Kandidati za Predsjedništvo BiH obećavaju i angažman za koji ne bi imali nadležnost  

Autor: N. Š. – K.

Nadležnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine su precizne: vanjska politika i imenovanje ambasadora, predstavljanje BiH u svijetu, zaključivanje međunarodnih ugovora, predlaganje Budžeta BiH. Članovi Predsjedništva, između ostalog, mogu imati i zaduženja iz nadležnosti koje Predsjedništvu prenese Parlament, ili na koje pristanu entiteti.

Sve pobrojano, a posebno posljednja rečenica jasno kaže da članovi Predsjedništva, koji unutar stranke možda i mogu uticati na neke druge segmente, ali nemaju nadležnosti u zapošljavanju, zdravstvu, školstvu, penzionoj i socijalnoj politici.

Ko bi se dogovarao s Dodikom  

Pa ipak kandidati za oktobarsku utrku za Predsjedništvo BiH, od kako su obznanili kandidature, najmanje govore o planovima iz nadležnosti koju bi imali i kako se boriti s mogućim isključivim, suprotstavljenim stavovima kolega. 

Romantiziranu verziju komunikacije trojice članova Predsjedništva BiH koja se obećava glasačima, početkom maja je ogolio aktuelni član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Mladen Ivanić. Ivanić, počasni predsjednik PDP-a, ponovo se kandidirao (Savez za promjene) za Predsjedništvo. Medijima je krajem maja nedvosmisleno ilustrirao šta čeka bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva bez obzira ko od Srba bude u Predsjedništvu: 

„Ko god bude u Predsjedništvu BiH iz Federacije mora znati da će Srpska imati člana Predsjedništva koji će čvrsto braniti interese Republike Srpske i nijednog trenutka neće ugroziti njenu poziciju, a koji će se truditi da pravi kompromise“.

Ove se godine za funkciju u Predsjedništvu kandidirao i Milorad Dodik, aktuelni predsjednik bh. entiteta Republika Srpska i predsjednik SNSD-a.

„Republika Srpska je jedini prioritet moje politike, a RS će biti ojačana i snažna mojim izborom za srpskog člana Predsjedništva BiH“, poručio je Dodik nakon objave kandidature.

Niko od kandidata iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda nije se još izjasnio ni šta misli o izjavi Dodika, da čak neće ni dolaziti na posao u Sarajevo, već da će on sebi odrediti sjedište kao srpskog člana Predsjedništva BiH.

Inozemni ili domaći teren

Denis Bećirović, SDP-ov kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva, aktuelni državni parlamentarac, obilazeći nedavno Hercegovinu izjavio je da će biti „terenski predsjednik“ i govorio o potrebi države da pomogne poduzetnicima.

Ukoliko mu glasači ukažu povjerenje za bošnjačkog člana Predsjedništva kazao je da je spreman „da bude ambasador bh. privrede na svjetskim tržištima, most do svake velike inozemne kompanije koja želi da investira u bh. privredu ali i prvi terenski član Predsjedništva BiH koji će stalno biti na terenu u kontaktu sa građanima, između ostalog i sa privrednicima“. Bećirovićeva koncelarija bila bi cijela BiH, kazao je, međutim nije objasnio i kako misli rješavati s kolegama sporna pitanja zbog kojih, između ostalog, BiH nema otvorena vrata na svjetskim tržištima.

Šefik Džaferović, jedan od potpredsjednika SDA BiH, aktuelni državni zastupnik, kandidat je za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.

Nedugo nakon objave kandidature, na javnoj tribini u Zavidovićima, poručio je da neće iznevjeriti svoje sugrađane, a „da će Bosna i Hercegovina uskoro biti članica Evropske unije i NATO-a“.

Nije, međutim, pojasnio kako misli uticati na ublažavanje stavova kolega u Predsjeništvu o ovim pitanjima, a kada je riječ o potrebnom ispunjavanju uvjeta. Jednako kao što nije naveo primjer kako bi, primjera radi, isposlovao da Ugovor Islamske zajednice sa BiH uopće bude uvršten u dnevni red sjednice, a za koji konkretno Ivanić i Čović neće ni da čuju.

Kandidat Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić, predsjednik ove stranke, aktuelni delegat u Domu naroda Parlamenta BiH, na Konvenciji SBB-a u Sarajevu početkom jula, obećao je da će biti „proaktivan, inventivan, ekonomski mobilan“.  

„Nije velika politička mudrost pratiti Dodika u populizmu, ili eventualno nekog njegovog budućeg nasljednika, i nasjedati na uvredljive provokacije. Politička će mudrost prvoga reda biti da se srpski političari u BiH s kolosijeka konflikata usmjere na kolosijek takmičenja u izgradnji novih vrijednosti i poboljšanje života svakog građanina“, kazao je.

