Energetska tranzicija (7): Federalno ministarstvo energije pripremilo ključne zakone iz ove oblasti  

„S obzirom na sadašnje stanje u elektroenergetskom sektoru te veliko oslanjanje na „konvencionalne izvore energije“, a tu posebno mislimo na ugalj, potrebno je adekvatno i blagovremeno praviti planove prelaska na obnovljive izvore energije regija koje se oslanjaju na ugalj“.

Piše: Nermina Šunj – Kušljugić

Najveći izazov pred Bosnom i Hercegovinom, odnosno, Federacijom BiH je obezbijediti snadbijevanje svim energentima i u tom kontekstu, u iscrpnoj analizi za Megafon, iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije BiH naveli su koje korake treba uraditi kako bi praktično osigurali energetsku tranziciju, što bezbolniju za privredu i životni standard građana.

UKLAPANJE U MEĐUNARODNA PRAVILA

Iz Ministarstva navode da je jedan od najbitnijih aspekata njihovih aktivnosti povećanje upotrebe energije iz obnovljivih izvora energije, kao domaćeg resursa. Istovremeno, potrebno je uskladiti propise i stvoriti kontekst u skladu sa svjetskim trendovima.

 „Najvažnije obaveze i globalni ciljevi Bosne i Hercegovine u Sektoru energije interpretiraju se prvenstveno potpisivanjem Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, potpisanog 25. oktobra 2005. godine, a koji je stupio na snagu 1. jula 2006. godine (Odlukom Ministarskog vijeća Energetske zajednice 2013. godine) sa kompletnim pratećim Asquisom, koji je potrebno transponovati i implementirati kroz domaće zakonodavstvo, sa posebnim osvrtom na nove obaveze BiH: Uredbu EU 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime (sa Smjernicama politike za izradu nacionalnih energetskih i klimatskih planova prema Preporuci 2018/01/MC-EnC sačinjenim od strane Sekretarijata EnZ), EED i RED II directive i Mape puta za dekarbonizaciju“, navodi se u odgovorima na naš upit, koje potpisuje resorni ministar Nermin Džindić.

Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH (Foto: SBB)

Nadalje kažu da koraci koje čini ovo Ministarstvo proizilaze iz Sofijske deklaracije o Zelenom planu za Zapadni Balkan – potpisane 10. novembra 2020. godine koja potvrđuje opredjeljenje za usklađivanje sa ambicioznim ciljevima Evropske unije (Paket: Čista energija za sve Evropljane) za energetskom tranzicijom i klimatskom neutralnošću do 2050. godine.

Deklaracijom su definisani najvažniji zahtjevi: usklađivanje sa klimatskim zakonom EU, definisanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine u skladu sa pravnim okvirom Energetske zajednice i pravnom stečevinom EU, razvoj i primjena Nacionalnih energetskih i klimatskih planova sa jasnim mjerama za smanjenje emisije stakleničkih gasova, nastavak usklađivanja sa Sistemom za trgovanje emisijama EU (EU ETS), kao i uvođenje drugih modela za oporezivanje emisija, analiza i revidiranje svih propisa koji podržavaju progresivnu dekarbonizaciju energetskog sektora i njihova potpuna primjena.

U aktuelnoj fazi, potcrtavaju u resornom ministarstvu, ključno je donošenje potrebnih zakona koji bi omogućili masovnije korištenje obnovljivih izvora energije.

„Ključni zakoni na polju obnovljivih izvora energije su Zakon o energiji kao krovni zakon u Federaciji BiH, Zakon o električnoj energiji i Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, te je u završnoj fazi izrada istih. Pored navedenog, provode se i aktivnosti na izradi Energetske strategije Federacije BiH za period 2022-2035 sa projekcijom do 2050. godine i NECP/ECP – Nacionalnog energetskog i klimatskog plana BiH i Energetskog i klimatskog plana Federacije“.

Zakon o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije FBiH su već imali priliku komentirati elektroprivrede i u Regulatornoj komisiji za energiju FBiH.

„Izrađena je radna verzija Nacrta teksta novog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u Federaciji BiH i upućena je na komentarisanje elektroprivrednim društvima i Regulatornoj komisiji za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine. Komisija za izradu teksta Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u Federaciji BiH je sagledala gore navedene komentare, te je napravljen konačni Nacrt teksta novog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u Federaciji BiH.

