Mujo Hasić, poduzetnik iz Gračanice: Skuplji ugovor za struju dobio sam u julu, nema to veze sa aktuelnim poskupljenjem uglja

“Cijena električne energije u Evropi je drastično skočila i to je još jedan razlog više da se što prije krene u korištenje prirodnih resursa”, kaže Hasić.

Piše: Nermina Šunj – Kušljugić

Poslodavci u Federaciji još čekaju konačnu odluku o novoj cijeni električne energije za privredu a s Udruženjem poslodavaca FBiH pregovaraju s Vladom i pokušavaju isposlovati da povećanje ne bude veće od 20 posto. Se više od toga bi, kaže za Megafon Mujo Hasić, vlasnik firme Variplast doo iz Gračanice, privrednike bacilo na koljena.

Nijedan privrednik neće raditi u korist svoje štete, pa bi povećanje ulaznih parametara proizvodnje dovelo u pitanje našu konkuretnost. Na kraju bi sve platili građani kroz poskupljenje proizvoda, odnosno lančanih poskupljenja do kojih bi došlo a zatvaranja nekih firmi i otpuštanje radnika bila bi neminovnost.

SKUPLJA STRUJA JE NEMINOVNOST

Priča o poskupljenju struje za privredu otvorena je ovih dana jer većini poslodavaca, velikih potrošača struje, ugovori o isporuci električne energije koje sklapaju sa elektroprovredama ističu 31. decembra. Istovremeno se događa da za 20 posto poskupljuje ugalj koji Elektroprivredi isporučuju rudnici. Te su dvije činjenice u javnosti percipirane kao uzroci poskupljenja struje privredi.

VEZANI TEKST: Smailbegović: Poskupljenje struje privredi vodi povećanju cijena hrane, roba i usluga za građane

Međutim, drastično više cijene struje koje su iznenadile privrednike na novim ponuđenim ugovorima, nemaju veze as cijenom uglja. Intencija poskupljenja struje mogla se naslutiti još ljetos, kaže nam Hasić. 

„Moja je firma tražila ponudu od Elektroprivrede u sedmom mjesecu i dobili smo je, pa nam se tada učinilo da se radi o  velikom povećanju. Pa smo ponovo u desetom mjesecu tražili ponudu. Dakle, daleko prije povećanja cijene uglja oni su (Elektroprivreda BiH op.a.) slali ponude. Pa smo u desetom mjesecu dobili ponudu koja je bila znatno skuplja nego i ona u sedmom mjesecu. Onda je sve „začinila“ treća ponuda koja je došla u dvanaestom  mjesecu, to je bilo baš nešto što je frapiralo i mene i mnoge koji su tražili ponude za svoje firme“ kaže Hasić za naš magazin.

„Cijena električne energije je počela rasti od proljeća u skladu sa rastom vrijednosti na berzi. Elektroprivreda BiH, međutim, spominje cijenu na berzi kad joj to odgovara. Prošle godine je cijena struje na Budimpeštanskoj berzi bila znatno niža ali nije došlo da smanjenja cijena na našem tržištu“, kaže Hasić. 

Dan nakon usvajanja izmjena i dopuna Zakona o električnoj energiji FBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, 22. 12. 2021., Udruženje poslodavaca FBiH organiziralo je sastanak u Zenici, gdje su razgovarali o potrebi što hitnijeg usvajanja izmjena i dopuna i u Domu naroda, jer ovaj Zakon Vladi daje mogućnost da ograniči kretanje cijene struje ukoliko bi cijena mogla izazvati poremećaje u privredi.

„Nakon usvajanja tih izmjena koje još moraju proći Dom naroda pao nam je ogroman teret s leđa. Međutim, mi tražimo od JP Elektroprivrede BiH da poskupljenje električne energije ne smije biti više od 20 posto. Od privrednika tražimo da ne potpisuju ugovore dok ne dobiju garancije da će rast cijene struje biti ograničen na 20 posto. Također je zatraženo hitno upućivanje u parlamentarnu proceduru Zakona o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora“, kaže nam Hasić.

VRIJEME ZA OZBILJNE PROJEKTE KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Hasić je pojasnio da se u ovom trenutku, uz pomenute zahtjeve poslodavaca otvara i priča o Zakonu o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora jer promjene na domaćem tržištu zapravo izazivaju globalni trendovi. Ti trendovi diktiraju nove cijene struje, načine osiguranja energije, potpuno nova pravila ponašanja u globalnom planu dekarbonizacije.

Od Hasića se među poslodavcima očekuje inicijativa koja bi ubrzala proces usvajanja propisa jer je i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

„Ovo nije ništa novo što traže zastupnici, što traži privreda, da konačno Zakon o proizvodnji eleketrične energije iz obnovljivih izvora uđe u parlamentarnu proceduru. Prema nezvaničnim informacijama s kojima raspolažem taj Zakon je negdje u ladicama Ministarstva energije, rudarstva i industrije od 2019. godine i još nije došao u Parlament.

Proces dekarbonizacije je trend u Evropi, kod nas je još u začetku. Jedan od načina je i instaliranje elektrana za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, tu mislim na fotonaponske čelije i eventualno vjetroelektrane.

Cijena električne energije u Evropi je drastično skočila i to je još jedan razlog više da se što prije krene u korištenje prirodnih resursa koji su nam Bogom dani i da proizvodimo jeftiniju električnu energiju i utičemo na proizvodnju što manje ugljen dioksida“.

Hasić kaže da „moramo zaboraviti da će cijena električne energije u Bosni i Hercegovini ostati na ovoj razini, bez obzira što smo energetski neovisna zemlja i jedna od najvećih izvoznica među zemljama regiona. Recimo jučer je (23. decembar) na mađarskoj berzi u Budimpešti koja je relevantna za nas i na čija kretanja se mi referišemo, cijena bila preko 400 eura po MWh. Znači, to je drastično poskupilo.

S druge strane BiH ima potpisane ugovore sa Evropskom energetskom zajednicom o poštivanju određenih mjera i propisa koje nam nameću. Tu se misli prevashodno na proizvodnju CO2 i mi ćemo od 2026. godine biti obavezni da obračunavamo količinu proizvedenog CO2. Za proizvode koje prodajemo na evropskom tržištu, naši privrednici plaćat će takse jer je u proizvodnji korištena prljava energije i to je jedan od razloga da konačno krenemo ozbiljno u instaliranje tih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora“. 

STIMULIRANJE PROIZVOĐAČA

Trenutno imamo Zakom o proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora ali za vlastite potrebe. Može se proizvoditi maksimalno onoliko koliko troši privredni subjekat.  

Prema novom Zakonu bi, kaže Hasić, proizvođači struje iz obnovljivih izvora energije bili u sistemu dakle, ne bi proizvodili samo za vlastite potrebe nego bi mogli viškove energije plasirati Elektroprvredi BiH, Elektroprivredi HZHB ili bilo kojoj drugoj elektroprivredi kao i preprodavcima električne energije.

Hasić kaže da će, prema informacijama koje ima, Zakon biti u parlamentarnoj proceduri najkasnije do maja 2022. godine.

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.

Megafon.ba