Vidjet ćemo kako će Radončiću, ukoliko pobijedi, ići od ruke, primjera radi borba sa Dodikom, za članstvo BiH u NATO-u.  

Senad Šepić, bivši član SDA BiH i dugogodišnji državni parlamentarac, prije nekoliko mjeseci je osnovao novu političku stranku, Nezavisni blok.

Nakon Šepićeve objave kandidature za člana Predsjedništva BiH početkom juna, poruke glasačima bile su obećanja iz oblasti koje nemaju mnogo veze s nadležnostima Predsjedništva.  

„Neću nikad dozvoliti da se u Predsjedništvu BiH priča o slabljenju i cijepanju BiH. Želim zemlju u kojoj radnici imaju bolje plate, u kojoj penzioneri imaju bolje penzije, u kojoj učenici i studenti imaju bolje obrazovanje“, kazao je. 

Hrvatsko pitanje

Stavovi kandidata HDZ-a BiH, Dragana Čovića, predsjednika stranke i aktuelnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, o načinu izbora hrvatskog člana Predsjedništva, o izbornim jedinicama, o provođenju presude Sejdić- Finci, poznati su i za sada zacementirani.

Riječ je o pitanjima čija nerješavanja BiH identificiraju kao zemlju u kojoj se na najgrublji način diskriminiraju pojedini narodi. A u konačnici, rješavanje tih pitanja dovelo bi do jačanja ustavnih temelja jedinstvene Bosne i Hercegovine.

Nakon objave kandidature i predaje izbornih listi Čović je obećao napredak BiH.

„Nakon pobjede opet nastavljamo dalje s aktivnostima uređenja ove države u smislu približavanja europskim i  NATO integracijama i vjerujemo da ćemo pridonijeti, kao što smo i dosad pridonosili, stabilizaciji države i europskom i NATO putu BiH“. Nije međutim, govorio o  eventualnoj spremnosti na kompromis niti o načinima rješavanja brojnih spornih pitanja koja BiH prethodno mora da riješi.

Niko od njegovih protukandidata, pa ni Željko Komšić, predsjednik DF-a, državni parlamentarac s iskustvom u fotelji hrvatskog člana Predsjedništva, nije ponudio odgovor KAKO obećano uraditi.

Kada je u januaru ove godine obznanio da će uprkos protivljenju dijela političkih stranaka u Federaciji ići u utrku za Predsjednišvo BiH, vrlo je optimistično najavio zaustavljanje negativnih trendova koje BiH drže u svojevrsnoj blokadi na putu napretka.

„Ove ucjene u vezi sa retrogradnim prijedlogom Izbornog zakona moraju prestati“ kazao je Komšić ali nije pojasnio kako misli da takvi trendovi prestanu.

I HDZ 1990 ima svoju kandidatkinju za hrvatsku članicu Predsjedništva, Dijanu Zeleniku, iskusnu političarku i parlamentarku. Zelenika je nakon službene potvrde kandidature početkom juna obećala „sraman poraz aktuelnih politika“ i njena prva obećanja kojima poziva birače u oktobru nemaju baš puno veze sa nadležnostima Predsjedništva, niti je najavila da bi se njeni određeni stavovi razlikovali od stavova aktuelnog hrvatskog člana Predsjedništva, Dragana Čovića, koji dolazi iz HDZ-a BiH.

„Posebno se posvetimo borbi protiv siromaštva, gladi i iskorjenjivanju tih zala“, poručila je između ostalog Zelenika nakon objave kandidature.

Visoki standardi i bh. realnost

Na ekonomiju, ljudska prava i socijalnu pravdu,e u svojim predizbornim kampanjama fokusirali su se uglavnom i kandidati Naše stranke Boriša Falatar te nezavisni kandidat Mirsad Hadžikadić.

Kandidati s impresivnim biografijama, bez hipoteke političkih afera, najavljuju pohvalne poteze. Međutim, ni Falatar ni Hadžikadić, bar u dosadašnjem dijelu kampanje, ne nude odgovore na pitanja kako promijeniti situaciju u Predsjedništvu BiH kada, primjera radi, nema saglasnosti ni da određeni prijedlog uopće dospije na dnevni red sjednice.

ŠTA KAŽU PROPISI: Ustavne i zakonske nadležnosti Predsjedništva BiH

–  Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine.

–  Imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrani sa teritorije Federacije.

–  Predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član.

–  Vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz saglasnost Parlamentarne skupštine, ratifikovanje takvih ugovora.

–  Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine.

– Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini, uz preporuku Vijeća ministara.

–  Podnošenje izvještaja o rashodima Predsjedništva Parlamentarnoj skupštini na njen zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje.

–  Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini.

– Vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti koje mu prenese Parlamentarna skupština, ili na koje pristanu entiteti.

Megafon.ba