Energetska tranzicija (4): Prednosti i moguće barijere za proizvodnju struje putem solarnih panela

,,Za proizvodnju električne energije pomoću solarnih panela zakonska regulativa trenutno nije takva da omogućava jednostavno instaliranje solarnih sistema na krovovima i korištenje tih sistema obnovljivih izvora energije. Procedure za dobivanje dozvola su veoma komplikovane“, kaže Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla.

Piše: Samir Mujakić

Konvencionalni energetski resusrsi kao što su ugalj i nafta još uvijek su ključni izvori u proizvodnji energije. No, njihova upotreba sve više zagađuje zrak i okolinu te pridonosi efektu staklene bašte. Brojne organizacije i pojedinci ukazuju na štetni uticaj ovih energenata na klimu.

Većina država u svijetu polako gasi termoelektrane i prelaze na ,,zelenu energiju”,  dakle, obnovljive izvore energije.

KAKO DO DOKUMENTACIJE

Obnovljivi izvori energije (OIE) ili takozvana ,,zelena energija” su korištenje vode, sunca i vjetra za proizvodnju električne energije.   

Bosnu i Hercegovina važi za zemlju sa značajnim energetskim resursima, kako konvencionalnim, tako i obnovljivim izvorima energije, zbog vodnosg bogatstva, dosta sunčanih dana u godini, vjetra pretežno u Hercegovini, kao i biomase koja se može uzgajati širom BiH. Dakle, potencijali OIE postoje, međutim, postavlja se pitanje njihove kapitalizacije, odnosno iskorištavanja i prevazilaženje brojnih barijera tokom implementacije.

Usprkos svim barijerama u proizvodnji i dobivanju energije iz OIE mnogi pojedinci u BiH i privrednici odlučili su uložiti u solarne panele i proizvoditi električnu energiju za svoje potrebe te plasirati višak proizvedene struje u elektro mrežu. Neke odgovore kada je u pitanju dobivanje potrebnih dozvola za proizvodnju električne energije iz solarnih elektrana ili za vlastite potrebe koje se dobivaju u Regulatornoj komisiji za električnu energiju Federacije Bosne i Hercegovine (FERK), dobili smo u Centru za ekologiju i energiju (CEE) Tuzla od Džemile Agić, direktorice Centra.

Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla (Foto: S.M./Megafon)

,,Za proizvodnju električne energije pomoću solarnih panela zakonska regulativa trenutno nije takva da omogućava jednostavno instaliranje solarnih sistema na krovovima i korištenje tih sistema obnovljivih izvora energije. Procedure za dobivanje dozvola su veoma komplikovane, međutim ono što u budućnosti slijedi, svakako je donošenje Zakona o OIE na nivou Federacije, koji će omogućiti jednostavne procedure i jednostavan način da svi potrošači, oni koji imaju ugovor s elektrodistribucijom mogu biti i proizvođači i potrošači električne energije”, kazala je Agić za Megafon.ba.

TUZLACI GODINAMA KORISTE SOLARNU ENERGIJU

Prije nekoliko godina, porodica Zonić iz Tuzle odlučila je uložiti u solarne panele kako bi smanjila troškove grijanja u kući i potrošnju elekrične energije proizvodeći struju za svoje potrebe. Vjerovali su da će imati mogućnosti plasirati proizvedeni višak struje u elektro mrežu. Nisu ni sanjali na koje će prepreke naići prilikom završetka ugradnje solarnih panela i s početkom korištenja.

,,Moj suprug, Mustafa je prije nekoliko godina a kako bi smanjio potrošnju uglja, kasnije peleta, kuću i podove izolovao stiroporom i plutom. Sve je to pomoglo manjem gubitku toplote, ali troškovi su bili veliki prvo za ugalj, kasnije za pelet i grijanje u kući. Počeo je istraživati sve u vezi sa solarnom energijom i odlučio da s peleta i čišćenja dimnjaka i peći nabavi solarne panele koji bi grijali vodu i proizvodili električnu struju za porodične potrebe, te da višak te struje plasira u elektrodistribuciju.