Naredna aktivnost koja je u završnoj fazi, a uslovljava slanje Nacrta Zakona prema Vladi Federacije BiH je usaglašavanje teksta nacrta Zakona sa drugim sektorskim zakonima koji su u završnoj fazi izrade (prethodno navedeni Zakon o energiji i Zakon o električnoj energiji u Federaciji BiH)“, navode iz Ministarstva.

TEČE ROK ZA ENERGETSKI I KLIMATSKI PLAN

Iz Ugovora o Energetskoj zajednici, naša je zemlja dužna donijeti Integrisani energetski i klimatski plan za Bosnu i Hercegovinu (NECP).

„Prema odluci Ministarskog vijeća Energetske zajednice od 30.11.2021. godine, Bosna i Hercegovina je u obavezi da usvoji ovaj plan do 30.06.2024. godine, a koji pokriva period 2025-2030. Plan treba da sadrži jasne definicije ciljeva na smanjenju potrošnje finalne energije, snadbijevanja primarnom energijom, te smanjenja emisije stakleničkih gasova iz energetskog sektora. Pored toga, Plan treba da propiše odgovarajuće politike i mjere koji će omogućiti postizanje utvrđenih ciljeva. S druge strane, željeni scenarij razvoja procesa dekarbonizacije energetskog sektora treba biti zasnovan na ekonomski-optimalnim kriterijima, a opcionalno da uključe i ostale okolinske i društvene kriterije.

Integrirano upravljanje energijom i klimom podrazumijeva provedbu politika i mjera međuzavisnih elemenata energetskog sektora, a što se prvenstveno odnosi na pet osnovnih dimenzija Energetske unije, i to: dekarbonizaciju (smanjenje emisije stakleničkih gasova i obnovljivi izvori energije), energetsku efikasnost, sigurnost snadbijevanja, unutrašnje tržište energije, te istraživanje, razvoj i konkurentnost.

S ciljem institucionalizacije izrade nacrta NECP-a uspostavljene su Radne grupe na državnom i entitetskom nivou, čiji je zadatak utvrđivanje okvira na kojem će se bazirati dokument. Koordinaciju sprovodi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Pored toga, osigurana je tehnička asistencija putem GIZ-a, tj. tima eksperata koji je zadužen za pripremu radnih materijala.

Trenutno se radi na finaliziranju scenarija za implementaciju plana, nakon čega se pristupa njihovoj troškovno-optimalnoj analizi, koja će revidirati predložene scenarije sa aspekta ekonomske izvodljivosti“.

U Federaciji Bosne i Hercegovine, kažu iz Ministarstva, trenutno je takva situacija da su osnovni planski dokumenti za energijsku efikasnost i obnovljive izvore energije istekli te ne postoji formalna osnova za implementaciju sistemskog pristupa u ove dvije oblasti.

„A obzirom na to da su ove cjeline ujedno i dimenzije integrisanog planiranja energije i klime, njihov kontinuitet treba biti osiguran u okviru Integrisanog plana za energiju i klimu FBiH (ECP). Ovaj plan će se bazirati na državnom NECP planu, sa proporcionalno utvrđenim targetima za nivo Federacije BiH, te politikama i mjerama prilagođenim implementacijskoj strukturi u Federaciji BiH. Izrada samog ECP dokumenta za Federaciju BiH započinje odmah nakon institucionalne konsultacije nad elementima prikazanim u nacrtu NECP-a.

U svom sadržaju ECP FBiH se treba planski odrediti o pravcima razvoja svih elemenata energetskog sektora u skladu sa kriterijima dekarbonizacije. Najvažniji u sektoru transformacije energije su: razvoj kapaciteta za proizvodnju električne energije, korištenje prirodnog gasa kao tranzicijskog energenta, kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kapaciteti za proizvodnju toplotne energije i sistemi daljinskog grijanja, industrijska postrojenja za proizvodnju energije.

UČEŠĆE LOKALNIH ZAJEDNICA

S druge strane, najvažniji pravci razvoja sektora potrošnje energije su: obnova zgrada stambenog, javnog i komercijalnog sektora, povećanje energetske efikasnosti industrijskih procesa, razvoj održivog transporta sa fokusom na korištenje obnovljivih izvora energije, prvenstveno biogoriva i e-vozila. Također, plan treba da sadrži prateće politike mjere za promociju istraživanja, inovativnosti i konkurentnosti s ciljem tranzicije Energetskog sektora.

