Šehić: Što prije u izborni proces uvesti elektronsku identifikaciju birača, isključiti ljudski faktor

„Jedini autoritet o kojem treba da ovisi rad Centralne izborne komisije je stroga primjena Izbornog zakona. To je suština“, kazao je za Megafon Vehid Šehić.

Razgovarala: Nermina Šunj Kušljugić

Dvije sedmice su prošle od održavanja općih izbora u Bosni i Hercegovini a još uvijek nisu do kraja poznati ni preliminarni rezultati. Centralna izborna komisija BiH je naredila ponovno brojanje glasova na brojnim biračkim mjestima što će prolongirati finaliziranje brojanja, odnosno, kompletnu proceduru objave konačnih izbornih rezultata, rokove za eventualne žalbe. A rok za objavu konačnih rezultata je 30 dana od održavanja izbora.

ULAZIMO U KRITIČNI PERIOD

Komentirajući cijelu situaciju, predsjednik strateškog odbora Koalicije Pod lupom, nekadašnji član CIK-a BiH Vehid Šehić, za Megafon je kazao da su se ove godine, iako smo zbog tehničkih novina očekivali transparentniji izborni proces, dogodile stvari koje se nisu smjele dogoditi.

„Bile su stvorene određene pretpostavke da ovi izbori budu drugačiji od prethodnih, jer se tehničkim izmjenama pokušao vratiti integritet izbornog procesa. Ali, nažalost, i u izborni proces je ušlo nešto što ne bi smjelo a to je da neodgovorni dijelovi izborne administracije ne rade odgovorno svoj posao, ne rade ga u rokovima.

Tako da će se naredni period morati nešto promijeniti, jer vidimo neke stvari koje se nisu u ovom obimu dešavale na ranijim izborima, da mi već dugo nemamo preliminarne rezultate izbora, a rok za objavu službenih, konačnih rezultata je 30 dana nakon održavanja izbora.

Zašto su bitni preliminarni rezultati?

zato što kad ih objavi Centralna izborna komisija onda nezadovoljne strane imaju pravo ulagati prigovore koji se rješavaju po hitnom postupku, nakon što se podastru materijalni ili neki drugi dokazi. Na odluku CIK-a se ima pravo žalbe Sudu BiH koji po prijemu žalbe u roku tri dana rješava žalbu. Bojim se da ulazimo već u jedan kritični vremenski period“.

ANALIZIRATI GLASAČKE LISTIĆE GDJE SU SAMO DVIJE PONUĐENE OPCIJE

Centralna izborna komisija je naredila ponovno brojanje glasova na više biračkih mjesta što će, također, smatra naš sagovornik, dodatno prolongirati objavu konačnih rezultata.

„Prošlo je 11 dana od održavanja izbora, tako da se sve ovo o čemu govorim mora završiti u narednih 19 dana. Ne znam kada će se završiti ovo novo brojanje u RS-u, što se radi po službenoj dužnosti. To nije po prigovorima političkih stranaka, već po službenoj dužnosti. Postoji sistem unosa i ukoliko se ne slažu podaci na nekom biračkom mjestu onda se donosi naredba o otvaranju određene vreće sa glasačkim lističima i vrši se kontrolno brojanje. Onda se to unosi u zvanične rezultate izbora“.

Šehić je komentirao i veliki broj nevažećih glasačkih listića.

„Da, 400.000 nevažećih glasačkih listića ima. Morate voditi računa da se kod nas odštampa 15 miliona glasačkih listića, da se iskoristi oko 7,5 miliona glasačkih listića i procenat nevažećih je, koji se dešava iz izbornog ciklusa u izborni ciklus, je upravo kao i sada. Pogledajte rezultate 2018. i vidjet ćete. Međutim, kada govorimo o nevažećim glasačkim listićima moramo napraviti razliku. Četiri vrste su nevažećih glasačkih listića.

Neki građani koji neće da glasaju ni za koga ne popune glasački listić i to su tzv. bijeli glasački listići.

Neki građani prekriže glasački listić jer neće da glasaju ni za koga. I to je nevažeći glasački listić.

Treća kategorija su građani koji napišu zašto ne žele da glasaju pa ga vrate u glasačku kutiju.

I četvrti koji može uticati na rezultate izbora su oni listići gdje neodgovorni članovi biračkih odbora, kad vrše uvid u glasački listić i to se većinom dešava pri izboru članova Predsjedništva BiH i predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, ukoliko vidi da je preferenciju dobio protukandidat njegovom favoritu, doda još jedan križić i učini glasački listić nevažećim. E to treba vidjeti, jer iz toga proizilazi i krivično djelo. Ponavljam, za mene je veoma sporno i to treba analizirati, nevažeće glasačke listiće sa dvije preferencije koje su date a mogla se dati samo jednom kandidatu. Tu je aktivna uloga članova biračkih odbora.

Ovo što su građani uradili, oni su i tu izrazili svoj stav o političkim strankama.

