Autor: Nermina Šunj Kušljugić
U organizaciji OSCE-a, sinoć je u Tuzli održana debata kandidata za gradonačelnika Tuzle, Zorana Blagojevića (SDA), Zijada Lugavića (SDP) i Derviša Čička (SBiH). Četvrti planirani učesnik, kandidat SNSD-a Tihomir Mijalović, nije se pojavio na skupu.
RASKID UGOVORA SA GIPS-om
O četiri teme su debatirali trojica kandidata za gradonačelnika Tuzle, o komunalnoj javnoj infrastrukturi, kako zaustaviti depopulaciju Tuzle, posebno kako spriječiti odlazak mladih iz zemlje, govorilo se o odnosu prema marginaliziranim grupama, te o prevenciji femicida.
Blagojević je kazao da smo „mi jedini grad u ovom dijelu Evrope, sa preko 100.000 stanovnika, a koji nema uređeno svoje gradsko javno preduzeće za javni prevoz“.
Kazao je da je o ovoj temi istraživao, te došao do saznanja da su sadašnja odstupanja u rasporedu vožnje i više od 30 minuta.
„Ono što ću ja uraditi, ako dođem na poziciju gradonačelnika je da ću prekinuti ugovor sa postojećim preduzećem za gradski prevoz. Drugo, organizovat ću firmu koja će biti u vlasništvu Grada i koja će raditi prevoz građana. Svugdje u svijetu ta firma posluje i mora poslovati sa gubicima, ali grad je dužan da obezbijedi neki izvor finansiranja, da ima mogućnost da se građani redovno voze, a neki i besplatno“, kazao je Blagojević.
(Foto: N.Š.K./Megafon)
Lugavić je, iako je debati prisustvovao u svojstvu kandidata, o temi javne infrastrukture, govorio iz pozicije aktuelnog gradonačelnika, te kazao da je komunalna infrastruktura jedan od najznačajnijih segmenata rada gradske uprave. Obećao je pozicioniranje Tuzle kao ekološki odgovornog, društveno pravednog i ekonomski stabilnog grada.
„Implementirat ćemo plan koji podrazumijeva savremene urbanističke planove, unaprijeđenje zelenih površina, unaprijeđenje javnog prevoza uz implementaciju upotrebe održivih izvora energije“, kazao je Lugavić.
ELEKTRIČNI KOMBI DO MAJEVICE
Lugavić je obećao izgradnju nekoliko novih biciklističkih staza, izgradnju i sanaciju saobraćajnica uz uklanjanje prepreka za osobe sa poteškoćama u kretanju, nabavit će električni kombi kojim će se prevoziti sugrađani na staru Majevicu, otvorit će 17.300 novih grobih mjesta na novom groblju Drežnik.
„Što se tiče gradskog prevoza svi znamo da imamo problem, ali mi trenutno radimo studiju koja će nam dati smjernice kako bismo znali kuda da idemo. Trenutno radimo sa naša dva bratska grada, Osijekom i Rijekom, sa njihovim stručnjacima, da vidimo kako ćemo riješiti ovaj problem“, kazao je Lugavić.
Kandidat Derviš Čičko je govoreći nakon Lugavića, kazao da mu se čini „da mi ne živimo u istom gradu“.
„Tuzla je u saobraćajnoj blokadi i rješenje saobraćaja je osnovno pitanje. To se mora riješiti, više od osam godina je kako Grad iz raznih razloga neće da uradi ulaz na Šićkom. Ne možemo više govoriti da nešto nije u našoj nadležnosti“, kazao je Čičko.
Lugavić je replicirao, kazavši da je ulaz u Tuzlu od Šičkog Broda nadležnost federalnog nivoa vlasti, sa kojim, kako je rekao, aktivno rade na rješavanju petlje Šićki Brod.
Čičko je ponovo reagirao, kazavši da je opravdanje besmisleno jer tih „planova, idejnih rješenja imamo beskrajno puno i mi u Tuzli nismo do sada ništa uradili“.
STAMBENO ZBRINJAVANJE MLADIH
O temi odnosa prema marginaliziranim grupama, Blagojević je kazao da se slika standarda života u jednom gradu, može mjeriti prema slici života marginaliziranih grupa.
Lugavić je govorio o projektima za osobe treće dobi, te o projektima u mjestima gdje žive manjine, međutim, nije riječ o planovima šta bi uradio ukoliko dobije novi mandat na čelu grada, već je riječ o već urađenim projektima u kojima je sudjelovao kao aktuelni gradonačelnik.
Čičko je sve penzionere i nezaposlene, a kako je kazao ima ih skupa oko 45 hiljada, kategorisao kao marginalizirane grupe, na čijem statusu treba raditi.
Govoreći o problematici masovne depopulacije Tuzle, posebno odlaska mladih, Blagojević je kritizirao uobičajenu praksu da se ove teme tretiraju obrazloženjem da to nije u nečijoj nadležnosti.
