Selmir Šljivić, direktor Eko-Sep: Regionalna sanitarna deponija u Živinicama mogla bi da počne s radom u junu

Prema prvim procjenama, deponija “Eko Sep” riješit će problem odlaganja otpada u Živinicama, Banovićima i Kladnju narednih 20 godina.

Piše: Samir Mujakić

Zajednički projekat za sanitarno odlagalište otpada prema ekološkim standardima koje će koristiti tri općine s područja Tuzlanskog kantona, Živinice, Banovići i Kladanj, kako je rekao za Megafon direktor Javnog preduzeća „Eko Sep“ iz Živinica Selmir Šljivić, u velikom dijelu je realiziran.

Šljivić, koji je pokrenuo projekat 2013. godine, očekuje da krajem juna deponija u Živinicama, na bivšem odlagalištu šljake iz lokalnih rudnika bude u funkciji.

UPOTREBNA DOZVOLA

,,Izgradnjom deponije “Eko Sep”, a to podrazumijeva odlaganje, razvrstavanje i reciklažu otpada, riješit će se dugogodišnji problemi s odlaganjem otpadom na području tri grada, Živinice, Banovići i Kladanj, ali i u drugim gradovima Tuzlanskog kantona od koji su neki već poslali Pismo namjere za odlaganjem otpada na ovoj deponiji i time iskazali interes za ekološki ispravnim odlaganjem otpada.

Osim toga i građani će samoinicijativno moći da dovoze smeće na deponiju i u predviđene kasete razvrstati svoj otpad”.

Lokacija deponije na mjestu nekadašnjeg odlagališta jalovine iz lokalnih rudnika (Foto: S.M./Megafon)

“Već je urađeno 80 % poslova te bi najrealniji rok za puštanje u rad, kada se sagledaju svi detalji oko upotrebne dozvole, mogao biti krajem juna ove godine”, kaže Šljivić.

Novac za realizaciju projekta savremene sanitarne deponije osiguran je 2019. godine, a riječ je o iznosu od 5 miliona eura, kredita od Evropske razvojne banke i 2,5 miliona eura grant sredstava koje je Evropska banka osigurala od svojih partnera SIDA Švedska.

Projekat izgradnje sanitarne deponije odnosi se 60% na Grad Živinice, 30% na Općinu Banoviće i 10% na Općinu Kladanj. Lokacija regionalne sanitarne deponije (RSD), nazvane „Separacija 1“, se nalazi na području Grada Živinice u području koje je u prošlosti lokalni rudnik uglja koristio kao odlagalište jalovine. 

,,Mi želimo ovdje da imamo centar za upravljanje otpadom. Pošto smo korisnici grant sredstava Vlade Tuzlanskog kantona za izradu idejnog projekta za drugu fazu, a to je izgradnja EMBT postrojenja (ekološko mehaničko biloški tretman). Ovo postrojenje dalo bi preduslov da se na ovoj deponji može odlagati otpad skoro s cijelog područja Tuzlanskog kantona. Ukoliko to postrojenje ne bude onda samo možemo natrpati deponiju u narednih deset godina i nismo ništa dobili”, kaže Selmir Šljivić.

Mjesto za reciklažu otpada (Foto: S.M./Megafon)

Prema prvim procjenama, deponija “Eko Sep” riješit će problem odlaganja otpada u narednih 20 godina. Međutim, korištenjem kišnice, filtriranjem otpadnih voda na deponiji i razdvajanjem u rezerovare za vodu i EMBT postrojenjem Šljivić kaže da bi ova sanitarna deponija mogla trajati i 40i više godina.

Osim EMBT postorojenja na sanitarnoj deponiji, u Eko Sep razmišljali su i o podizanju postrojenja ,,Energane” kako bi  otpad koristili kao resurs za proizvodnju električne energije.

SMEĆE KAO ENERGENT

,,Mi otpad ne smatramo smećem već resursom. To je bitna razlika između našeg viđenja sanitarne deponije i centra za upravljanje otpadom u odnosu na onaj arhaični i prozaični način kako se prije radilo i upravljalo s otpadom. Naš krajnji cilj je apsolutna iskoristivost otpada kao energenta u korist građanstva”.

Radovi na uređenju lokacije sanitarne deponije u Živinicama (Foto:S.M./Megafon)

Eko Sep odlagalište za smeće, nudi građanima koji dobrovoljno dovezu svoj otpad, mogućnost recikliranja onih proizvoda koji se mogu reciklirati u naznačenim kontejnerima. 

Sličan projekat sanitarne deponije koji bi trebalo da zaživi i u Tuzlanskom kantonu pokrenut je već u Bihaću, Livnu i Mostaru.

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.

Megafon.ba