Dok se bh. vlast muči s migrantskim pitanjem, očekuje nas novi val migranata smještenih u Grčkoj

Od danas će u prihvatnom centru Ušivak kod Sarajeva, na području Općine Hadžići, boraviti još najmanje 100 migranata, ranije izmještenih iz Sarajeva u prihvatne centre u Bihaću. Kako je ranije objavljena informacija da će iz Bihaća biti izmješteno oko 250 „problematičnih migranata“, ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona Nermin Kljajić kazao je za medije da je riječ o manjem broju ljudi te da se radi „o jako finim migrantima, koji nisu skloni nasilju“.

Teret brige o migrantima na tri općine u BiH

 „Kada evidentiramo da je neko počinio krivično djelo ili narušio javni red i mir, oni se smještaju u zatvorene centre, u zatvoreni prihvatni centar u Istočnom Sarajevu, tako da ne znam otkud informacija da u Ušivak dolaze problematični migranti“, kazao je Kljajić.

Kako je pojašnjeno, migrante premještaju jer u centrima na području Bihaća nema mjesta, dok u prihvatnom centru Ušivak ima oko 300 slobodnih mjesta.

Međutim, lokalne vlasti Hadžića su, reagirajući jer lokalnu zajednicu niko nije pitao za mišljenje, uoči dolaska novih migranata na područje općine, održali hitnu sjednicu zajedničkog Kolegija Općinskog vijeća 22. februara.

Općinski načelnik Hamdo Ejubović je na konferenciji za medije najavio mjere koje će lokalna zajednica poduzeti u slučaju pogoršanja stanja na terenu.

Ejubović je pozvao nadležne institucije da urade svoj dio posla. Pozvao je, prije svega Vijeće ministara BiH, Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.

„Kao što migranti imaju svoja ljudska prava, tako i mi, građani Hadžića imamo pravo na sigurnost i bezbjednost. Ukoliko nadležene institucije ne promijene stanje na terenu mi ćemo se vrlo brzo samoorganizovati i samozaštiti. Formirat ćemo krizni štab i upravljati krizom. Kriza neće upravljati nama. Ističem da mi želimo biti dio rješenja, a ne stvaranja problema“, kazao je Ejubović i zatražio da država ravnomjerno rasporedi teret brige o migrantima.

„Na terenu posljedice migrantske krize trpe općine Bihać, Velika Kladuša i Hadžići. Pozivamo državu da ovaj teret ravnomjerno rasporedi. Republika Srpska je također dio države BiH i treba da se uključi u rješavanje problema. Država u svakom trenutku može postaviti kontejnere za smještaj migranata na bilo kom pedlju zemlje od istoka do zapada, a ne samo u centrima u Bihaću, Kladuši i Hadžićima”, kazao je Ejubović.

Porodice smještene u grčkim kampovima

Dok se domaće vlasti bore s obavezama prema migrantima kojih su se već prihvatili, postoji izvjesna mogućnost da bi migrantsko pitanje u BiH u dogledno vrijeme moglo postati još složenije. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je na pres komnferenciji u Sarajevu prije nekoliko dana potvrdio spekulacije da bi tlo BiH moglo postati redovna ruta na putu migrantima koji se trenutno nalaze u kampovima u Grčkoj. Mektić je kazao da se u toj zemlji nalazi blizu 70 hiljada migranata koji se kreću prema zemljama Evropske unije, napominjući da to predstavnike bh. vlasti zabrinjava, jer postoji mogućnost da veći broj tih ljudi odabere rutu preko Zapadnog Balkana.

Podsjetimo, u januaru su svjetske agencije javile o demonstracijama manjeg broja migranata u Grčkoj, smještenih u šatorima u kampu u severnoj Grčkoj, zbog uslova života. Posebno u periodu kada su Grčku pogodili hladni talas i izuzetno niske temperature. Tako da je vrlo izvjesno da, osim popunjenocsti smještajnih kapaciteta, migranti nastave svoj put dalje u potrazi za boljim uvjetima života.

Ministar Mektić je kazao da su se predstavnici vlasti u BiH fokusirali na tri ključne stvari: kako što bolje, efikasnije i uspješnije zaštititi granicu u jugoistočnom dijelu gdje migranti ulaze u BiH, kako osigarati korektan i human tretman onim migrantima koji su ušli u BiH i kako na najbolji način upravljati bezbjednosnom situacijom da se spriječi vršenje krivičnih djela na štetu domaćeg stanovništva.

Međutim, zabrinjavaju ga migranti koji se iz Grčke kreću prema zemljama EU, kao i dnevni priliv migranata iz Turske u Grčku.

„Dnevni priliv migranata iz Turske u Grčku je blizu 300. Za pretpostaviti je da ćemo mi tu imati ozbiljnih problema. Definitivna rješenja kako bi se riješila migrantska kriza ne postoji. BiH će i dalje biti žrtva problema. Zajedno smo uključili sve institucije sa državnog, entitetskog i kantonalnog nivoa. Tražimo rješenja“, rekao je Mektić.

Migranti povezani s terorizmom su „izolirani“

Naveo je da je u Unsko-sanskom kantonu neophodno da se redukuje priliv migranata,  a govoreći o određenom broju migranata za koje je planiran povratak u Sarajevo, Mektić je naglasio da je njih šest ukupno identifikovano da su na određeni način povezani sa terorizmom i nekim terorističkim aktivnostima.

„Trenutno se nalaze u imigracionom centru. Provjeravaju se drugi podaci i druge činjenice. Ilegalno su ušli u BiH. Donijet ćemo odluku o njihovoj daljoj sudbini“, istakao je Mektić.

Megafon.ba