“Ne možemo gumicom obrisati termoenergetski sektor, sektor ugljarstva ni 5.864 rudara, kao ni 1.950 ljudi koji rade u Termoelektrani Tuzla. Također ni sve one firme koje imaju kooperantski ugovor, a 1.400 firmi ima kooperanstki ugovor. Jednostavno te mjere provedbe dekarbonizacije moraju se uraditi ali postepeno i u skladu sa evropskim planovima u kojima stoji da bi to trebalo biti završeno 2050. godine“, kaže profesor Karadžin.
Autori: N. Šunj – Kušljigić i M. Tabaković
Prema ocjenama struke postojeće stanje u energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini je neodrživo i promjene su neminovne. Energetska tranzicija je na početku procesa i podrazumijeva istovremeno promjene u više segmenata.
Profesor Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli i aktuelni ministar prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona Zvjezdan Karadžin za Megafon kaže da je stanovništvo planetu dovelo u trenutno neodrživo stanje.
VRIJEME EKONOMIJE PRIRODE
Profesor Karadžin navodi podatak da se u svijetu spali sedam milijardi tona uglja, što je nanijelo štete koje su nepovratne.
Profesor Zvjezdan Karadžin (Foto: FENA)
„Jednostavno, došli smo u 21. vijek ekonomije prirode, kako ga popularno zovu pobornici zaštite okoliša. Moramo popraviti ono što smo uradili negativno u 20. vijeku. Inače, mjere koje se tiču energijske efikasnosti podrazumijevaju da mi efikasno koristimo energiju, one izvore energije koji malo ili nikako zagađuju okoliš i da polako moramo preći na te izvore na kojima trenutno radimo“, naveo je Karadžin.
Karadžin je istakao da postoji mnogo mjera energijske efikasnosti koje se moraju provesti kako u industriji tako i u termoenergetici, domaćinstvima i zgradama stanovanja odnosno stambenog sektora. Bez provedbe mjera smanjenja zagađenja okoliša, planeta će biti u značajnom problemu već u 21 vijeku.
“Ono što je posebno bitno jeste da to moramo ozbiljno shvatiti da nema popravnog i da nemamo vremena za odgađanje provedbe tih mjera”, kazao je Karadžin.
Kada se govori o Tuzlanskom kantonu, mjere energijske efikasnosti moraju se provesti promišljeno, prvenstveno zbog termoenergetskog sektora.
VEZANI TEKST: Energetska tranzicija (1) Dr. Mirza Kušljugić: Jeftina energija je prošlost
“Ne možemo gumicom obrisati termoenergetski sektor, sektor ugljarstva ni 5.864 rudara, kao ni 1.950 ljudi koji rade u Termoelektrani Tuzla. Također ni sve one firme koje imaju kooperantski ugovor, a 1.400 firmi ima kooperanstki ugovor. Jednostavno te mjere provedbe dekarbonizacije moraju se uraditi ali postepeno i u skladu sa evropskim planovima u kojima stoji da bi to trebalo biti završeno 2050. godine, a do tada bi trebalo provesti sve alternativne mjere uvođenja obnovljivih izvora energije i postepeno gašenje starih, dotrajalih i okolinski neprihvatljivih blokova TE Tuzla.
UBLAŽITI SOCIJALNE UDARE
Jednostavno u tom periodu obezbijediti prijeko potrebna sredstava, koja su obezbijeđena Sofijskom deklaracijom da za proces dekarbonizacije treba ublažiti udare koji bi nastali u TK a koji mnogo ovisi o Termoelektrani i termoenergetici”, kazao je Karadžin.
Kako Karadžin navodi, Tuzlanski kanton nije bogat vodom i vjetrom, a godišnje u Tuzli imamo godišnje 120 dana „tišine“.
“Solarnu izolaciju imamo takvu kakva jest, nije kao u Španiji u kojoj se to jako isplati ili kao u Sahari, tako da sve što budemo radili moramo uraditi u svakom slučaju, ali ni u kom slučaju to ne smijemo uraditi na prečac i bez jasnog i dobrog plana socijalnog zbrinjavanja radnika ili njihove preobuke, zapošljavanja u drugim sektorima, a nikako samo da ih bacimo na penzioni fond, jer bi to bilo katastrofalno“, kazao je Karadžin.
Mr. sc. Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, za Megafon kaže da će uticaj energetske tranzicije na okoliš biti ogroman.
Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju
„Energetska tranzicija se i radi da bi se smanjio uticaj na okoliš i da bi se ublažile klimatske promjene. Što znači, sve te mjere koje se poduzimaju su pozitivne za okoliš jer sve što mi radimo, korištenje fosilnih goriva, prije svega koje želimo da prestanemo koristiti kroz energetsku tranziciju, ustvari su dobrobit za okoliš. Bilo da radimo na rudnicima, na termoelektranama, velikim industrijskim postrojenjima, na saobraćaju, na poljoprivredi, gdje god da radimo, ukoliko budemo radili energetsku tranziciju kao što ona zahtijeva prema pravilima u svijetu, to će smanjiti štetan uticaj na okoliš“, kaže Agić.
PROMJENE ALI I NOVE RAZVOJNE PRILIKE
Govoreći o potencijalnim benefitima za Tuzlanski kanton, kao izrazito industrijsko područje u kojem se koristi „prljava energija“, Agić kaže da se nikakve turbulentne promjene ne bi trebale desiti, koje ne bi imale i pozitivan aspekt, te da će se istovremeno otvarati nove mogućnosti.
„Energetska tranzicija se neće desiti u jednom danu, nego je to proces koji će trajati narednih desetak godina. Bit će intenzivan u nekoliko narednih godina jer će to podrazumijevati lagani prelazak na druga rješenja. To će podrazumijevati, naravno, gašenje određenih radnih mjesta, zatvaranje određenih firmi, potresa u rudnicima, ali s druge strane će otvarati nove prilike i mogućnosti.
Donošenjem novog Zakona o obnovljivim izvorima energije dat će se druge šanse i mogućnosti pa će građani više koristiti, recimo, solarnu energiju za proizvodnju električne energije. To će otvarati mogućnost proizvodnje, instaliranja i održavanja solarnih sistema. Recimo, sam proces zamjene energenta podrazumijeva prelazak sa uglja na pelet ili na toplotne pumpe, jer moramo nešto koristiti. To će podrazumijevati svakako proizvodnju nove opreme, instaliranje nove opreme i održavanje nove opreme itd. To je na početku bolno jer nešto moramo promijeniti, ali u suštini to ne znači da će za nas to biti negativno. To može biti pozitivno jer će Bosnu i Hercegovinu dovesti do novog prosperiteta, a što se tiče Tuzlanskog kantona, to su i smetnje i šanse za nas“, kazala je za Megafon direktorica Centra za ekologiju i energiju u Tuzli, Džemila Agić.
Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.