Iako je investicija i ugradnja panela i opreme dosta koštala bili smo prezadovoljni. Riješili smo grijanje u kući, toplu vode i imali smo vlastitu struju koju smo mogli koristiti. Ipak, kada smo pitali kako možemo višak struje plasirati u elektrodistribuciju iz Javnog preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, Podružnica Elektrodistribucija Tuzla, rečeno nam je da višak prozvedene električne energije možemo plasirati u mrežu samo kao firma ili preduzeće.

Sada se pitam šta da se radi i bojim se šta će se desiti sa sistemom u kući, sa povratom ili viškom proizvedene električne energije“, kazala je za naš magazin Munevera Zonić.

Složen administrativni aparat u BiH koči mnoge projekte i barijera je incvesticijama.

Takav je slučaj i kod OIE, gdje su najveće barijere neprohodnost i nedostatak informacija, komunikacija između različitih nivoa vlasti, nedostatak i neusklađenost strateških i plansko-prostornih dokumenata, te saglasnost svih donosioca odluka prilikom izdavanja koncesija za prirodne resurse. Pojednostavljenjem procesa izdavanja dozvola i licenci, na kojima trenutno rade međunarodne organizacije u BiH, zajedno sa lokalnim institucijama, olakšalo bi promociju i korištenje OIE, kaže naša sagovornica Agić iz CEE.

Solarni paneli na kući porodice Zonić u Tuzli (Foto: S.M./Megafon)

,,To bi bio jedan sistem, na neki način motivirajući, koji bi mobilizirao veliki broj građana, podržavao građansku proizvodnju električne energije. To u ovom momentu u Zakonu o električnoj enerigiji FBiH nije moguće. Pojednostavljeni zakoni doneseni su u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji. U Republici Srpskoj u proceduri je takav zakon, dok u FBiH još uvijek nije donesen. Moguće je da političari koji ne razumiju napredak tehnologije koče procese. Da li postoje lični interesi ili interesi ljudi bliskih njima, teško je znati. Do sada vrlo je malo urađeno u interesu građana BiH“, navodi Džemila Agić.

KOMPLIKACIJE ZA PRAVNA LICA

Prva solarna elektrana ,,Eko energija“ u Bosni i Hercegovini instalirana je 2012. godine u Kalesiji. Na području Federacije BiH postoji 16 solarnih elektrana koje prodaju struju elektroprivrednim preduzećima. Solarne elektrane pokazale su se kao odličan projekat koji može umanjiti račun za struju ukoliko je koristite u lične svrhe ili od kojeg možete ostvariti dobit ako proizvedenu struju prodajete.

Preduzeće „Elwork“ doo je osnovano 1996. godine u Tuzli. Od marta 2016. godine, na krovu poslovnog objekta firme puštena je u rad solarna elektrana „ELWORK 1“ Snage 30 kw. Vlasnik preduzeća Mato Marinović, diplomirani elektroinženjer, za Megafon kaže da su mnogi kod njih dolazili kupovati materijal za solarne panele te su ih i sami odlučili instalirati.

,,Pošto se u Kalesiji pravila prva solarna elektrana u Bosni i Hercegovini, razmišljao sam i odlučio da i ja napravim solarnu elektranu jer zgrada preduzeća ima odličan položaj prema Suncu. Isti ljudi koji su radili projekt solarne elektrane u Kalesiji projektovali su i izveli radove na krovu naše zgrade. Nakon postavljanja solarnih panela i ostale opreme, na red je došla dokumentacija. To je bio teži posao. Nekoliko puta sam išao u Mostar u sjedište FERK-a zbog nekoliko dozvola kako bih mogao pustiti u rad solarnu elektranu. Na kraju krajeva to je korist. Električna energija koja se plasira iz ovih mini solarnih elektrana dopunjava elektro mrežu i čini je stabilnijom. Plaćanje ide nakon očitavanja brojila“, kaže Marinović.

Mato Marinović, diplomirani elektroinženjer, vlasnik Elwork“ doo Tuzla (Foto: S.M./Megafon)

,,Energiju prodajem ali od elektro mreže je i kupujem. Energija koju ja plasiram u elektro mrežu je tri puta skuplja, tako da tu nema nekih mogućnosti za povoljniji odnos. Energija koju ja njima plasiram je tri puta skuplja. Referentna cijena je 10 feninga, dok je moja 30 feninga. Da se uradila elekrana snage 24 kw sve bi bilo riješeno za nekoliko godina, ovako će ići duže da se povrati investicija“, kazao je za Marinović.   