Efikasnu provedbu politika i mjera definisanih ECP-om treba da podrži set različitih instrumenata, posebno finansijske prirode. S tim u vezi, ovaj plan treba da utvrdi korake za uspostavu ovih instrumenata. Ovo se prvenstveno odnosi na izvore finansiranja, kao što su različite energetske naknade, karbon takse, fiskalni izvori, sredstva međunarodnih institucija, te mehanizmi za njihovo korištenje, kao što su obligacione sheme, alternativni sistemi finansiranja, sheme trgovanja emisijama (ETC), ESCO pristup, “budget capturing” u javnom sektoru i ostalo.

Također, veoma bitan faktor za uspješnu implementaciju ECP-a je jasno utvrđena shema upravljanja procesom integrisane energije i klime na više nivoa. To znači da planovi na svim nivoima trebaju biti usklađeni sa jasnom putanjom transpozicije ciljeva sa nivoa BiH sve do lokalnog nivoa, gdje se očekuje intenzivan nivo aktivnosti. S tim u vezi, potrebno je posvetiti pažnju izradi lokalnih planova za energiju i klimu (SECAP), koje se intenzivno razvijaju uz podršku međunarodne tehničke asistencije (UNDP i ORF-GIZ), te osigurati koordinirane aktivnosti između ovih razina.

Zaključno, očekivanja prema NECP-u, također prema ECP-u FBiH, su velika.

Ovaj planski okvir treba da konkretizuje opredjeljenje Bosne i Hercegovine prema potpunoj dekarbonizaciji Energetskog sektora do 2050. godine.

Solarni paneli za korištenje energije sunca (Foto: S.M./Megafon)

S druge strane, plan daje osnovu za investiciono planiranje posebno kada je riječ o osiguranju sredstava, kako iz domaćih izvora, tako od strane međunarodnih finansijskih institucija. S tim u vezi, usvajanje ovog planskog okvira treba da ima prioritet.

Naposljetku ne smijemo zaboraviti da glavni izazov leži u uspostavljanju cjelovitog pravnog i institucionalnog okvira za integrisano upravljanje energijom i klimom. Trenutno se srodna područja Energetske unije tretiraju odvojeno na postojećem okviru u Bosni i Hercegovini. Uspostava pravnog okvira za energetiku i klimu, strategije dekarbonizacije na svim nivoima i odgovarajuće efikasan institucionalni okvir za provedbu, trebali bi biti prioritet u narednom periodu, bez obzira na postupak izrade NECP dokumenta za BiH i entitete.

S tim u vezi, očekuje se da će postupak prenošenja Uredbe EU 2018/1999 o upravljanju Energetskom unijom i djelovanjem u području klime u domaće zakonodavstvo biti prioritetni postupak, ali da se također mogu očekivati brojne prepreke na tom putu.

Potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenom planu za Zapadni Baklan, Bosna i Hercegovina se opredijelila za usklađivanje sa ambicioznim ciljevima Evropske unije (Paket: Čista energija za sve Evropljane) za energetskom tranzicijom i klimatskom neutralnošću do 2050. godine. Bosna i Hercegovina će Mapom puta definisati ključne mjere i rokove u oblastima klime, energije, cirkularne ekonomije, sprečavanja zagađenja, održive poljoprivrede i proizvodnje hrane te biodiverziteta.

Svakako da će tranzicija na obnovljive izvore energije biti mogućnost da se razvijaju nove vrijednosti i prilika za razvoj privrede. S obzirom na sadašnje stanje u elektroenergetskom sektoru te veliko oslanjanje na „konvencionalne izvore energije“, a tu posebno mislimo na ugalj, potrebno je adekvatno i blagovremeno praviti planove prelaska na obnovljive izvore energije regija koje se oslanjaju na ugalj.

POTREBNO OSIGURATI  NOVAC

Svi navedeni planovi će biti provedeni isključivo ako se obezbijedi adekvatan finansijski okvir i potrebna finansijska sredstva za provođenje planova. Bez pomoći međunarodne zajednice, kroz obezbjeđivanje dodatnih finansijskih sredstava, cijenimo da Bosna i Hercegovina, odnosno, Federacija BiH će teško odolijevati izazovima tranzicije, naročito u kontekstu aktuelnih događanja u Ukrajini“, pojasnili su iz Minsitarstva energije, rudarstva i industrije FBiH.

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.

Megafon.ba