Petak, 22 Novembra

Halida Šljivić iz Tuzle: Romkinje, borite se za svoja prava

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Kao i većina žena iz romske zajednice u Bosni i Hercegovini, Halida Šljivić je imala turbulentan život ispunjen stalnom borbom. I dalje se bori i optimistkinja je. I danas je stub svoje porodice, a pomaže i svima drugima kojima je to potrebno. Humanitarna je radnica, aktivistica i neko ko vodi ličnu bitku za bolje zdravlje.

Zahvaljujući Udruženju žena Romkinja ‘Bolja budućnost’, uspjela je osigurati zdravstveno osiguranje za cijelu porodicu jer niko od njih zvanično ne radi. No, ne gube vjeru da će bolji dani doći.

Autor (tekst i foto): Asim Bešlija

U tuzlanskom naselju Grabovica živi višečlana porodica Šljivić. Deset ih je u jednom domaćinstvu. Majka Halida ima četvero djece, od kojih je najmlađa 10-godišnja djevojčica koja pohađa osnovnu školu. Halida je ponosna na sve što je uradila za svoje ukućane. Najviše na činjenicu da je uspjela dobiti zdravstveno osiguranje za sve jer u porodici niko nema stalan posao.

Udruženje ‘Bolja budućnost’ ih je podržalo u ovom zahtjevnom poduhvatu, a bilo je tu i kad su trebali lijekove, vakcine, ali i sve drugo poput udžbenika i ruksaka za djecu. 

Halida Šljivić (Foto: A.B.)

“Knjižice za djecu smo dobili. Nisu imala, pa smo morali plaćati pregled za školu. Kćerka ima troje djece, razvedena je, oni nisu osigurani, tako da po tome ni djeca ne mogu imati zdravstveno. Kad odu na preglede, morali su također plaćati i kupovati lijekove. I svima je bilo potrebno zdravstveno. Sada ga svi imaju”, priča Halida. 

Većina njene djece završila je srednjoškolsko obrazovanje i spremni su za rad. Najmlađa kćerkica je četvrti razred. Jedan od dvojice sinova je završio obrazovanje za policajca i čeka zaposlenje. Čitava porodica trenutno ovisi od muževe invalidnine koju je dobio jer je u ratu izgubio obje noge i stopostotni je invalid.

Od 1.630 KM živi desetoročlana porodica, a Halida vodi računa i o mužu jer nema tuđu pomoć i njegu koja mu inače pripada zakonom. Zato je značaj zdravstvenog osiguranja za sve još veći.   

“Najbitnije je da djeca imaju svoje knjižice i da se mogu liječiti, da imaju zdravstveno osiguranje. To je broj jedan svima. Da mogu ići doktoru i da ih ne vraćaju s vrata”, napominje Halida.

Kao i u drugim višečlanim romskim porodicama gdje su djeca završila srednje škole i zanate i ovdje su loši izgledi za zaposlenje. Posebno ističe sina koji je obrazovan za policajca i koji je bio odličan učenik cijelo vrijeme.

Halida Šljivić (Foto: A.B.)

Prisjeća se da je u jednom momentu jedan od sinova bez ikakvog razloga bio izbačen iz škole u Tuzli jer se navodno nije dopadao direktoru, iako je imao primjereno vladanje i odlične ocjene. Uprkos svim nepovoljnim uslovima i nedostatku finansija, Halida je smogla snage da i njega i drugog sina upiše u privatnu školu u Gračanici kako bi završio dva smjera sa praktičnim zanatima. S ponosom kaže da su to momci za primjer koji sada čekaju svoju šansu. Ona kaže da stoji uz njih sve dok se to ne desi jer je kao majka vrlo požrtvovana i svojoj djeci želi osigurati sve ono što imaju i ostala djeca u našem društvu.

TRGOVKINJA, HUMANITARKA I AKTIVISTICA  

Halida se čini neumornom. Dosta je radila i još uvijek dosta radi. Dvadeset i dvije godine bila je angažovana kao humanitarna radnica pri jednoj britanskoj humanitarnoj organizaciji, uglavnom na pomoći romskoj populaciji u regiji Tuzle.

Pomagala je pri izgradnji kuća, zatim školama i domovima za nezbrinutu djecu. Često je znala obradovati djecu za praznike sa paketićima koje je lično nosila na adresu. Kome je bila potrebna pomoć, ona ju je pružala i još uvijek to radi u skladu sa svojim mogućnostima.

Halida trenutno nema nikakav posao. Bavi se prodajom polovne odjeće koja je izložena ispred njene kuće. Kupci dolaze tu. Na pijaci ne može raditi jer nema novca da plaća zakup, a inspekcija je stalno tjera kada se pojavi. Kaže da od ove prodaje fino zaradi i da sve ulaže u svoju djecu kako bi njima osigurala što bolji život. Osim što prodaje ovu odjeću, ona je i poklanja. Tako svake godine opremi 5,6 osnovaca iz siromašnih porodica. Njena nemaju nikakve socijalne pomoći i kaže da je samo jedno dijete dobilo novčanu nagradu od Udruženja ‘Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu’. I pored ovakve situacije koja je stalna i teška borba, ona se ne žali.

Halida Šljivić (Foto: A.B.)

I tu nije kraj njenog angažmana. Članica je Udruženja ‘Bolja budućnost’. Uz njih je ojačala i počela se brinuti i o drugim ženama. Podržava, motiviše, radi konkretne stvari. Dolazi na sve radionice koje udruženje organizuje i svoje znanje dijeli dalje. Aktivna je u Lukavcu gdje pomaže Romkinjama da se informišu, brinu o sebi, vode računa o zdravlju i idu na preglede. Nakon vlastitih zdravstvenih problema, to joj je prioritet i za druge žene. Velika im je podrška i pokušava ih aktivirati da se osvijeste, ojačaju i urade nešto za sebe. Od mirovanja, kaže, nema nikakve koristi. 

“Preporučila bih svim majkama da se bore za svoja prava i za svoju djecu. Mogu sve osigurati, i papire i knjižice. Pogotovo Romkinje. Da ne dolaze u situaciju da ih vraćaju s vrata”, poručuje Halida. 

Ovaj materijal je nastao u okviru regionalnog programa „Sprečavanje nasilja nad ženama u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj: Sprovođenje normi,  mijenjanje stavova“,  koji  finansira Evropska unija (EU), a provodi UN Women u saradnji sa organizacijama civilnog društva. Sadržaj materijala, kao i nalazi prikazani u njemu, isključiva je odgovornost Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije (EU), niti UN Women.

Megafona.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.