Ove godine se predsjednici biračkih odbora ne biraju politički već javnim konkursom, ali ne zna Šmit s kim ima posla

Navodno je u pojedinim općinskim, gradskim i javnim kantonalnim administracijama, uposlenicima sugerisano da se masovno prijavljuju na konkurs.

Piše: Nermina Šunj Kušljugić

Izmjenama izbornog procesa u Bosni i Hercegovini koje je u martu, uoči raspisivanja izbora donio visoki predstavnik Kristijan Šmit, znatno je sužen prostor za manipulacije na biračkim mjestima. Cilj jedne od novina u Izbornom zakonu BiH, da se predsjednik i zamjenik predsjednika biračkog odbora biraju javnim konkursom koji provodi Centralna izborna komisija BiH, je stvoriti pretpostavku da na ta mjesta dođu ljudi koji, između ostalog, nisu članovi političkih opcija.

RUPA U ZAKONU

Konkurs za izbor 12.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora zatvoren je 28. juna. U međuvremenu je iz CIK-a saopćeno da se prijavilo oko 9.000 kandidata te sugerisano prijavljenima da požure okončati prijavni ciklus. Dakle, i ako je potreban broj u konačnici popunjen, podatak o tome da je interesovanje kandidata na granici potrebnog broja, govori i o tome da građani baš i nisu hrlili da iskoriste mogućnost da sudjeluju u kontroli izbornog procesa.

Letargični kakvi jesu, građani nisu pokazali značajnije interesovanje, ali je zato, kako saznajemo, ta pojava političarima, ekspertima da u svakom zakonu nađu rupu, ali i da u svakoj rupi nađu zakonski osnov, otvorila prostor za nove akcije. Navodno je u pojedinim općinskim, gradskim i javnim kantonalnim administracijama, uposlenicima sugerisano da se masovno prijavljuju na konkurs. Da budemo precizniji, niko im nije naredio, ali se pratilo ko se oglušio o „sugestiju“. Dakle, sve je po zakonu, uposlenici općina/gradova i drugih organa javne uprave, kao i svi drugi građani koji ispunjavaju zakonske uvjete, imaju pravo da se jave na konkurs, jer nema ograničenja u pogledu radnog mjesta kandidata.

Masovnom prijavom općinskih/gradskih/kantonalnih uposlenika na konkurs, povećava se vjerovatnoća da baš uposlenici lokalnih administracija u konačnici budu predsjednici i zamjenici predsjednika biračkih odbora.

Ako je javna tajna da su, bez obzira bili ili ne formalno članovi vladajuće opcije u lokalnoj zajednici, uposlenici su ili vezani, ili pod uticajem vladajuće opcije, pa eto konekcije sa izbornim procesom.

Istina, prostor za manipulacije je Šmitovom odlukom sužen i zbog uvođenja novih tehnologija, međutim, za sada će time biti pokriveno tek oko 10 posto biračkih mjesta.  

CIK je 3. aprila 2024. godine donio Odluku o djelokrugu primjene pilot projekata za lokalne izbore 2024. godine, a mjesec kasnije usvojen je i Prijedlog uputstva o provedbi pilot projekta uz upotrebu izbornih tehnologija.

Na dan održavanja lokalnih izbora bit će provedena četiri pilot projekta:

autentifikacija birača i transmisija rezultata,

optički skeneri i automatsko prebrojavanje glasačkih listića,

biometrijska identifikacija birača i autentifikacija birača,

videonadzor na biračkim mjestima i to ukoliko se steknu uvjeti.

Prvi projekat – autentifikacija birača i transmisija rezultata, bit će proveden na 165 biračkih mjesta u deset osnovnih izbornih jedinica: Stari Grad Sarajevo, Tešanj, Doboj, Bijeljina, Trebinje, Gradiška, Goražde, Ljubuški, Sanski Most i Zvornik.

Drugi pilot projekat – optički skeneri i automatsko prebrojavanje glasačkih listića, bit će realiziran na 145 biračkih mjesta u šest osnovnih izbornih jedinica: Vogošća, Tuzla, Visoko, Stolac, Novi Grad i Prijedor.

Treći pilot projekat bit će organiziran na biračkim mjestima u osnovnoj izbornoj jedinici.

Pilot projekat videonadzora bit će proveden ukoliko se ispune tehnički uvjeti na biračkim mjestima i/ili prostorijama predviđenim za brojanje glasačkih listića.

TEHNIČKE NOVINE SAMO NA 10 POSTO BIRAČKIH MJESTA

Prema podacima CIK-a BiH, s obzirom na to da biračkih mjesta u BiH ima oko 5.500, testiranje izbornih tehnologija trebalo bi biti implementirano na 10 posto mjesta. Dakle, radi se o oko 550 biračkih mjesta.

Može se to reći i ovako, tehničkih novina koje su uvedene da bi se stalo ukraj dosadašnjim manipulacijama, neće biti na 90 posto biračkih mjesta.

Dakle, uz sve to, posebno poučeni dosadašnjim iskustvom sa domaćim političarima, bez obzira i na poboljšanja izbornog procesa u segmentu sankcija, u oktobru četvere oči otvoriti.

Megafon.ba