„Nažalost mi nemamo više fabrika i mladi ljudi se nemaju gdje zaposliti. Ono što ću ja uraditi jeste da ću potpuno izmijeniti industrijsku zonu, onako kako je sadašnja i bivša gradska uprava osmislila. Za dvije godine ću dovesti 12 kompanija, ljude koje znam imenom i prezimenom, vlasnike koji su se jako dobro snašli u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj“.
Blagojević se dotakao teme stambenog zbrinjavanja, kazavši da jedan mladi bračni par čak i da oboje prodaju po bubreg, ne mogu riješiti stambeno pitanje u centru grada.
(Foto: N.Š.K./Megafon)
Lugavić je o ovoj temi kazao da jeste teško pitanje „ali kad volite svoj grad i kada srcem radite za svoj grad, onda je sve moguće uraditi“, kazao je.
Govorio je o postojećem BIT Centru koji sadrži 26 kompanija sa 220 uposlenih.
„Imamo naš poslovni inkubator u Lipnici u kojem radi 45 firmi sa preko 400 uposlenih, dakle, ljudi koji nisu otišli nego su ostali ovdje“.
Obećao je rad na otvaranju novih radnih mjesta i poboljšanju kvaliteta života. Lugavić je u ovom dijelu debate, također, govorio u svojstvu aktuelnog gradonačelnika, te pomenuo podršku Grada osnivanju novih biznisa, sufinansiranih iz gradskog budžeta. Obećao je još otvaranje novih poslovnih zona, adrenalin parka, ski parkova i slično.
Čičko je replicirao Lugaviću na segment u kojem je govorio o BIT Centru i Inkubatoru Lipnica.
„Gospodin Lugavić je, potpuno nevjerovatno, pomenuo dvije stvari afirmativno. BIT Centar ima više dunuma kancelarija koje izdaje, ali nikada nismo vidjeli rezultate njihovog rada, zbog toga što ih grad svake godine sufinansira da ne bi išli u minus. Formalno, tamo radi direktor, dva uposlenika i šest ljudi koji se zovu upravni odbor. Već deset godina Grad sufinansira Lipnicu, od 200.000 do 350.000 KM, mi ne znamo ko tamo radi i kako posluje. Dakle, to je bacanje novca“, kazao je Čičko.
ZAŠTO TUZLACI OTVARAJU FIRME U ŽIVINICAMA A NE U TUZLI?
Blagojević je dodao da je Tuzla najkomplikovanija sredina za registrovanje novih biznisa. Naveo je podatak da u poslovnim zonama u Živinicama radi 27 fabrika koje upošljavaju između 150 i 250 radnika.
„U tih 27 fabrika, vlasnici su Tuzlaci, hajmo se zapitati, zašto su otišli u Živinice?“, pitao je Blagojević.
Reagirao je Lugavić na oba izlaganja, kazavši da su u pitanju neistine, kazavši i da je registracija obrta u gradskoj službi moguća za dan, a da registracija doo nije u nadležnosti Grada, jer se te registracije vrše u Općinskom sudu Tuzla.
„Što se tiče Živinica, oni su na 28 mjestu po razvijenosti prema podacima Federalnog zavoda za razvoj i programiranje, koji imaju 3.048 kompanija. Tuzla ima 9.850 registrovanih kompanija i ne može nikako biti gore u Tuzli“, kazao je Lugavić.
Čičko je potom replicirao, kazavši da „Lugavić ne čita svoje papire, ne čita zadnjih deset budžeta“, kazao je.
„Lugavić je rekao neistinu. BIT Centar je zadnjih godina dobijao 20, 30 hiljada maraka da bi bio u plusu. Može grad davati sto miliona, ali oni koji tamo rade trebali bi da daju informacije da vidimo šta se tamo radi, šta se zarađuje i koliko se zarađuje. Što se tiče Lipnice, ove godine je 350.000 KM iz budžeta dato. Znači Lugavić i ja ne čitamo iste papire. Mi smo ono što proizvedemo“, poentirao je Čičko.
„U Tuzli se proizvede roba 58 miliona KM, godinama već Živinice proizvedu otprilike 50 posto više, Lukavac proizvede šest puta više, Gračanica proizvede 2 i po puta više, Gradačac proizvede 4 i po puta više. A prema broju stanovnika oni imaju dva puta manje stanovnika“, kazao je uz konstataciju da Tuzla mora da radi na tome da bude mjesto za nove investicije i da se više bavi rashodovom stranom budžeta, tj. trošenjem novca, nego prihodovnom stranom.
(Foto: N.Š.K./Megafon)
Lugavić se ponovo obratio kazavši da je u 2023. u odnosu na prethodnu godinu broj kompanija u Tuzli povećan za 168.
„Što se tiče prihodovne strane budžeta, ove je godine povećan za preko 23, 5 miliona, imamo najveći budžet do sada“, kazao je Lugavić, ponovo govoreći iz pozicije aktuelnog gradonačelnika.
Napomenuo je da se aplicira za projekte, IPA fondove i druge međunarodne organizacije.
