„Ugasili smo privredne gigante, a sad je red došao na obrazovanje. Šta ćemo kad i to uradimo”, pita dekanica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, dr. sc. Nihada Delibegović Džanić.
Piše: Maja Nikolić
Gotovo svi univerziteti u Bosni i Hercegovini su ove godine suočeni s manjim brojem upisanih studenata. To je još jedna potvrda napuštanja ovih prostora, ali i jasan pokazatelj demografske stvarnosti naše zemlje.
Vezani tekstovi:
Studiranje u TK (1): Na Univerzitetu u Tuzli nakon prvog upisnog roka upražnjeno čak 1.040 mjesta
Iako se u javnosti govori da su mladi najviše nezainteresiranosti pokazali za društvene i humanističke nauke, dekanica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, dr. sc. Nihada Delibegović Džanić ne slaže se s ovakvom percepcijom javnosti.
POTREBNO SISTEMSKI PODRŽATI NADARENE UČENIKE
„Mislim da smo suočeni s manjim brojem upisanih studenata na univerzitetima i ne bih u ovom slučaju zvono stavila samo na društvene i humanističke nauke. Činjenica je da se na pojedine studijske programe iz ove grupacije nauka u posljednjih nekoliko godina upisuje manji broj studenata, ali to ni u kojem slučaju ne znači da su ostale grupacije nauka u potpunosti sigurne i da se uskoro neće naći u sličnoj situaciji“, kaže za Megafon dekanica Delibegović Džanić te smatra da je i ovo posljedica odlaska mladih.
Dr. sc. Nihada Delibegović Džanić, dekanica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli (Foto: Privatni arhiv)
„Mladi ljudi odlaze iz Bosne i Hercegovine nakon završetka srednje škole ili fakulteta. Razlozi su brojni, ali prevladavaju sigurno oni egzistencijalni. Odlaze zbog potrebe za sigurnošću. Mi u akademskoj zajednici moramo raditi na tome da se taj proces uspori, jer ga je u potpunosti zaustaviti skoro pa nemoguće. Sigurna sam da bi većina mladih voljela budućnost graditi ovdje da imaju osnovne preduvjete za to. Potrebna je potpuna reforma obrazovnog sistema od predškolskih ustanova do univerziteta. Moramo raditi na sistemskoj podršci nadarenoj djeci i profiliranju učenika.“
Broj studenta koji su se u prvom upisnom roku odlučili za Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli je sličan kao i prethodne godine. Međutim, neki odsjeci su se suočili sa činjenicom da niti jedan student nije upisan.
ŽURNALISTIKU ŽELI STUDIRATI SAMO ČETVERO MLADIH
„Nažalost, u prvom upisnom roku nismo imali studenata zainteresiranih za studij Historije. Također, u prvom upisnom roku su na studijski program Žurnalistike uslove za upis stekla četiri studenta. U usporedbi s upisnim kvotama od prije pet ili deset godina ovaj broj studenata je značajno manji.
Složit ćete se da tome doprinosi i činjenica da u našem društvu često prevladava mišljenje da nije potrebno završiti studij žurnalistike da biste se bavili novinarstvom, što ni u kojem slučaju nije dobro i ne doprinosi podizanju razine kvaliteta medija“, kaže nam dekanica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
No, činjenica je da su i bez obzira na odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine, a vjerojatno zbog tržišta rada kakav je nametnuo svijet, humanističke i društvene nauke našle u zapečku i pred ogromnim izazovima. Stoga je i pitanje kako će preživjeti ovaj izazovan period, čak i ako ne vrate status koji su ranije imale u sistemu visokog obrazovanja.
KRIZA MOŽE ZNAČITI POČETAK REFORME
„Priznanje da su humanističke i društvene nauke u krizi ni u kojem slučaju ne znači priznati da izumiru. Ova kriza je prilika za reformu obrazovnog sistema i donošenje odgovarajućih odluka koje se tiču i statusa humanističkih i društvenih nauka. U procesu reforme univerziteti ne mogu biti sami već je potrebna šira potpora društvene zajednici te ponovo ukazujem na činjenicu da su javni univerziteti nastali iz zajednice i skupa sa zajednicom treba provoditi reformu obrazovnog sistema.
Zajednici trebaju učitelji, odgajatelji, nastavnici, socijalni radnici, psiholozi, novinari. Da li i jedno društvo može opstati i razvijati se bez stručnjaka koji se obrazuju na fakultetima društvenih i humanističkih nauka“, jasno je pitanje dekanice i znanstvenice Nihade Delibegović Džanić
Studentske klupe na UNTZ sve praznije (Foto: S.M./Megafon)
Na naše pitanje kako gleda na posljednje najave da bi na nekim fakultetima u Bosni i Hercegovini moglo doći do gašenja odsjeka, pa čak i odsjeka za Bosanski jezik, a čemu je isključivi razlog slab odziv studenata, naša sagovrnica kaže da se to ne smije dozvoliti.
„Kreatori obrazovnih politika bi trebali promišljati na način da se unaprijede studijski programi, a posebno studiji društvenih i humanističkih nauka koji čine okosnicu društva, a ne da se programi gase. Kakvo to društvo planiramo ostaviti našoj djeci ukoliko smatramo da studij maternjeg jezika treba ugasiti. Vjerujem da ni Univerzitet u Tuzli niti Ministarstvo obrazovanja i nauke nikada ne bi inicirali ovaj za društvo pogubni proces“, poručila je dekanica Delibegović Džanić.
TEHNIČKI FAKULTETI ATRAKTIVNIJI ZBOG SGURNIJEG ZAPOŠLJAVANJA
S druge strane, dok se društvene nauke suočavaju s krizom, ogromno je interesovanje djece za fakultete tehničkih nauka. Razlog tome je sigurno u činjenici da ih nakon završenog studija čeka siguran posao.