Na ovaj segment, dakle, za predsjednika BiH i predsjednika i potpredsjednika RS-a, tu se može tačno vidjeti i analizirati, čiji su galsački listići, od dva kandidata, nevažeći. I to može ukazivati na potrebu da CIK poništi rezultate na određenim biračkim mjestima. To je tako po zakonu“, kaže Šehić.

Važno je, naglašava naš sagovornik, kazati da se rokovi ipak mogu sustići jer još ima vremena. Samo da se poštuju procedure i Izborni zakon BiH.

SVI NAJAVLJUJU FORMIRANJE VLASTI

Dok se još uvijek broje glasovi, izborni pobjednici ali i oni koji to formalno nisu ali imaju kapacitete da kroz koalicije osiguraju parlamentarne većine, već pregovaraju o formiranju vlasti.

Konkretno, u Tuzlanskom kantonu je najviše glasova za kantonalnu skupštinu osvojila SDA, međutim, SDP je već najavio da ima potrebnu većinu i da idu u formiranje vlasti bez SDA.

Slična situacija u kojoj niko ne želi u vlast sa SDA je i u nekim  drugim kantonima i veoma je nezahvalno pokušavati naći tačku gdje se eventualno narušava izborna volja glasača koji su dali najviše glasova ovoj političkoj opciji a istovremeno se postavlja pitanje o kojoj je većini riječ i da li je, smatra naš sagovornik, zaista u pitanju velika glasačka podrška.

„Godinama govorim o tome zašto su naše politike neuspješne, jer ukoliko u politici nemate principa i morala ona je neuspješna, i to se dokazuje. Ono što je praksa u svakoj parlamentarnoj demokratiji, gdje imate višestranačje, vlast će imati onaj koji obezbijedi većinu u zakonodavnoj vlasti. Dešavalo se i u drugim državama da stranka koja je pojedinačno osvojila najviše glasova nije formirala vlast, jer izbori su izbori, ali vlast će imati onaj koji obezbijedi 50 posto plus jedan u parlamentarnoj skupštini i mi možemo sada razgovarati da li su to principjelne koalicije, da li su one programske ili matematičke, da li će one biti stabilne, ili nestabilne.

I ja bih kao građanin volio prvo da se za sljedeće izbore izborni prag sa tri, poveća na pet posto, da bi se uredio taj politički meni koji se nama nudi kao građanima. O tome govorim od 2006. godine. Kakao bi se smanjio broj političkih subjekata.

S druge strane niti jedna stranka, ili 90 posto stranaka, ne može se pozivati na moral jer su one nemoralne u srži zato što su to interesne grupe, to nisu ideološke grupe. Njih vlast interesuje radi ličnog interesa, njih vlast interesuje radi klijentelističkog i uskostranačkog interesa a ne interesuje ih vlast kroz koju bi građanima BiH omogućili bolji život. I to je problem Bosne i Hercegovine.

Ima još jedan problem, mnoge političke stranke svojim djelovanjem, ne razmišljajući, umanjuju svoj koalicioni kapacitet. i SDA je sada, reći ću narodnim jezikom, udavača koju niko neće. Ali je to sad problem SDA, u prvom redu. Uzeo sam primjer SDA ali to može biti i neka druga stranka. Oni treba da analiziraju zašto niko ne želi s njima.

S druge strane, kada govorimo o podršci, vodite računa da je u Federaciji izašlo 49 posto birača. To je najmanji procenat do sada, koji ja pamtim. Na nivou cijele države izašlo je 51 posto. Oni nemaju podršku svojih birača kako je predstavljaju. Ona se kreće od ukupnog biračkog tijela, između, 15, 17, 18 posto. Tako da mnoge stvari treba popraviti ali najveća odgovornost zašto je ovakva politička situacija je na političkim strankama. Najveća odgovornost zašto imamo ovakve izbore, koji su kontaminirani, koji su puni kriminala, prevara, su odgovorne političke stranke, jer one su generatori svih nepravilnosti. I u ovoj državi, to odgovorno tvrdim, mnogi kradu i pokušavaju krasti na izborima. Vrlo je malo onih koji stvarno, pošteno žele da uđu u tu utakmicu. To je naša realnost. Zato što prije treba uvesti skenere, što prije elektronsku identifikaciju birača, isključiti ljudski faktor, da bi se poštovala volja birača, bez obzira kakva ona bila i da li nekome sviđala. Jer ovdje se nikada ne može reći da je uvažena izborna volja građana“, kazao je Šehić.

JEDINI AUTORITET JE ZAKON

Naš sagovornik je bio i član CIK-a a danas ima ulogu posmatrača u ime Koalicije pod lupom i kaže da bi bilo zanimljivo da se pojedinci iz političkih stranaka povjere čime se sve služe da bi došli do vlasti, čak i unutar jedne političke opcije. Nijedna stranka se ne može pozivati na moral jer moral su oni ubili u ovoj državi, kaže Šehić.

„Jedini autoritet o kojem treba da ovisi rad Centralne izborne komisije je stroga primjena Izbornog zakona. To je suština“, kazao je za Megafon Vehid Šehić.

Megafon.ba