„Tako da apsolutno ne stoji konstatacija da ne vodimo računa o prihodovnoj strani budžeta. Ove godine ćemo imati najveći budžet do sada, koji će do kraja godine preći 100 miliona KM“, kazao je Lugavić.
Čičko se referirao na Lugavića i kada je govorio o broju privrednih subjekata, kazavši da je mjerilo odnos prema broju stanovnika, a Tuzla je na 11 mjestu u Federaciji po broju stanovnika.
PRIHODI I RASHODI U GRADSKOM BUDŽETU
„Što se tiče budžeta, to je još gora neistina“, kazao je.
Iz dijela publike, koja je ranije u nekoliko navrata negodovala da ne čuju i ne razumiju dok Čičko govori, uslijedilo je dobacivanje komentara: Provjeri pa pričaj! Moderatorica debate Elma Kazagić je zamolila građane koji su došli pratiti debatu da ne dobacuju, te kazala da će imati priliku postavljati pitanja.
Četvrta tema o kojoj su govorili kandidati za gradonačelnika Tuzle bila je femicid i kako prevenirati ovu pojavu. Govornici redom smatraju da se može raditi na prevenciji na lokalnom nivou, a preovladavajuće mišljenje bilo je da je prevencija i rad na stabilnom ekonomskom stanju porodice.
Megafon.ba
1 komentar
Socijaldemokratija u BiH, a posebno u Tuzli nije pozitivno odgovorila izazovima vremena.
Pokazalo se da se „ideologija“ socijaldemokratije utopila u interesima pojedinaca. I danas se povremeno ti pojedinci javljaju nadajući se da će dobiti neku savjetničku i uhljebničku poziciju kao mali dodatak na njihove visoke penzije.
Mnoštvo „otpadnika“ kroz nove socijaldemokratske stranke, koje su opet svaka u svome domenu zadržale strateški kontinuitet privatnih interesa pojedinaca unutar stranačke mašinerije, svjedoči da je ideja „socijaldemokratije“ samo bila poligon pojedincima iz kojeg se crpila podrška na račun onih koji su u nju stvarno vjerovali.
Tuzla kao grad konačni će biti pečat odlasku socijaldemokratije iz ozbiljne političke svakodnevnice u BiH. Danima svjedočimo da nam se podmeće kako se u Tuzli nešto brani: valjda neki stil života od nečega ili nekoga, kao tuzlanska „avangarda“ stoji na braniku „univerzalnih vrijednosti“ braneći je od „zaostalih“, a koji tuzlanskoj mladeži sa 50 godina života i 0 godina radnog staža „oduzimaju poslove“. Istovremeno nam obrazovani odlaze u Sarajevo, a ostali, uglavnom medicinsko osoblje i majstori u Njemačku, Austriju, Hrvatsku, Sloveniju… Pa za što odlaze ako im je dobro. Ovdje otvaranje vrtića je događaj kojeg treba obilježiti, kao i otvaranje puteva koji su trebali biti izgrađeni prije 10 godina.
Niti u jednoj ozbiljnjoj analizi Tuzla se ne spominje kao grad poduzetništva, ne spominje se kao grad otvoren za strane investitore, ne spominje se kao grad kulture, sporta. U svemu smo na margini društva. Svakodnevno nam stotine građana najskupljim prevozom u BiH odlazi u obližnje gradove: Živinice, Lukavac, Srabrenik, a malo je onih u suprotnom smjeru. Plaćamo i najskuplju vodu u BiH.
Istovremeno, Tuzla je grad u kojem se čeka da se „dobije posao“ jer se jedino u institucijama i javnim preduzećima može raditi, a da bi tamo radio moraš biti podoban i indoktriniran.
Reis ef.Kavazović je iz Tuzlanskog muftijstva, bošnjački član predsjedništva je Tuzlak, najbogatiji čovjek u BiH je Tuzlak, svjedok sam i sam velikom broju Tuzlaka koji su odselili u Sarajevo, a koji tamo zauzimaju značajne pozicije. Ovdje, na domaćem terenu, Tuzlaci nisu ni svjesni koliko zaostaju ili koliko ih drugi sustižu. Postoje kapaciteti među Tuzlacima, ali su neiskorišteni upravo od onih koji bi kao da nas od nečega „brane“.
Podmeću nam da ne gledamo svojim očima: a kad progledamo vidimo stotine objekata u centru grada koji se godinama iznajmljuju ili su trajno zapušteni, vidimo šetalište sa vrlo malo šetača (izuzetka: vrijeme godišnjih odmora naše dijaspore), poduzetništvo skoro i ne postoji , a i gdje postoji uglavnom je povezano sa gradskim vlastima, sport je na izdisaju, kultura takođe, udruženja su već odavno pod kapom gradskih struktura, u mjesnim zajednicama su „postavljeni“, a ne „izabrani“.
U ovakvoj situaciji pričati o nekoj svijetloj budućnosti pod socijaldemokratijom i njenim poslušnicima je iluzorno.
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.