Nesrazmjeran rast javnih prihoda i životnog standarda građana

Piše: Nedžad Kušljugić

Hvalisanje aktuelne vlasti statistikama samo je parcijalno iznošenje brojki izvan ukupnog privrednog i socijalnog konteksta. Analizom privrednih kretanja od početka 2015. do kraja 2017. godine, za vrijeme aktulnog mandata, vidljivo je da se u Federaciji BiH najviše radilo na naplati javnih prihoda kako bi se napunili budžeti. Taj rast, međutim, nije značio rast kvaliteta životnog standarda građana.

Rast prihoda ali ne i penzija

Povećana je naplata indirektnih poreza. Od 2015. do 2017. godine ukupno je naplaćeno 670 miliona KM više u odnosu na 2014. godinu.

Naplata direktnih poreza i doprinosa prema izvještajima Porezne uprave FBiH u istom periodu bilježi kumulativan rast u iznosu od preko milijardu maraka.

Dakle, vlast je u dosadašnjem dijelu mandata imala na raspolaganju 1,7 milijadi KM više u odnosu na posljednju godinu prethodnog mandata.

Dio tih sredstava odnosi se na skoro 357 miliona KM više naplaćenih doprinosa za penzijsko invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, ali priliv sredstava nije adekvatno pratio rast penzija. Penzije su povećane prosječno za samo 6,53 KM. Istovremeno je i broj penzionera narastao sa 394.900 na 412.539 osoba.

Svjedoci smo da se zdravstvene usluge nisu značajno popravile.

Istina, dio sredstava kontinuirano se putem Federalnog zavoda za zapošljavanje usmjerava na kratkotrajna stimulisanja zapošljavanja. Većina, na ovaj način zaposlenih, će radni odnos završiti sa prestankom stimulacije. Djelimično su ova stimulisanja uticala na neznatno povećanje zaposlenosti prema evidenciji Federalnog zavoda za statistiku sa 443.587 osoba u 2014. godini na 472.575 u 2017. godini. Također, od ukupnog broja novozaposlenih, ne znamo koliki je procenat zaposleno u javnoj administraciji.

S druge strane, broj nezaposlenih se značajnije smanjio sa 391.427 osoba krajem 2014. godine na 349.699 nezaposlenih krajem 2017. godine, vjerovatno i zbog oštrijih kriterija zavoda za zapošljavanje te brisanja sa evidencije neažurnih osoba.

Prosječna neto plata nije pratila potrošačku korpu i porasla je tek za 42 KM za tri godine.

KREDITI I POKLONI: Dijaspora umanjuje debalans

Izvoz je u periodu 2015.- 2017. kumulativno rastao u ukupnom iznosu od 1,5 milijardi KM u odnosu na izvoz iz 2014. godine. Međutim, istovremeno je rastao i uvoz za 2,1 milijardu KM.

Pokrivenost uvoza izvozom u 2014. godini iznosila je 55,8 posto, a u 2017. godini 58,3 posto.

Samo u 2017. godini zabilježen je negativan vanjskotrgovinski deficit od skoro 5,2 milijarde KM.

Prema najnovijim preliminarnim podacima Centralne banke BiH za 2017. godinu, zabilježen je rast direktnih stranih ulaganja za 758 miliona KM. Povećanje stranih investicija za 400.000 KM u odnosu na 2016. godinu, zanemarljiv je u odnosu na zemlje okruženja.

U Hrvatskoj su tokom 2017. godine direktne strane investicije iznosile 1,84 milijardi eura ( 3,6 milijardi KM), dok su strane investicije u Srbiji iznosile 2,1 milijardu eura ( 4,1 milijardu KM).

Efekti negativnog vanjsko-trgovinskog poslovanja se dijelom kompenziraju kreditima međunarodnih instituicija, a dijelom doznakama bh. dijaspore. Prema podacima Centralne banke BiH samo prošle godine dijaspora je u BiH doznačila 2,51 milijardu KM.

Megafon.ba