ZABORAVLJENI EKSPOZE: Šta je s obećanim rasterećenjem privrede?

Cijeli mandat Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) bit će potrošen na rasterećenje privrede, obećao je premijer  Fadil Novalić u svom ekspozeu u martu 2015. godine. Dvije i po godine kasnije, od obećanog imamo tek usvojen novi  Zakon o radu, usaglašenu većinu kolektivnih ugovora, smanjenu zateznu kamatu na radnička potraživanja sa 12  na 0,2 posto,  smanjen neoporezivi iznos dnevnog toplog obroka sa 2 na 1 posto prosjeka Federacije, a neoporezivi dio regresa smanjen je za 50 posto.

Dakle, usvojene su jedino mjere od kojih korist imaju budžeti u Federaciji.

Reforme „na čekanju“

Šta je s obećanjem da će novootvorena preduzeća prve dvije godine potpuno biti oslobođena obaveza? Ta mjera trebala je i smanjiti rad na crno.

Obećano je i pojednostavljenje procedura za obračun plata i uplata pripadajućih obaveza te svođenje uplatnih računa za plate na jedan ili dva računa.

Zašto nisu smanjene obaveze na rad, kako je u ekspozeu navedeno, sa 72,17 na oko 50 posto?

Ako je proširena poreska osnovica smanjenjem neoporezivog iznosa toplog obroka i regresa, zašto nisu smanjene stope doprinosa kako bi se održao neutralan efekat izmjena porezne legislative?

Obećano je uspostavljanje privrednih sudova kako bi se skratilo trajanje postupka za rješavanje radnih sporova, kao i povećanje fonda za zbrinjavanje onih koji su ostali bez posla…

Slučajno ili ne, u vrijeme kada su došle na red mjere koje za cilj imaju smanjenje stope doprinosa na javne prihode i pojednostavljenje procedura uplate na javne prihode kroz izmjene zakona o porezima i doprinosima, izmjene zakona o porezu na dohodak, izmjene zakona o PIO-u, dolazi do zastoja u radu parlamentarnih stranaka u Parlamentu Federacije BiH.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH u saradnji sa HDZ-om 1990, HSP-om, HSS-om i još nekoliko manjih „hrvatskih“ stranaka, najprije saziva Hrvatski narodni sabor a ključne teme i prioriteti su im, a šta drugo nego izmjene Izbornog zakona i preustroj Javnog RTV servisa. „Pitanje svih hrvatskih pitanja“  HDZ BiH kao as iz rukava vadi svaki put kad treba kupiti vrijeme, a to vrijeme uglavnom znači blokade i opstrukcije.

Nedugo nakon toga, odbijen je Prijedlog Zakona o igrama na sreću, a kasnije i izmjene Zakona o PIO- u, iako su izmjene prethodno prihvatili predstavnici HDZ-a u federalnoj Vladi.

Novine koje su trebale oporavljati privredu „na čekanju su“ i teme manje aktuelne od „hrvatskog pitanja“ u Federaciji. Tako bi se sad jednostavno moglo uperiti prstom u HDZ BiH kao glavnog krivca, međutim, pitanje je kome još ovakva situacija odgovara.

Stranka demokratske akcije (SDA) BiH sada može svoju predizbornu kampanju bazirati na jadikovanju kako eto pokušavaju ali ne mogu sami izglasati zakone.

Savez za bolju budućnost – Fahrudin Radončić (SBB), posljednji partner u vlasti na nivou FBiH, vjerovatno će potencirati priču o tome kako nacionalne stranke nisu sposobne provesti  ni jednu ozbiljnu reformu.

Upitne Vladine zasluge

Iako  mnogo toga nije urađeno, nije to postidilo njihove predstavnike, premijera Novalića, ministricu finansija Jelku Milićević te ministra rada i socijalne politike Veska Drljaču  da se zajednički i javno pohvale, kako su istakli, pozitivnim ekonomskim trendovima u Federaciji.

Navodno je povećan broj novozaposlenih za 32.000, nezaposlenost smanjena za 37.000 osoba, a tvde da je većina zaposlena u realnom sektoru.

Nije javnosti u „svečarskoj“ atmosferi konferencije za medije pojašnjeno da li se pod realnim sektorom smatraju i federalna javna  preduzeća, opštinska i kantonalna komunalna preduzeća, kao i preduzeća bliska političkim partijama za koje se raspisuju programi zapošljavanja, a čiji efekat po fondove traje samo dok traju programi.

Novalić je kazao kako je najbrže rastuća grana privrede u FBiH turizam ali nije naveo koju je to tačno mjeru federalna Vlada provela u ovom sektoru.

Pohvalio se premijer i rastom namjenske, tekstilne i drvne industrije ali nije kazao da su ovi sektori direktno povezani sa globalnim kretanjima na svjetskim tržištima.

Dakle, i ako postoje pozitivni ekonomski pokazatelji, pitanje je kolike su Vladine zasluge u tim trendovima.

Ministrica Milićević je naglasila da su svi budžeti u suficitu, kao i da je zabilježeno povećanje poreskih i neporeskih prihoda, pa je jasno da se Vlada fokusirala na jačanje budžeta svih nivoa. Nije, međutim, navedeno koliki je uticaj na ovo povećanje imalo smanjenje neoporezivog iznosa toplog obroka i regresa, a što je direktno palo na teret radnika.

Dakle, u Vladi sebi pripisuju zasluge za posao koji je uradilo malo tržište a malo se i prelomilo preko radničkih džepova. Uostalom, „pozitivni trendovi“ u Federaciji  i jesu posao ministara za koji primaju platu. O nezavršenim poslovima nema ni riječi, a radi se o ključnim mjerama za stabiliziranje privrede, bez kojih sva druga Vladina obećanja padaju u vodu.

* Tekst je nastao u okviru Megafonovog istraživanja: „Stepen  podrške izvršne i zakonodavne vlasti bh. privrednicima, kroz zakonske propise i finansijske poticaje“

Megafon.ba