„Ukoliko pogledamo neke svjetske trendove uvidjet ćemo da poslodavci danas traže radnike koji imaju razvijene generičke sposobnosti kritičkog razmišljanja, timskog rada i drugo. Te kompetencije se stječu na studijskim programima društvenih i humanističkih nauka. Mi moramo pripremiti naše studente za tržište rada koje se stalno mijenja“, smatra dr. sc. Nihada Delibegović Džanić.
Stoga, kako bi se izbjegla bojazan od gašenja studijskih odsjeka koji su se našli u krizi, obrazovnom sistemu u cjelini je potrebna reforma koja zahtijeva jedan holistički pristup i koji niti jedan univerzitet ne može iznijeti sam.
„Reforma ni u kojem slučaju ne može podrazumijevali gašenje studijskog programa. Zagovornici ideja o gašenju programa i visokoobrazovnih institucija ne žele dobro svojoj zajednici. Mi moramo raditi na reformi, osavremnjavanju obrazovnog sistema, ali ne na način da se provedu neke male, kozmetičke promjene, već da se sistem reformira temeljito. Taj proces nije jednostavan i daleko je teži od gašenja programa koji društveno neodgovorni pojedinci predlažu.
Uhvatimo se u koštac s problemom koji evidentno postoji, ali ne način da ugasimo program i mislimo da smo time napravili sve. Nismo, jer ćemo za vjerovatno nekoliko godina doći u situaciju da nećemo imati dovoljno odgajatelja, učitelja i nastavnika. Da li će tada neko biti spreman preuzeti odgovornost za takvu odluku“, pita dekanica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Ali, ključno je pitanje koje smo i postavili dekanici, što ukoliko ne bude ni u narednom upisnom roku zainteresiranih za neke od studijskih programa.
OBRAZOVANJE SE NIE SMIJE POSMATRATI KAO TROŠAK
„Vjerujem da ćemo u narednom upisnom roku upisati studente i na studij historije, što ne znači da Odsjek, Fakultet, Univerzitet i Ministarstvo ne trebaju promišljati na koji način se budući studenti mogu dodatno motivirati za ovaj program. Bachelori historije ne rade samo u školama. Razvojem turizma u Bosni i Hercegovini će sigurno porasti i potreba za ovim kadrom. Kulturna baština je važan dio historije svakog naroda. Materijalno i nematerijalno nasljeđe moramo brižljivo čuvati i ostaviti budućim generacijama, te je od iznimne važnosti da od samog početka u proces očuvanja kulturne baštine budu uključeni stručnjaci, što, složit ćete se, danas nije tako.“
Također, vrlo često se mogu čuti i komentari kreatora obrazovnih politika da određeni studijski odsjeci nemaju ekonomsku opravdanost. Ključ problema je upravo u tOme što se nerijetko obrazovanje promatra kao trošak, a ne kao sigurno ulaganje u društvo i državu.
Nužna reforma obrazovanja i ozbiljnija demografska politike u BiH (Fotografija snimljena na UNTZ je ilustrativnog karaktera/S.M./Megafon)
„Niti jedno razvijeno društvo nikada ne bi promatralo ulaganje u obrazovanje kao trošak. Ulaganje u obrazovanje je zalog za budućnost i opstanak našeg društva. Javni univerziteti su nastali iz zajednice i služe daljem razvoju zajednice. Univerzitet u Tuzli je osnovan 1976. godine, a nekoliko fakulteta Univerziteta u Tuzli je starije od samog Univerziteta. Sigurna sam da njihovi osnivači nisu ni pomišljali o njihovoj ekonomskoj opravdanosti već o razvoju privrede i unapređenju društva“, kaže dekanica Delibegović Džanić te upozorava na još jedu činjenicu.
„Često čujemo i sintagmu obrazovne politike usklađene s potrebama tržišta rada i nametanje obaveze univerzitetima da upisnu politiku usklade s potrebama tržišta rada. Smatram da ovakav nametnuti diskurs doprinosi samouništenju društvene zajednice. Zajednica mora rasti i razvijati se, a taj proces se sigurno neće ostaviti ukoliko se odlučimo da obrazovanje promatramo kroz prizmu ekonomske opravdanosti. Potrebno je raditi na razvoju društva u kojem sigurno niko neće postavljati pitanje da li je pojedini studijski program ekonomski opravdan ili ne, već će diplomanti uspješno pronalaziti posao u struci. Tržište rada mora rasti i razvijati se, a tome će doprinijeti visoko obrazovani kadrovi koji su spremni raditi na razvoju bosanskohercegovačkog društva u cjelini.“
I na kraju važno je napomenuti da nije samo trend odlaska iz Bosne i Hercegovine doprinio manjem broju upisanih studenata na univerzitete. Uveliko smo suočeni s padom nataliteta i demografska slika je gotovo potpuno promijenjena što potvrđuju podaci o upisima u osnovne škole.
IMAMO OBAVEZU ULAGATI U OBRAZOVANJE
Međutim, suočeni s ovakvim izazovima pred kojima se našlo visoko obrazovanje, neophodno je raditi na internacionalizaciji univerziteta i kvalitetnim studijskim programima privući studente i iz drugih zemalja.
„Ugasili smo privredne gigante, a sad je red došao na obrazovanje. Šta ćemo kad i to uradimo? Mi imamo društvenu i moralnu odgovornost prema generacijama koje dolaze i na nama je da radimo na reformama i na razvijanju obrazovnog sistema“, poručila je u razgovoru za Megafon dekanica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli dr. sc. Nihada Delibegović Džanić.
Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.