Osvrnuo se i na Zakon koji provodi FERK a koji komplicira i zbog kojeg, kako kaže, ljudi odustaju od investiranja u obnovljivu energiju.

,,Nas zanima regulisanje u smislu da koliko smo spremni dati električne energije da se na toliko i potpisuje ugovor. Drugo, da se ljudi mogu udruživati u energetske zajednice da proizvode električnu energiju, investiraju gdje postoji mogućnost. Time bi cijena elekrične energije postala niža, pa možda i jednom besplatna, pošto su resursi obnovljivi. Sunčana energije je besplatna a od nje je velika korist. Zanima nas i regulisanje za građane koji su vlasnici solarnih panela ili žele investirati u ovakav način dobivanja električne energije. Iz iskustva zemalja u okruženju, koje imaju regulisane zakone, obično se dobija subvencija za instaliranje panela i isplativost tako da se za nekoliko godina povrati uloženi novac. Ja bih rekla, ukoliko i ako se u BiH usvoji Zakon o električnoj energiji, kada govorimo o obnovljivim izvorima energije, omogućit će se svima koji su spremni i žele investirati da to učine. Time će mnogi troškovi biti smanjeni i imali bi održivo snabdijevanje električnom energijom. Tako bi se smanjili rizici investiranja kao što su tehnički i menadžment rizik, administrativni i finansijski rizici. Svakako da su jako važni i rizici nagle promjene politika i društvenog prihvatanja OIE“, kazala je Džemila Agić, direktorica CEE.

DECENTRALIZACIJA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

Ovim načinom proizvodnje električne energije u solarnim elektranama, zatim vjetroelektranama, te korištenja biomase došlo bi do decentralizacije i ovisnosti o jednom izvoru energije. To vjerovatno mnogima ne odgovara. 

Zakonodavni okvir:

Zakonom o električnoj energiji (Službene novine F BiH, broj 41/02, 24/05, 38/05 i 83/11) je propisano tko se i pod kojim uvjetima može baviti djelatnošću proizvodnje električne energije.

Regulatorna komisija za električnu energiji u Federaciji BiH-FERK je donijela Pravilnik za izdavanje dozvola – licenci (Službene novine F BiH, broj 29/05). Isti se može pronaći na njihovoj web stranici u odjeljku Pravilnici.

Ovim pravilnikom su propisani svi postupci po pitanjima izdavanja prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta i dozvole za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije iz nadležnosti FERK-a. Investitor, odnosno njegov ovlašteni zastupnik, je obvezan prije izgradnje proizvodnog objekta (u ovom slučaju solarne fotonaponske elektrane) odnosno podnošenja zahtjeva za izdavanje Prethodne dozvole za izgradnju pored ostalog (riječ je o gospodarskom subjektu, jer članak 6. Zakona o električnoj energiji propisuje kako jednu ili više elektroprivrednih djelatnosti obavljaju gospodarska društva, koja se osnivaju sukladno Zakonu o gospodarskim društvima (Službene novine F BiH, broj 23/99, 45/00, 02/02 i 06/02) uz uvjet da dobije dozvolu utvrđenu predmetnim zakonom) poduzeti sljedeće korake:

–          registrirati djelatnost „proizvodnja električne energije“ kod nadležnog suda u FBiH, pribaviti okolišnu dozvolu ili mišljenje o neizdavanju iste od ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša po pitanju izgradnje solarne fotonaponske elektrane,

–          izraditi elaborat tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje solarne fotonaponske elektrane u kojem će se detaljno analizirati uvjeti i opravdanost izgradnje iste, opis primijenjene tehnologije, izbor opreme, opis lokacije (ozračenost, geografski položaj i sl.), analiza uvjeta za izgradnju, vrijednost investicijskih ulaganja, dinamika plana izgradnje i sl.,

–          pribaviti suglasnosti od nadležnih institucija (urbanističku suglasnost, prethodnu elektroenergetska suglasnost od nadležne elektroprivrede, građevinsku dozvolu i dr.),

–          izraditi investicijsko-tehničku dokumentaciju (glavni projekt) i izvršiti reviziju istog, riješiti imovinsko-pravne odnose vezane za nekretnine (za predmetnu lokaciju ili predmetni objekt).

