Da je Nobel živ, zbog Handkea bi sam ukinuo nagradu koju je ustanovio

Paradoksalno je da se Nobel dodjeljuje na Međunarodni dan ljudskih prava promotoru Miloševićeve velikosrpske politike i osobi koja poriče zločin genocida počinjen u 21. stoljeću, presuđen u relevantnim međunarodnim pravosudnim institucijama

Autor: Megafon.ba

Švedski hemičar i inžinjer Alfred Nobel je nakon svog revolucionarnog izuma – dinamita, koji će nakog što ga je patentirao 1867. godine učiniti historijsku prekretnicu u razvoju građevinarstva, rudarstva, hemijske industrije, 28 godina kasnije uvidio i jednako razornu moć tog izuma po čovječanstvo kad dospije u pogrešne ruke.

Nobel ne bi nagradio Handkeovu književnost

Njegovo razočarenje nakon saznanja o zloupotrebama dinamita bilo je jedini motiv zbog kojeg je ustanovio Nobelovu nagradu 1895. godine, upravo zato da bi se isticali, nagrađivali, ali i finansijski podržali autori posebnih dostignuća iz oblasti nauke, tehnike i tehnologije te društvenih nauka, ali koji svoja dostignuća koriste za poseban doprinos razvoju čovječanstvu prema moralnim i civilizacijskim vrijednostima.

Austrijskom piscu Peteru Handkeu, večeras je u Štokholmu Švedska kraljevska akademija dodijelila Nobelovu nagradu za književnost, kao jednom od najznačajnijih književnika današnjice, kojeg moralno i profesionalno diskvalificira činjenica da je otvoreno podržavao velikosrpsku politiku Slobodana Miloševića, kao i da je negirao genocid u Srebrenici, relativizirao zločine za koje postoje presude Haškog tribunala, relevatnog međunarodnog suda.

Nevjerovatno je da se tokom analize književnog opusa kandidata uopće moglo dogoditi da se potpuno zanemari negov politički angažman kojeg je kroz književnost promovirao Handke, pisac koji će ostati upamćen i po činjenici da se prve poslijeratne godine bez imalo sućuti u svom javnom djelovanju prema žrtvama za koje je cijeli svijet dobro znao, šetao po Srebrenici i rekreativno kupao u krvavoj Drini.  

Ne tako davno svijet se digao na noge kako bi se izvršio pritisak na Švedsku akademiju da se liderki budističkog Mijanmara Aung San Suu Kyi oduzme Nobelova nagrada za mir dodijeljena joj 1991. godine, jer nije učinila ništa da se spriječi jedno od najvećih krvoprolića i stradanja naroda u 21. stoljeću, a nakon što su u svijet izašle slike stravičnih zločina i progona naroda Rohinja muslimana.

Iz Akademije su pristigla mlaka pravdanja i pozivanje na Nobelov testament i Statut Fondacije u kojima nije predviđeno da nagrada nekome bude oduzeta. A odgovor je vrlo jednostavan, nije predviđeno oduzimanje nagrade zato jer u misiji nagrade i nije pretpostavljeno da može dospjeti u ruke osoba koje je ne zaslužuju.

I u slučaju Handkea, od dana kada se saznalo da će dobiti ovu prestižnu nagradu, brojne su reakcije uslijedile, oštar protest, od političkih, preko intelektualnih krugova diljem Evrope. Nekoliko je zemalja odlučilo bojkotirati večerašnju ceremoniju dodjele Nobela, među ostalim i Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Turska, Albanija i Kosovo.

Početak urušavanja misije nagrade

Predstavnici porodica ubijenih tokom genocida u Srebrenici 95-te i večeras su protestirali, nakon brojnih reakcija i pisama upućenih Švedskoj kraljevskoj akademiji da preispitaju svoj prijedlog. Međutim, nagrada je uprkos svemu otišla u ruke kontroverznog austrijskog pisca.

Ipak nakon Handkea, mijanmarske premijerke i još nekih imena kojima se doduše ne pripisuje drastična anticivilizacijska misija nego se vjeruje kako njihov rad obimom i snagom naprosto ne zaslužuje tu prestižnu svjetsku nagradu, vjerovatno je da večerašnjom dodjelom Nobela piscu koji je književnost zloupotrijebio za promociju necivilizacijskih ideja, počinje era urušavanja značaja ove nagrade, koja bi u dogledno vrijeme mogla ukinuti samu sebe.

Megafon.ba