEŠKO ZAPOŠLJAVAJU, RADE I KAO KONOBARI
U razgovoru za Megafon, prof. dr. Sead Selimović, voditelj Odsjeka za historiju Univerziteta u Tuzli, kaže da se za humanističke nauke smanjuje interes kontinuirano iz godine u godinu.
„Razlog je sigurno i u nemogućnosti zapošljavanja historičara koji su na biroima i onda svoju egzistenciju traže u drugim oblastima radeći čak i fizičke poslove, ali i kao konobari. Također, veliki je problem što ti ljudi masovno odlaze u inostranstvo za egzistencijom. Međutim, jačanjem državnih institucija poput arhiva, muzeja ili instituta moglo bi se riješiti pitanje zapošljavanja ovih stručnih, mladih, perspektivnih kadrova“, smatra univerzitetski profesor i istaknuti historičar Sead Selimović.
Problem što niti jednan student nije upisao ovaj veoma važan Odsjek, nije samo problem Univerziteta u Tuzli i obrazovnog sistema, nego cijele društvene zajednice.
„Kada su u pitanju humanističke nauke, mislim da bi država mogla učiniti mnogo više u smislu upošljavanja, stimulisanja ljudi da studiraju takve nauke. Jer, to su posebno nadareni učenici koji žele, to vole i zanima ih historija, filozofija ili sociologija“, kaže profesor Selimović.
Na Odsjek za historiju na upisu je bila prijavljena jedna kandidatkinja, ali se nije pojavila na prijemnom ispitu. Vijest da na odsjek koji vodi nije upisan niti jedan student u prvom upisnom roku, za profesora Selimovića nije bila nimalo lagodna.
„Osjećaj nije bio nimalo prijatan. Rekao sam vam, mi od ranije pratimo ovaj kontinuitet opadanja upisanih studenata. Mi smo ranije imali čak studente koji su bili upisani, ali onda odjednom samo nestanu. Da li oni negdje odu, mi to ne znamo. Uslikaju se s nama prvi dan i onda kasnije nestanu i vjerovatno idu u inostranstvo. Jer, indeks im omogućava da lakše odu, nađu posao. Takvih primjera ima jako puno. Oni odlaze u Evropu, čak ih ima i u Americi, a imamo i studenata kojima ostane ispit ili dva i odu u inostranstvo raditi pa se onda nekad opet vrate“, pojašnjava nam profesor Selimović.
Historija je veoma važna nauka, a Odsjek za historiju Univerziteta u Tuzli studentima nudi brojna istraživanja i bogata znanja i iskustva. Mnogi studenti tokom studija shvate da je ovo jedan od najatraktivnijih fakulteta kada su u pitanju humanističke nauke, jer bez historije mnogo toga nije moguće.
HISTORIJA SE IZUČAVA JOŠ SAMO U GIMNAZIJAMA
„Mi ne možemo spoznati današnji svijet bez historije. Mi smo na Univerzitetu u Tuzli osavremenili naše nastavne planove i programe po uzoru na zemlje regije i Austriju. Uveli smo i neke nove predmete poput Historije međunarodnih odnosa, Historije evropskih integracija, kulturno- historijskog nasljeđa BiH. Međutim, čini mi se, da s obzirom na broj učenika koji završavaju srednju školu, ne postoji dovoljan broj zainteresiranih za Historiju. Vjerovatno je to zato što se u školama ne izučava historija osim u gimnazijama. Možda i nastavnici dovoljno ne promoviraju ovaj predmet kao veoma važan. Kada bi svaki naš historičar koji je završio naš fakultet, makar po jednog učenika potaknuo da studira historiju“, dodaje profesor Sead Selimović.
Obeshrabrujući trendovi nakon prvog upisnog roka na UNTZ (Foto: S. Mujakić)
Kapitalizam koji je danas okupirao cijeli svijet nikako ne ide u prilog humanističkim naukama. Danas se kroz sve preferira samo tržište rada i govori se kako nisu potrebni kadrovi poput historičara. U takvoj kampanji srednjoškolce se destimulira i onda ne upisuju ovakve studijske profile. Ono što je također ogroman destimulans je što velik broj historičara koji rade kao profesori ili nastavnici i po dvadeset godina rade na određeno vrijeme.
