Besplatno školstvo, zdravstvo, neoporezive pogodnosti u razvijenim evropskim zemljama, a samo da se bi poboljšao kvalitet života i smanjilo zagađenje okoliša, iz ugla bh. građana vijesti su koje se tretiraju kao kuriozitet.
U Portugalu u osnovnim školama uvode obavezan predmet – vožnja biciklom. Vladin plan je da do 2030. godine povećaju upotrebu bicikla kao prevoznog sredstva, zbog smanjenja broja nesreća u kojima učestvuju pješaci i biciklisti, te zbog smanjenja zagađenja. Planiraju izgraditi oko 10.000 kilometara biciklističke staze.
Vijesti iz budućnosti
Da se radnja događa u Bosni i Hercegovini, vjerovatno bi vijest naišla na odobravanje, ali…argumenti bi bili – kad može vjeronauka ili čak i vraćanje odbrane u školske klupe može i vožnja biciklom. Ko bi izgradio biciklističke staze, ko bi dobio tender za posao? Koliko bi puta tender bio poništen od „profesionalnih obarača tendera“? Koliko bi posao kasnio zbog imovinsko-pravnih odnosa? Ko bi smanjio cijenu bicikla jer brojnim roditeljima bi to bio namet na skromni kućni budžet? Koliko bi usput bilo zaposleno „viška pedagoga“ ? Ko bi platio bh. verziju portugalske ideje?
Prijestonica Estonije, Talin, 2013. godine postala je prvi grad u svijetu u kojem je vožnja svim linijama gradskog prevoza besplatna za sve. Vlasti Talina žele da smanje gužve u saobraćaju i zagađenje na ulicama grada.
U Luksemburgu su najavili od 2020. godine uvođenje besplatnog gradskog saobraćaja za sve.
U sadašnjim okolnostima nezamislivo je da se radnja događa u BiH. Brojna preduzeća javnog prevoza grcaju u dugovima. Dugovi se subvencioniraju iz budžeta, iz džepova građana. Rijetki privatni prevoznici s pravom bi očekivali subvenciju države, ali iz kojeg novca? Da je prevoz besplatan, nestalo bi sumnjivih tendera, argumenata za ucjene pri imenovanju/smjeni rukovodstva, kontroli vlasti nad javnim dobrima.
Norveška je izuzela električne automobile iz nekih poreskih kategorija a njihovi vlasnici često dobijaju besplatan parking ili punjenje baterija. Tako se građani ohrabruju da koriste vozila na elektropogon, čime se smanjuje zagađenje zraka, a građanima olakšava i pojeftinjuje prevoz. Ova zemlja proizvodi skoro svu svoju električnu energiju u hidrocentralama, pa prelazak na električna vozila smanjuje zagađenje.
BiH je daleko od ovakvih trendova jer naftni lobiji ne bi dozvolili smanjenje potrošnje nafte za prevoz? Kako bi se država odrekla akciza i ostalih dobiti koju građani plaćaju kroz razne vrste goriva ili registraciju vozila? Ko bi se odrekao milionskih tendera za gorivo u institucijama na svim nivoima vlasti?
Od januara 2020. godine Italija će zabraniti upotrebu plastičnih čaša, pribora za jelo, tanjira i ostalih proizvoda za jednokratnu upotrebu. Ribari u toj zemlji više neće smjeti vraćati u more otpad uhvaćen u mreže, a planu je i zabrana kozmetike koja sadrži mikroplastiku.
Ministri zaštite okoliša zemalja članica Evropske unije usuglasili su stav o novom označavanju automobiliskih guma, kako bi potrošači imali bolje informacije o sigurnosti i energetskoj učinkovitosti guma koje kupuju. Cilj je smanjiti emisije stakleničkih plinova i buku, te povećati sigurnost na cestama.
U Bosni i Hercegovini automobilske gume i plastika ako ne završe u rijekama kao smeće onda se koriste u domaćinstvima kao ogrijev.
Osim nepostojanja svijesti o štetnim uticajima na okoliš, direktna je to posljedica siromaštva građana.
Daleko smo od EU svjetlosnim godinama, a da bi postali članica podrazumijeva to prije svega ubrzan ekonomski razvoj jer pomenute zemlje za sve pobrojane inicijative imaju snažne ekonomske temelje koji to mogu da podnesu.
Besplatno školstvo, zdravstvo, neoporezive pogodnosti u razvijenim evropskim zemljama, a samo da se bi poboljšao kvalitet života i smanjilo zagađenje okoliša, iz ugla bh. građana vijesti su koje se tretiraju kao kuriozitet.
Bolji životni standard ali uz poštivanje pravila
Evropa je odmakla daleko i Brisel već preduzima zakonske mjere protiv zemalja članica Evropske unije, u kojima je proces smanjenja emisije štetnih gasova suviše spor. Iako je posljednjih godina kvalitet zraka u Evropi poboljšan, zagađenost je i dalje visoka i uzrok oko 400.000 slučajeva prijevremene smrti.
Pred Evropskim sudom pravde naći će se Njemačka, Velika Britanija, Španija, Francuska i vlade još pet zemalja EU, čiji su planovi za smanjenje zagađenosti zraka Briselu neubjedljivi. Između, ostalog i zbog znatne upotrebe uglja u proizvodnji električne energije i drugih prljavih tehnologija.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.