Energetsko postrojenje firme Elwork iz Tuzle (Foto: S.M./Megafon)

Nakon što potencijalni investitor podnese, u sklopu zahtjeva za izdavanje prethodne dozvole za izgradnju solarne fotonaponske elektrane, svu traženu dokumentaciju prema Pravilniku za izdavanje dozvola – licenci i uplati jednokratnu naknadu za obradu zahtjeva, postupajući po internim aktima FERK-a, izdaje se Prethodna dozvolu za izgradnju solarne fotonaponske elektrane. Procedura ispred FERK-a (nakon što se utvrdi da je zahtjev potpun tj. dostavljena sva tražena dokumentacija u sklopu zahtjeva) traje oko 2-3 mjeseca. Investitor, odnosno podnositelj zahtjeva tek nakon izdavanja Prethodne dozvole za izgradnju fotonaponske solarne elektrane (krovne izvedbe, slobodnostojeće na određenoj lokaciji i sl.) stječe pravo da može izgraditi solarnu fotonaponsku elektranu.

Nakon izgradnje fotonaponske solarne elektrane te izvršenog tehničkog prijema od nadležnog tijela koji je izdalo građevinsku dozvolu isto tijelo izdaje i uporabnu dozvolu.

Nakon dobivanja uporabne dozvole za solarnu fotonaponsku elektranu od strane nadležnih institucija, FERK-u se na temelju Pravilnika za izdavanje dozvola – licence podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za rad – licence za djelatnost proizvodnje električne energije za gospodarski subjekt koji je izgradio solarnu fotonaponsku elektranu i koji izdavanjem iste stječe status kvalificiranog proizvođača.

Priključak na distribucijsku mrežu

Pitanje priključka i troškova priključenja na distribucijsku mrežu propisano je Općim uvjetima za isporuku električne energije i Pravilnikom o priključcima nadležnog javnog elektroprivrednog poduzeća. Predmetni akti su Vam dostupni na web stranici JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo (www.elektroprivreda.ba) ili JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar (www.ephzhb.ba).

Poticajna cijena

Vlada Federacije BiH je donijela Uredbu o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Službene novine Federacije BiH, broj 36/10), Uredbu o izmjenama i dopunama uredbe o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Službene novine Federacije BiH, broj 11/11) i Uredbu o izmjenama i dopunama uredbe o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Službene novine Federacije BiH, broj 88/11). Predmetnim uredbama je, uz ostalo, propisano kako se postrojenja OIEiK grade sukladno Zakonu o električnoj energiji, važećim zakonima kojima se regulira prostorno planiranje, građenje i zaštita okoliša i korištenje prirodnih resursa, važećim zakonima o poljoprivredi i poljoprivrednom zemljištu, zakonima o koncesiji, predmetnom uredbom kao i na temelju tehničkih i drugih propisa koji uređuju oblast graditeljstva. U članku 38. uredbe stoji kako je za izgradnju postrojenja OIEiK potrebna energetska suglasnost nadležnog ministarstva, koja se izdaje nakon upisa u Registar projekata OIEiK – projekti u izgradnji.

Godišnji limiti

Vezano za godišnji limit u proizvodnji električne energije za 2012. godinu iz OIEiK, Vlada FBiH je usvojila 7.3.2012. Informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i utvrdila Kriterije za korištenje fonda za poticanje obnovljivih izvora električne energije i kogeneracije (OIEiK) u 2012. godini. Kriteriji će biti primjenjivani do stupanja na snagu Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije i donošenja podzakonskih akata. Vlada je zadužila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da, preko web stranice, javnosti učini dostupnim Kriterije za korištenje sredstava, Registar OIEiK-a i pregled izdanih energetskih suglasnosti. Ova dokumenta bit će ažurirana svakog prvog i petnaestog u mjesecu.

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.

Megafon.ba