„Sve institucije trebaju historičare, ne rade ti ljudi samo u školama. Muzeji, arhivi, galerije, instituti,zavodi… Svi trebaju historičare. Međutim, sada je problem i što ljudi koji odlaze u penziju, na njihova mjesta ne dolaze nove mlade snage. I to destimulira mlade da studiraju društvene i humanističke nauke. Pogledajte državne arhive u drugim zemljama i vijdet ćete koliko oni upošljavaju samo doktora nauka, a mi ne možemo, ne želimo ili nećemo da uposlimo u ove institucije kojih je jako puno u BiH“, kaže nam profesor Selimović.
Tuzlanski kanton nema Institut za društvene i humanističke nauke koji bi mogao raditi na brojnim istraživačkim projektima, a ovi prostori Sjeveroistočne Bosne vape za historijskim istraživanjima.
„Takav Institut nama treba i da se u njega uključe ne samo historičari, nego i pravnici, pedagozi, psiholozi, profesori jezika. Da se pokrene bogatstvo ovog kraja, posebno kada je u pitanju Sjeveroistočna Bosna i Bosansko Podrinje. Mladi ljudi jako dobro znaju raditi. Mi imamo naših studenata koji rade u Memorijalnom centru u Srebrenici i koji su veoma dobri“, istaknuo je voditelj Odsjeka historije Univerziteta u Tuzli.
ANTICIVILIZACIJSKO RAZMIŠLJANJE
Najviše ga pogađa kada čuje u javnosti da ovakvi odsjeci ne trebaju tržištu rada i da su ovi kadrovi na birou.
„To je anticivilizacijsko razmišljanje. Po toj logici mi bismo trebali zatvoriti sve srednje škole, jer najviše je ljudi na birou sa srednjom stručnom spremom. Takav način razmišljanja je ubijanje slobode mišljenja, ubijanje intelekta pričom kako nama neki studijski profili nisu potrebni. Problem su očito ljudi koji se školuju, jer oni kritički razmišljaju. Mi imamo sisteme koji žele poslušne ljude, poslušne kadrove, a društvene i humanističke nauke stvaraju ljude koji misle, razmišljaju, koji pitaju i traže odgovore. A političke oligarhije ne vole takve ljude, oni trebaju samo poslušne“, pojašnjava profesor Selimović za Megafon.
Među profesorima na Odsjeku za historiju još uvijek vlada optimizam da će biti upisan potreban broj studenata u novoj akademskoj godini.
„Naravno ne treba nas iznenaditi ako i ne bude dovoljno studenata, s obzirom na ovo opće stanje u društvu i na trend odlaska mladih ljudi. Mi ćemo također tražiti i određena rješenja koja su najbolja za Odsjek za historiju i rad Odsjeka u narednim akademskim godinama.“
Selimović je kroz svoju karijeru kao profesor prošao sve nivoe obrazovanja. Radio je u osnovnim i srednjim školama, a već dugi niz godina je univerzitetski profesor. Svakodnevno kontaktira s mladim ljudima s kojima razgovara o njihovim motivima za napuštanjem Bosne i Hercegovine.
MLADI SU ZRELI I SHVATAJU „SISTEM“
„Zbog ovakvih stvari koje se događaju u državi, oni smatraju da ovdje nema perspektive. Tu je utjecaj raznih faktora, obrazovnih, političkih, medijskih, gdje se nudi besperspektivnost. Oni, što je normalno, žele da njihov rad bude preoznat, da mogu da žive od svog rada, a ne da se samo vode kao neki brojevi. Mladi ljudi su danas veoma zreli i oni jako dobro osjećaju ovo vrijeme i sistem u kojem žive i u kojem sebe vide ili ne vide. Mladi ljudi danas vide da u ovom sistemu ne postoje pravila i da nemaju šansu da nađu posao na jedan pošten način, znanjem i umijećem.“
Drugi upisni rok na Univerzitetu u Tuzli bit će organiziran 22. augusta.
Vezani tekstovi:
Studiranje u TK (1): Na Univerzitetu u Tuzli nakon prvog upisnog roka upražnjeno čak 1.040 mjesta
Studiranje u TK (3): Na odsjeku historije Univerziteta u Tuzli nijedan upis
Studiranje u TK (4) Ministar Omerović: Postoji mogućnost da ćemo ostati bez određenih kadrova
(U nastavku istraživanja čitajte: Kakvi su trendovi upisa na privatnim fakultetima u TK?)
Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.