Zatvoriti ruske ventile, ali i izbjeći vlastiti kolaps

Amerika traži hitno napuštanje ruskih energenata, ali sve zemlje EU-a nisu voljne udovoljiti američkim željama, s obzirom na to da je ovisnost o ruskoj nafti i plinu prevelika.

Piše: Đuro KOZAR

U Ukrajini bukti rat koji je agresijom izazvala Ruska Federacija, a u isto vrijeme traje i američko-ruski energetski rat za evropsko tržište. Rusi znaju da ga gube, jer Evropska unija nema snage da se odupre neviđenom pritisku SAD-a koji traži njeno hitno napuštanje ruskih energenata. No, sve zemlje EU-a nisu voljne udovoljiti američkim željama, s obzirom na to da je ovisnost o ruskoj nafti i plinu prevelika, a alternativno snabdijevanje nesigurno i u količinskom i u cjenovnom smislu.

PROBLEMI NJEMAČKE

Unatoč svemu više od 20 evropskih firmi već je otvorilo račune kod Gazprombanke za kupovinu ruskog plina, a još14 je zatražilo dokumente potrebne za njihovo otvaranje. Izgleda da su u Evropi shvatili kako je šalama došao kraj, jer je krajem aprila Gazprom prestao isporučivati ruski plin Poljskoj i Bugarskoj budući da su ga odbile platiti u rubljama. Ekonomski “blickrig” protiv Rusije nije uspio, a za Evropu postoje sve jasniji znakovi da se sukob samo produžuje i da prava igra tek počinje.

Njemački kancelar Olaf Šolc je izjavio da “Rusija još nije shvatila da mir neće biti moguć ako Moskva dobije dio Ukrajine vojnom silom”, dodajući da “Evropa neće prihvatiti mir za Ukrajinu, čije će uvjete diktirati Rusija”. Ova izjava je u duhu tendencije prekida ekonomskih veza s Rusijom, ali Njemačka je uveliko ovisna od ruske nafte i plina i energetska tranzicija će potrajati. Vlada u Berlinu ne usuđuje se poduzeti neke male, ali učinkovite  mjere koje bi već sada mogle pomoći u uštedi energije. Jedna od takvih bi bilo ograničenje brzine na autocestama. Neshvatljivo je zbog čega se to još odavno nije dogodilo, iako više stručnjaka uvjerava da bi time bila moguća ušteda nafte od oko sedam posto.

Izgleda je konačno slomljen otpor kancelara Šolca koji se protivio isporuci teškog naoružanja Ukrajini, jer se zna da je na njemački poligon Idar-Oberštajn stigla prva skupina ukrajinskih artiljeraca koji će se obučavati za rukovanje njemačkim samohodnim topovima ”pancer 2000”. Njemačka i Nizozemska planiraju dostaviti 12 komada.

ORBANOVE BLOKADE

Šesti sankcijski paket EU-a protiv Rusije još je „na čekanju“. Razlozi su jasni: nisu svi za zavrtanje ventila tj. uvođenje embarga na rusku naftu. Zbog toga je predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen već nagovijestila potrebu ukidanja načela jednoglasnog odlučivanja u Vijeću Evrope kako bi se zaobišao mađarski veto. Viktor Orban je pristao blokirati isporuke ruske nafte tankerima, ali ne i naftovodima: “Ruska nafta ili bilo koja druga nafta može doći u Mađarsku samo kroz naftovode, a polovina naftovoda je u Rusiji… Ne možemo prihvatiti prijedlog koji zanemaruje ovu činjenicu. U svom sadašnjem obliku, ovaj prijedlog je jednak bacanju atomske bombe na mađarsku privredu.”

S druge strane, Bugarska, Češka, Slovačka, premda se ne protive tako kategorično embargu za naftu poput Mađarske, očekuju sličan destruktivni učinak i za sebe pa inzistiraju na odgodi. Štaviše, na tržištu nema dovoljno nafte, ponuda zaostaje za potražnjom za oko milion i po barela dnevno. A ključni igrači u OPEC-u, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati odbacili su mogućnost povećanja proizvodnje kako bi kaznili Rusiju. Inače, već se pričalo da će šesti paket biti usvojen u skraćenoj verziji, čak i ako to znači ozbiljne gubitke imidža za ideju evropske solidarnosti.

LOŠE PROGNOZE

Evropa će možda moći zadovoljiti trenutne potrebe plinom, ali će biti puno teže opskrbiti se zalihama za zimu. Norveška tvrtka Ristajd Enerdži specijalizirana za analizu energetskog tržišta, upozorila je da će do nove sezone grijanja cijena 1.000 kubika plina biti 3.500 eura. A šta onda slijedi za privredu i građane nije teško predvidjeti. Sjetimo se da je prije samo godinu dana cijena ruskog plina bila između 70 i 100 dolara za hiljadu kubika.

Megafon.ba