Borba protiv organiziranog kriminala: Korupcija raste, sankcije kasne

Visoka korupcija, osim u slučaju bivšeg federalnog premijera Fadila Novalića (izdržava kaznu od četiri godine zatvora), ostala je bez procesuiranja i kazne, jer su zakazali lanci dokazivanja.

Piše: Đuro KOZAR, novinar-analitičar

O korupciji se u Bosni i Hercegovini i dalje više priča, a nedovoljno radi na njenom sprečavanju, otkrivanju i sankcioniranju onih koji je vrše. Mnogi su načini na koje korupcija utječe na svakodnevni život ljudi u BiH, a pokazatelji njenog prisustva nažalost nisu dobri. To se vidi u lošim ocjenama BIH na gotovo svim važnim, uglednim međunarodnim indeksima mjerenja korupcije. Situacija se pogoršava, najviše zbog toga što mnogi čija je zadaća da se bore protiv korupcije – od političkih lidera, preko zaduženih za provedbu zakona, dužnosnika tužiteljstava i sudova – ne uspijevaju riješiti taj problem, nego pojedini čak od njega imaju koristi ili su aktivni sudionici.

MALO VELIKIH PREDMETA

Visoko sudsko i tužiteljsko Bosne i Hercegovine ovih dana, prilikom razmatranja Informacije o predmetima visoke korupcije i organiziranog kriminala, konstatiralo je da u 2023. i prvoj polovini ove godine pet tužiteljstava uopće nije imalo u radu ove predmete. To su kantonalna tužiteljstva u Goraždu i Širokom Brijegu, te okružna javna tužiteljstva  u Banjoj Luci, Doboju i Istočnom Sarajevu. Inače, u prvoj polovini 2024. podignuto je manje optužnica u odnosu na prethodni period.

Kad su u pitanju pravomoćne presude, od 1. januara do 30. juna ove godine doneseno ih je šest, a u prethodnom izvještajnom periodu bilo ih je tri.

Na sjednici VSTV-a rečeno je i da su četiri tužitelja i 12 sudija dobili najnižu – nezadovoljavajuću ocjenu rada nakon primjene izmjene kriterija za ocjenjivanje rada nositelja pravosudnih funkcija.

Godinama dobijamo floskule i puka obećanja od rukovodilaca Tužiteljstva BiH i VSTV-a kako će fokus biti stavljen upravo na velike predmete javnih nabavki, ili na sistemsku korupciju, a ustvari vidimo da se norme ispunjavaju na procesuiranju sitne korupcije, malih slučajeva primanja mita u Upravi za indirektno oporezivanje ili Graničnoj policiji. Da u BiH nema volje nadležnih da unaprijede stanje u pravosuđu vidljivo je i iz Izvještaja Evropske komisije o Bosni i Hercegovini. “Političari, ali i ljudi u pravosudnim institucijama opstruiraju reformu pravosuđa”, navodi se, između ostalog, u Izvještaju. Evropska unija naprimjer traži od BiH da efikasno provede  revidiranu Nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina, ali više je zastoja, nego napretka- a za to vrijeme umiru preživjele žrtve i svjedoci.

UPORNO DO VALIDNIH DOKAZA

I ne samo kad je riječ o procesuiranju zbog ratnih zločina, nego i kad se radi o korupciji, državni i kantonalni tužitetlji su najodgovoriiji, jer nema suđenja bez optužnica. Po nekim analizama, jedan dio tužitelja je pod direktnim utjecajem politike tako što, naprimjer, osumjičene tretira kao svjedoke čime se „pere“ krivična odgovornost izvrštelja.

Dio tužitelja, pokazalo se, nije dovoljno stručan pa ne može izaći iz za njih „enigme“ otkrivanja i dokazivanja krivice. Treći dio tužitelja uhvati strah od „velikih riba“ koje su umiješane u korupciju, pa se zbog nedostatka hrabrosti otaljava posao tako da se na kraju dođe do obustavljanja istrage „zbog nedostatka dokaza“.

Inače, istrage suviše dugo traju što zbog sporosti tužitelja, što zbog obimnosti krivičnog predmeta, a kad se podigne optužnica nerijetko se događa da na suđenju nema dovoljno dokaza, pa sud ili optužene oslobađa, ili im izriče relativno niske zatvorske kazne, često i uvjetne sankcije. I onda obično bude „tresla se gora, rodio se miš“, a tužitelj kojem na sudu padne optužnica obično prođe bez disciplinske mjere.

Istraživane su korupcijske afere povezane s najvišim bh. zvaničnicima i osim u slučaju bivšeg federalnog premijera Fadila Novalića koji izdržava kaznu zatvora od četiri godine, svi procesi prošli su ili bez optužnice, ili bez kazne. U većini slučajeva Tužiteljstvo BiH nije moglo dokazati optužbe, ili sudija za prethodni postupak nije potvrdio optužnicu, ili se sud proglasio nenadležnim.

ZADOVOLJAVANJE STATISTIKE

Obični čovjek se pita kako je moguće da Tužiteljstvo promaši u kvalifikaciji ili procedurama. To nije normalna situacija i sigurno je da neko u lancu odgovornosti nije obavio svoj posao kako treba.

Eksperti ističu da se Tužiteljstvo BiH ne može baviti procesuiranjem kriminala tako da to zadovoljava zahtjeve statistike, nego da treba da prione na istrage i optužnice protiv najvećeg kriminala, bez obzira na to ko je osumnjičen i koliko ih je u lancu kriminaliteta.

Stavovi autora izneseni u tekstu ne odražavaju nužno stavove redakcije Megafon.ba.

Megafon.ba