Nakon poplava 2014. godine činilo se da će nadležni konačno početi s radom da se katastrofa ne ponovi. Međutim, šest godina kasnije priča se ponavlja sa svakom obilnijom kišom. Ne znamo gdje odlazi novac iz budžeta predviđen za prevenciju poplava kao ni novac od naknada koje plaćaju građani. A svaki period s obilnijim padavinama pokaže da se problemi ponavljaju na istom mjestu, građani se uglavnom sami snalaze ali se redovno na njihova pleća sruči najveći dio krivice zbog poplava i klizišta. Krive se zbog nelegalne gradnje, odlaganja smeća na nepredviđena mjesta, a istovremeno se zanemaruje da su i u tom segmentu zatajili nadležni koji takvo ponašanje građana treba da preveniraju i kazne.
Piše: Maida Varga
Poplave iz 2014. godine imale su strahovite posljedice na živote stanovnika Bosne i Hercegovine. Izgubljeni su ljudski životi, ugroženo zdravlje stanovništva.
Procjenjuje se da je direktno ili indirektno bilo pogođeno milion i po ljudi što je skoro polovica ukupnog stanovništva BiH.
Materijalna šteta je procijenjena na nekoliko milijardi KM a samo putne komunikacije oštećene su za oko 200 miliona KM.
Ništa od rečenog, međutim, sudeći prema posljedicama posljednjeg vala poplava, nije potaklo domaće institucije na bolju organizaciju i efikasnije djelovanje na prevenciji, na sanaciji vodotoka, prevenciji klizišta, sanaciji starih i izgradnji novih puteva.
Godinama ista priča
Agencija za vodno područje rijeke Save čiji je posao sanacija vodotoka, umjesto da čini konkretne mjere iz svoje nadležnosti, prije nekoliko dana, kada su u Tuzlanskom kantonu zbog poplava i klizišta bile potpuno blokirane putne komunikacije, tek je izdala saopćenje za javnost u kojem ”upozorava” na posljedice poplava.
Vezani tekst: Administracija jede novac od vodnih naknada koje plaćaju građani
Ured za reviziju institucija BiH je u oktobru 2016. godine objavio Izvještaj „Aktivnosti institucija BiH za provođenje zaštite i spašavanja u prirodnoj ili drugoj nesreći“. Izvještaj je nastao dvije godine nakon velikih poplava u BiH a cilj je bio utvrditi da li su institucije BiH preduzimale adekvatne aktivnosti kako bi unaprijedile sposobnost za efikasno djelovanje u slučaju ponavljanja kriznih situacija.
Nalazi revizije bili su poražavajući.
Dok se ljudi na terenu bore za opstanak u svakom smislu, institucije su zakazale u primarnim i formalnim poslovima koji su temelj za efikasnije djelovanje a koji ne bi smjeli biti prepreka za rad na terenu.
„Proces donošenja planskih i operativnih dokumenata zaštite i spašavanja, dugotrajan je i bez funkcionalnog mehanizma koji bi nadležnim institucijama omogućio praćenje i kontrolu njihovog provođenja.
U organizacionom smislu prisutno je višegodišnje kašnjenje u formiranju tijela predviđenim Okvirnim zakonom kao i odsustvo potpune funkcionalnosti postojećih.
Institucije BiH se suočavaju sa nedostatkom materijalne i kadrovske opremljenosti za reagovanje u kriznim situacijama. U određenim institucijama BiH ne postoji sveobuhvatan dokument pregleda i analiza potreba za opremom i materijalno – tehničkim sredstvima, koja bi se bazirala na procjeni rizika, ugroženosti i predviđanjima u smislu minimuma , koji je potreban za njihovo neometano funkcioniranje“, samo se neki od nalaza javnih revizora.
Građani prepušteni sebi
Ured za reviziju je dao određene preporuke Vijeću ministara BiH i drugim institucijama koje se bave zaštitom i spašavanjem od prirodnih i drugih nesreća na nivou BiH.
Koliko su navedene preporuke ispoštovane dovoljno govore i nedavne poplave, kao i ogromna materijalna šteta koju će opet platiti građani.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.