Milanović je u svojoj privatnoj firmi EuroAlba Advisory obračunavao sebi minimalnu plaću u odnosu na onu koju je mogao u skladu sa ostvarenim prihodima pa je tako iskazivao i mnogo manju obavezu prema budžetu i fondovima Republike Hrvatske. Računovodstveno ova praksa nije nezakonita ali je nemoralna pogotovo za nekoga ko godinama živi od budžetskog novca a morališe drugima kako se gradi država, demokratija i građansko društvo.
Autor: Nedžad Kušljugić
Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske našao se u centru skandala u regionu zbog uvredljive izjave upućene Bosni i Hercegovini o političkoj i građanskoj higijeni s aluzijama na redosljed zbivanja (sapun, pa voda) u izrastanju građanske države.
Možda bi njegova izjava dijelom i mogla biti shvaćena kao konstruktivna kritika da je Milanović u svojoj karijeri iskazivao takvu dosljednost i moralno čistunstvo, posebno u svojoj karijeri privatnog poduzetnika.
Umjesto u fondove, u svoj džep
Hrvatski mediji godinama su se bavili njegovim privatnim poslom pokrenutim u novembru 2016. godine, konsultatskom firmom EuroAlba Advisory i nelogičnostima u srazmjeru primanja i ukupnog imetka.
Međutim, nakon što su obznanjeni finansijski izvještaji njegove firme više je nego jasan način kako je to postigao.
Prema tim napisima, prihodi EuroAlba Advisory u periodu od 2017. do 2019. godine navodno su iznosili ukupno 1.628.566 kuna, dok su rashodi iznosili 356.212 kuna. Dobit prije oporezivanja iznosila je 1.272.354 kune, dok je porez na dobit iznosio 152.682 kuna.
Čista neto dobit poslije oporezivanja iznosila je skoro 1,12 miliona kuna.
Ono što je zanimljivo u poslovanju njegove firme u pomenute tri godine je da se prihodi mijenjaju iz godine u godinu, dok su rashodi konstantni.
U stavci troškovi osoblja u 2018. godini, godišnja neto plaća za zaposlenike iznosila je 40.010 kuna, odnosno mjesečno 3.334 kune.
Imajući u vidu konstantnost rashoda, jasno je da je Zoran Milanović u godinama kada se oprobao u privatnom biznisu obračunavao sebi minimalne plaće u Hrvatskoj dok je istovremeno njegova neto dobit u ove tri godine, nakon oporezivanja iznosila ukupno preko 1,12 milona kuna.
Da je tadašnji poduzetnik Milanović realno iskazivao svoju plaću u skladu sa prihodima na ovih 1,27 miliona kuna dobiti prije oporezivanja, uplatio bi još oko 600.000 kuna doprinosa i poreza u Republici Hrvatskoj i imao bi veću plaću od iskazane u ukupnom iznosu za tri godine od 617.000 kuna.
Dobiti u tom slučaju ne bi imao.
Dakle, umjesto da je platio 600.000 kuna u fondove platio je samo 150.000 kuna poreza na dobit koju je sebi obračunao.
Ovakvo poslovanje nije nezakonito, ali jeste nemoralno. Praktikuju ga brojni privatni poduzetnici pa i u BiH. Međutim, za nekog ko godinama živi od budžetskih para, ko drugima drži lekcije kako se pravi država i za nekog ko treba biti primjer poduzetnicima, ovakvo ponašanje nije moralno i on ne može nikome držati lekcije o političkom čistunstvu i moralisati kako se gradi država.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.