U Pogonu rekultivacije Rudnika Kreka na Šićkom Brodu koji se decenijama bavi rekultivacijom tla nakon što je nalazište uglja eksploatisano, od ove godine je Elektroprivreda BiH, u saradnji sa američkom kompanijom „E3 International“ počela pilot projekat zasada biomase – brzorastuće vrbe. Zasadi su planirani i na lokacijama rudnika Đurđevik i Breza.
Piše: Samir Mujakić
Na prostoru nekadašnjeg površinskog kopa Rudnika Kreka, na Šićkom Brodu, od maja ove godine zasadili su brzorastuću švedsku vrbu koja se koristi kao biomasa za termoelektrane.
Upotrebom biomase u kombinaciji sa ugljem smanjuje se potrošnja uglja ali i emisija ugljen dioksida i sumpor dioksida.
BIOLOŠKA REKULTIVACIJA
Biomasa je izvor energije koji nema negativnog uticaja na okoliš a dodatna prednost je što absorbira CO2 iz okoliša. Dipl.ing.rud. Jasmin Brkić, direktor Pogona rekultivacije Rudnika Kreka kaže za Megafon da Pogon postoji od kako postoji Rudnik a zadatak im je nakon eksploatacije mineralne sirovine izvrše rekultivaciju prevrnutog zemljišta.
„To znači, ako izvadiš ugalj, zemlju moraš vratiti i privesti nekoj kulturi. To se vidi na primjeru jezera Šićki Brod. Rekultivacija je napravila negdje oko hiljadu hektara rekultivisanih površina od Šićkog Broda do Lukavačke rijeke“.
Na rekultivisanim površinama može se razvijati i poljoprivredna proizvodnja, voćarstvo, stočarstvo i ribarstvo.
,,Osim tehničke rekultivizacije radili smo i biološku. Sadilo se voće na nekih sedam hektara, pravili plastenici u kojima je uspijevao paradajz i drugo voće. Sada je to sve stalo s obzirom na veliki pritisak na energetski sektor, odnosno rudnike i Termoelektranu. Pošto se biomasa miješa sa ugljem, čime se smanjuje emisija ugljen dioksida i sumpor dioksida, mi smo se opredijelili za sadnju visokoenergetske švedske vrbe.
Hala Pogona rekultivacije na Šićkom Brodu (Foto: S.M./Megafon)
Uradili smo pilot projekat u maju na jednom hektaru rudnika Kreka i zasadili 14 hiljada sadnica brzorastuće vrbe. Projekat je uspio. Imali smo otprilike deset posto gubitka zbog velike suše ove godine, jer vrba traži vode“, kazao je Brkić.
Kvalitetan zasad i pogodni klimatski uslovi omogućuju da rekultivisani prostor bude aktivan 12 mjeseci u toku godine.
SJEČA NAREDNIH 30 GODINA
,,Opredijelili smo se za švedsku vrbu jer je brzorastuća. Dnevno raste tri do tri i po centimetra i potrebno je do dvije i po godine da naraste do šest metara visine. Kada vrba dosegne određenu visinu i debljinu tad se siječe i proizvodi pelet i biomasa. Nakon sječe imamo period do trideset godina da sječemo vrbu i pravimo biomasu“, kaže Brkić.
Ove je godine i na lokalitetu Bistarac kod Lukavca izvršena priprema oko pet hektara zemljišta gdje bi se u preljeće trebala zasaditi brzorastuća švedska vrba.
Troškovi za sadnice po hektaru su od dvije do tri hiljade eura.
Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.