Protesti zbog preskupog goriva ali ne i zbog preskupog hljeba  

Građanski bunt u Bosni i Hercegovini nije nestao, reklo bi se nakon masovnih protesta vlasnika automobila koji su zbog visokih cijena goriva odlučili blokirati ceste. Opravdan bunt je, međutim, uslijedio nakon što je mnogima svakodnevna vožnja privatnim autom postala luksuz, a ne zato jer je rast cijena goriva odavno poskupio osnovne životne namirnice, posebno hljeb.

Nema bojkota distributera 

Vlasnici automobila su se na ceste koje su blokirali dovezli automobilima a nisu, primjera radi, parkirali aute u garaže i tako bojkotirali vlasnike benzinskih pumpi.

Jer upravo bi to mogla biti jedna od adresa za bunt, jednako kao i nadležne inspekcije koje bi trebalo da ustanove da li domaći distributeri prate cijene goriva na svjetskom tržištu i kada padaju, a ne samo kada rastu.

Cijene goriva su u odnosu na period od prije deset godina porasle za najmanje pola marke. Dizel je u aprilu 2010. koštao 1,93 dok je trenutno, zavisno od distributera, cijena dizela između 2,16 KM i 2,26 KM.

Istovremeno su poskupile osnovne životne namirnice, zbog skuplje proizvodnje, posebno poljoprivredne. Odrazilo se to na ukupan životni standard građana.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, na godišnjem nivou je u prosjeku zabilježen rast cijena od 1 posto. Riječ je o mjerenjima za april 2017.godine i podacima za isti mjesec 2018. godine.

Hrana i bezalkoholni napitci poskupili su za 1,1 posto, alkoholna pića i duhan za 7,9 posto, stanovanje i režijski izdaci za 1,8 posto, zdravstvo za 1,3 posto, prijevoz za 6,3 posto, rekreacija i kultura za 1,2 posto, restorani i hoteli za 0,2 posto, te ostala dobra i usluge za 0,6 posto.

Kilogram hljeba skuplji skoro pola marke

Cijena kilograma pšeničnog brašna u aprilu ove godine iznosila je je 1 KM, a kilograma hljeba od pšeničnog brašna 2,2 KM. Kada uporedimo ove cijene sa onima iz istog mjeseca npr. 2010. godine, vidljiv je rast cijena.

Kilogram hljeba je prije osam godina koštao 1,88 KM, brašno je bilo 1,17 KM.

Imajući u vidu da je brašno osnovni sastojak hljeba, rast cijena hljeba od 0,32 KM po kilogramu za osam godina, a istovremeno smanjenje cijene brašna za 0,17 KM za isti period, ukupno je povećanje za 0,49 KM što sugerira na značajno povećanje proizvodne marže.

Sigurno je jedan manji dio ovog povećanja „progutala“  viša cijena goriva, jer u posmatranom periodu nisu povećavani porezi i doprinosi, indirektni porezi, kao ni ostali troškovi poslovanja, a koji bi značajno uticali na cijenu hljeba u maloprodaji.  

Za samo osam godina cijena putera rasla sa 13,44 KM do astronomskih 22,6 KM.

Mlijeko je poskupilo sa 1,41 do 1,44, a 0,03 KM po litru vjerovatno nije realan pokazatelj i može se pripisati dijelom i žrtvovanju proizvođača kako bi proizvod pod pristiskom uvoza uopće prodali.

Cijena krompira rasla je sa 0,74 KM na 1 KM, a cijena jabuke od 1,59 narasla je na 2,1 KM, što je pokazatelj uticaja rasta cijena goriva i na poljoprivredu.

Naravno, na rast cijena uticali su i brojni drugi faktori, kao što su suše i poplave.   

Plate ne prate rast cijena

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto isplaćena plata u BiH u martu ove godine iznosila je 869 KM. Nije ovaj prosjek ni približno pokazatelj opće situiranosti građana jer ih visoki procenat, posebno u realnom sektoru, radi za minimalne plate.

Istovremeno, potrošačka korpa je prema slobodnoj procjeni (agencije za statistiku ne mjere vrijednost potrošačke korpe) premašio iznos od 2.000 KM. Riječ je o proizvodima potrebnim za dostojanstven život četveročlane porodice, a posve je druga priča „umjetnost preživljavanja“ Bosanaca i Hercegovaca koji se lišavaju brojnih potreba.

Istovremeno s enormnim rastom životnih troškova, prosječna plata u BiH je za proteklih deset godina rasla od 739 KM (april 2008.g.) do 869 KM (mart 2018.g.), dakle za samo 130 KM.

Megafon.ba