Studiranje u TK (4) Ministar Omerović: Postoji mogućnost da ćemo ostati bez određenih kadrova

„Ovo su generalni trendovi koji su zahvatili ne samo bh. društvo nego i društva u zapadnoj Evropi. Odnose se na činjenicu da je veća potražnja za određenim stručnjacima elektrotehničke, mašinske struke, ali i potražnja za medicinskim osobljem“, kaže ministar obrazovanja i nauke TK Ahmed Omerović.

Piše: Nermina Šunj – Kušljugić

Podaci nakon prvog upisnog roka na prvu godinu fakulteta Univerziteta u Tuzli (UNTZ) nisu nimalo ohrabrujući. Prije svega, od 2.177 predviđenih mjesta za redovne i vanredne studente, upisano je tek oko 50 posto studenata.

VEZANI TEKST:

Studiranje u TK (1): Na Univerzitetu u Tuzli nakon prvog upisnog roka upražnjeno čak 1.040 mjesta

Nadalje, na određenim odsjecima poput historije ili tehničkog odgoja, nije upisan nijedan student.

Također, veoma je slab upis na matematici, rudarstvu ili, primjera radi, agronomiji.

VEZANI TEKSTOVI:

Studiranje u TK (2): Poražavajuće slab upis na studije matematike, fizike, rudarstva iako je mogućnost zaposlenja nakon studija velika

Studiranje u TK (3): Na odsjeku historije Univerziteta u Tuzli nijedan upis

Ahmed Omerović, ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, na pitanje šta može učiniti resorno ministarstvo, za Megafon kaže da ovaj problem valja posmatrati u širem kontekstu. Podsjetio je i na demografska kretanja u Bosni i Hercegovini te promjene na globalnom tržištu rada.

UPISNA POLITIKA I TRŽIŠTE RADA

„Ovo su generalni trendovi koji su zahvatili ne samo bh. društvo nego i društva u zapadnoj Evropi. Odnose se na činjenicu da je veća potražnja za određenim stručnjacima elektrotehničke, mašinske struke, ali i potražnja za medicinskim osobljem. Taj poremećaj na evropskom tržištu rada je utjecao i na Bosnu i Hercegovinu.

Mi sada imamo situaciju da veliki broj studenata upisuje ta zanimanja. Nažalost, ne upisuju se profili koje ste naveli, što nama može biti problem u budućnosti. Primjera radi, možemo doći u situaciju da nemamo profesora matematike jer je slab upis. Možemo doći u situaciju da nemamo profesora fizike. Imamo i sljedeću situaciju, npr. odsjek za tehnički odgoj nije upisao nikog ove godine a u školama imamo potrebu za tim profilima. To je sad jedan problem s kojim ćemo se mi suočiti“.

Naš sagovornik je podsjetio i na činjenicu da svemu prethodi i problem deficitarnih zanimanja o čemu je Megafon, također, objavio serijal tekstova.

„Sad je ovaj problem na univerzitetima širi i postoji mogućnost da ćemo u budućnosti ostati bez određenih kadrova. Naše opredjeljenje, opredjeljenje Vlade TK je da imamo te odsjeke. Da imamo Odsjek za bosanski jezik jer nam je potreban, da imamo odsjek za matematiku jer nam je to potrebno“.

Na pitanje da li na upisne trendove na UNTZ može da utiče konkurencija brojnih privatnih fakulteta, naš sagovornik kaže da ne bi povezivao te dvije situacije.

„Nemamo egzaktnih pokazatelja. Navest ću vam i jedan primjer iz RS-a, program koji su oni izradili uz pomoć nekih nevladinih organizacija, a koji bismo i mi u budućnosti trebali da izradimo, a to pretpostavlja da privredna društva unose profile koji su im potrebni u budućnosti, sa kakvim kompetencijama treba da budu i slično. Shodno tome ćemo moći pripremati i studijske programe koji će odgovoriti na takve potrebe tržišta rada. Ali sad kazati da ako nema nekog profila na evidenciji zavoda za zapošljavanje da je to potreba na tržištu rada, ne možemo. Bilo bi to dosta pojednostavljeno. Potrebni su nam egzaktni podaci kako bismo u budućnosti mogli donijeti adekvatne mjere javne politike“.

Nekoliko naših sagovornika iz prethodnih tekstova u serijalu, smatraju da je uzrok svih problema upisna politika u srednje škole. Da budemo konkretniji, krivca vide u dopuštenom trendu masovnog upisa u TK, u srednju medicinsku školu, nakon koje srednjoškolci odlaze u inostranstvo.

„Taj problem je star duže od deset godina i generalno velik je upis u tehničke škole. Vjerovatno su vaši sagovornici htjeli da kažu da ako nemamo značajan broj učenika u gimnazijama a nemamo ga, imamo veći broj u tehničkim školama znači da će ljudi s tehničke škole upisati nešto što im je srodno. Pa ako će veliki broj ljudi završiti medicinsku školu oni će nastojati da upišu medicinski fakultet“.

STABILIZACIJA UPISNE POLITIKE DAVANJEM VIŠE ŠANSI DEFICITARNIMA

Na konstataciju da ne upisuju fakultet nego odlaze vani, ministar Omerović je kazao da provode određene mjere stabilizacije upisne politike.

„Mi smo, kao što smo i ranije govorili za vaš medij, nastojali da to stabiliziramo. Ove godine smo imali situaciju da smo prvi put nakon dugo godina proširili broj upisnih mjesta za stručne škole. To je ipak nešto dobro u ovim okolnostima u kakvima se mi nalazimo“, kazao je ministar obrazovanja i nauke TK Ahmed Omerović.  

(U nastavku čitajte: Ko će se u budućnosti baviti novinarstvom?)

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.

Megafon.ba