Dvije danas zakazane sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine na kojima su Željko Komšić (DF), Milorad Dodik ( SNSD) i Šefik Džaferović (SDA) trebalo da glasaju o Godišnjem nacionalnom programu (ANP) i mandataru Vijeća ministara BiH, odgođene su.
Odgađanje rasprave koja bi značila početak formiranja izvršne vlasti na državnom nivou, jedini je rezultat konsultacija koje su članovi Presjedništva imali pred održavanje zakazane redovne a potom i vanredne sjednice u Sarajevu.
Lako se dogovorili
„Lako smo donijeli ove zaključke, bez rasprava. Znali smo 15 minuta prije u kojem pravcu ćemo ići. Nije bilo potrebe za dramatikom i dizanjem tenzija“, izjavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Komšić.
On je kazao da su se svi trudili da ostanu otvorena vrata za novi dogovor.
Podsjetimo, javna polemika pomenutih političkih aktera te predstavnika drugih političkih stranaka iz bh. entiteta Republika Srpska i Federacija, nije pružala mnogo temelja za optimizam da će danas biti pomaka o pomenutim pitanjima koja su bila na dnevnom redu sjednica Predsjedništva.
Zbog skoro nepomirljivih općepoznatih stavova o NATO putu BiH, sama činjenica da su naprasno usaglešeni principi formiranja vlasti 5. augusta izazvala je brojne polemike.
Podsjetimo, u organizaciji Delegacije EU u BiH, a u prisustvu ambasadora Lars Gunnar Wigemarka, predsjednici SDA, SNSD-a i HDZ-a BiH, Bakir Izetbegović, Milorad Dodik i Dragan Čović potpisali su Principe za formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine uprkos dotadašnjim dijametralno suprotnim stavovima politike iz RS-a sa politikom stranaka iz Federacije.
Čitajući principe vidljivo je da su pisani dvosmisleno što je svakom političkom bloku omogućilo tumačenje u skladu sa njihovom političkom strategijom.
U članu 3, a oko kojeg postoji najviše spora jer se odnosi na put BiH u NATO navedeno je, između ostalog: „nastaviti integracijske procese sukladno Ustavu i zakonima, usklađujući stavove i interese svih razina vlasti u BiH“. Prvi dio ovog principa: „nastaviti integracijske procese sukladno Ustavu i zakonima“ u skladu je sa političkim stajalištima SDA, odnosno njenog predsjednika Bakira Izetbegovića, ali drugi dio koji glasi: „usklađujući stavove i interese svih razina vlasti u BiH“, u bh okvirima je u suprotnosti sa prvim dijelom principa jer niže razine vlasti (čitaj: Republika Srpska) nisu za NATO integracije.
Ovakva nedorečenost ostavila je prostor i drugim relevantnim političkim faktorima u BiH da svoja tumačenja iznose na dijametralno suprotnim principima. Tako je Mirko Šarović, lider SDS-a sporazum okvalificirao kao poraz politike Milorada Dodika i nastavak približavanja BiH NATO-u, dok je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić sporazum nazvao: „pobjedom Dodika na putu razgradnje institucija i države BiH”.
Čak je i Američka ambasada u svom saopćenju dva dana kasnije jasno naznačila da joj nisu jasni principi za formiranje vlasti u BiH.
„Koliko nam je poznato, lideri tri najveće političke stranke postigli su dogovor da formiraju vlast na nivou Bosne i Hercegovine. Između ostalog, lideri stranaka potvrdili su postojeći konsenzus o važnosti napretka Bosne i Hercegovine na putu ka EU i NATO savezu. Mi ovaj korak pozdravljamo i namjeravamo raditi sa političkim strankama i članovima Predsjedništva BiH da bi pojasnili kako će nove vlasti tumačiti ovaj sporazum, što posebno uključuje pitanje da li postoji jasan konsenzus po pitanju ranog podnošenja Nacionalnog akcionog plana Bosne i Hercegovine (ANP) NATO savezu.“
Kupovina vremena
Nakon debakla dogovora o principima formiranja vlasti, čini se da ovi principi i nisu imali šansu za uspjeh, jer nisu pisani sa jasno usaglašenom strategijom, već su nastali kao trenutna politička potreba da se kupi vrijeme ili da se u političkim karijerama nekih od evropskih zvaničnika zabilježi uspjeh u zemlji u kojoj službuju.
Podsjetimo, rok za dogovor o formiranju vlasti koji su postavili lideri SDA, SNSD-a i HDZ-a ističe 5. septembra.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.