Piše: Nermina Šunj Kušljugić
Javno vidljivi dio priče o finansijskoj blokadi Banovića sveden je na priču o političkom sukobu PDA i SDA i već je u fazi da se odmahne rukom na sve to, jer nije im prvi put. Međutim, iscrpljujuća situacija je samo vrh ledenog brijega. Kontekst je mnogo širi i crnji za građane koji zbog svega trenutno žive u „finansijski mrtvoj“ Općini.
NEMA NI STIPENDIJA ZA UČENIKE I STUDENTE
Mart je a Općina Banovići nema ni Odluku o privremenom finansiranju. Budžet za 2024. čeka da bude na dnevnom redu, ali sjednice Općinskog vijeće se ne održavaju, ili na početku budu prekinute. PDA je sredinom prošle godine formirala novu većinu i žele pokrenuti smjenu aktuelne SDA vlasti. Sadašnja vlast delegira dnevni red na kojem su samo finansijski akti bez zahtjeva za smjenu, na što ovi prvi ne pristaju, žele prvo smjenu pa usvajanje finansiranja. I tako unedogled, mjesecima unazad.
Političari, iako su tu jer im građani daju mandat, ne znaju o kakvim stvarnim teškoćama im ljudi pričaju, a koje su posljedica politike.
Banovići žive od rudnika i Općine. Rudnik i brojne porodice koje žive od rudarskih plata, nisu neokrznuti u političkom odmjeravanju snaga u Banovićima, ali o tome neki drugi put.
Javna uprava, institucije koje se finansiraju iz budžeta, brojna udruženja, obrazovna, sportska, kulturna, trenutno nemaju finansija.
Prema riječima predsjednika Sindikata Općine Banovići Mevludina Husića, radnici javne uprave došli su do tačke u kojoj im jedino preostaje štrak, ali vagaju s tom odlukom jer ne žele dodatno kažnjavati građane.
„Sindikalna organizacija se obratila jednim zahtjevom općinskom načelniku i Općinskom vijeću, održali smo sastanak povodom deblokade. Međutim, kako se i vidjelo, stranke koje participiraju u Vijeću nisu odustajale od svojih principa tako da se ništa nije donijelo.
Zadnje primanje koje smo mi uposlenici općinskog organa uprave dobili je bilo 11. januara 2024. godine i to je decembarska plata. Znači, isplatu plata čeka 130 uposlenika organa uprave i 40 uposlenika ustanova koje se također finansiraju iz budžeta.
Za oko 24 radnika je ova plaća jedini izvor primanja u porodici. Zbog kreditnog zaduženja uposlenika većina radnika je na ivici egzistencije. Znači, pozajmicama od roditelja, prijatelja, pokušavaju prevazići ovo stanje.
Kao sindikat smo u više navrata razmišljali da pokrenemo štrajk, međutim, jedini razlog nepokretanja je što bi i mi kao uposlenici u tom slučaju bili isti kao Općinsko vijeće i mi bi kažnjavali naše građane, onemogućili bi im ostvarivanje prava u općinskoj administraciji. Ne želimo da kažnjavamo svoje građane, ali strpljenja je sve manje. Znači, ako budemo primorani mi ćemo donijeti i takvu odluku, blokirati sve pa da vidimo šta će se desiti.
Mi već dva mjeseca nemamo nikakva primanja, a nažalost, ne vidi se izlaz iz ove situacije. Niko nije nadležan, ili se niko ne želi baviti Banovićima“, kaže Husić.
Nadalje kaže naš sagovornik, ne traže i ne zanimaju ih pojedinačni krivci za ovakvu situaciju.
„Nama su krivi svi koji participiraju u Vijeću. Znači, ne interesuje nas koja stranka, znači krivo je kompletno Vijeće, mi samo tražimo svoja prava, pravo na plaću“, Kaže Husić.
Riječi predstavnika Sindikata Općine Banovići ilustriraju trenutni život u Banovićima, ali i ovo je samo jedan segment. Stopiranje finansiranja posljedično utiče na cjelokupan život u Banovićima.
Udruženje BaUM Banovići je, može se reći, okosnica aktivnosti mladih i od 2017. godine od kada rade, uradili su više od 50 projekata za lokalnu zajednicu.
Njihov predsjednik, Ademir Sarić, kaže za Megafon da se udruženje uglavnom samofinansira, ali da članovi njihovog udruženja, a redom su mladi, itekako osjete finansijsku blokadu u Općini.
„Kada je riječ o podršci lokalne zajednice, moram reći da je to minimalna podrška zadnjih tri, četiri godine. Neki od razloga su političke prirode, ali kada su u pitanju zadnja dešavanja vezana za finansijsko stanje općine, moram da napomenem da mladi, nevezano za Udruženje mladih BaUM, osjete nedostatak podrške, zato što izostaju stipendije za učenike i studente.
Kada je u pitanju nevladin sektor, finansijska izdvajanja ne postoje, ali su i prije nedostajala iz političkih razloga“, kaže Sarić.
Sabina Kasumović, predsjednica je Udruženja Sretna žena Banovići, koje čeka sa Inicijativom osnivanja savjetovališta koje bi bilo važan segment u prevenciji nasilja u porodici. Međutim, inicijativu treba da usvoji Općinsko vijeće, ali kako nema sjednica, ni inicijativa nikada nije „stavljena na sto“.
„Bilo šta da pokušamo, teško da išta možemo. Baš je blokada, narod je uplašen prilično. Ne znaju šta u stvari da misle. Nesigurno se osjećamo. Čekamo jednu inicijativu, pripremamo još dvije inicijative, ali ne ide. Riječ je o ekološkim inicijativama, jedna je o utopljavanju zgrada, dakle, nešto od čega bi imali koristi građani. Jedna naša ugledna članica, žena veoma uvažena u društvu, kada je pokušala dobiti potpise građana za pokretanje inicijative, vjerujte da nije uspjela. Rekli su joj, sve podržavaju, razumiju, ali jednostavno se ljudi plaše da bilo šta potpisuju“, kaže Kasumović.
BEZ IZJAVA POLITIČARA
U ovom tekstu nema izjava predstavnika političkih opcija u Banovićima, jer su njihovi stavovi poznati, argumentacija i jedne i druge “strane“ je javno dostupna.
Ova je priča jedan segment u sumornoj slici koju trenutno žive građani Banovića, a o kojoj se uporno javno šuti.
Dakle, osim ljudi koji rade u organima javne uprave i svim drugim segmentima koji se finansiraju iz budžeta, posljedice u Banovićima osjete svi, pa i oni koji formalno i direktno nisu vezani za budžet. Čak i vlasnici malih trgovina u Banovićima mogu biti dobra mjera koliko je zbog svega pala i kupovna moć građana.
Nažalost, ne nazire se kraj ove mučne priče uzrokovane politikom niti pozitivan ishod za građane zbog kojih vlast i postoji.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.