Teorija o minimalnoj plati i penziji “ne drži vodu”

Piše: Prof. emeritus dr. Izudin Kešetović    

Sva nastojanja da se u fokus/središte ekonomske bh. zbilje stave minimalna plata i penzija imaju isti rezultat. To je rast cijena. Zove se inflacija. Teorije inflacije imaju objašnjenja ovih pojava. U fokusu su troškovi. Trošak se posmatra sa stanovišta obračuna. Naspram njega je prihod. Znači trošak se pokriva prihodom. Ako toga nema onda se javlja dubioza kao nesklad prihoda i rashoda. To se zove gubitak.

Logika upućuje na jednostavan zaključak koji se može pojasniti na primjeru sistema vodoopskrbe. Ako bi vodu izjednačili sa novcem mogli bi odrediti izvor i mjesto potrošnje. Između toga je sistem plaćanja. Kod vode se kao gubitak javlja gubitak u sistemu distribucije. Kod novca je to novčani tok koji odlazi na druge destinacije. Rekli bismo da voda curi. Novac prati tokove  prometa roba i usluga. On se polahko usmjerava u džepove onih koji su u “skrivenoj” tzv. sivoj zoni. Sve u svemu, ovdje se radi o prirodnom procesu.

Logika sistema nameće rješenje. Prvo se ogleda u smanjenju gubitka u prenosu. U ovom slučaju u distribuciji vode i raspodjele novca. Drugo, povećanje kapaciteta izvora pod uvjetom da postoje resursi. Ovo stanje koje imamo je posljedica. Uzrok je u samom sistemu. Rješenje je u disciplini. Zato postoje zakoni. Problem je što se zakoni ne poštuju. Poštovanje zakona bi povećalo finansijsku i fiskalnu disciplinu. To znači masovno zatvaranje i restrukturiranje svih onih koji proizvode gubitke i koji ne poštuju pravila finansiranja. Sve dok se to ne desi, svaka rasprava o minimalnoj poreskoj osnovici na koju se plaćaju doprinosi je bespotrebna. Sistem ne može dati željenu rezultantu. Tržište ne može da reaguje. Zato ga ne može zamijeniti administrativna mjera. To se pokazalo na hiljadu primjera.

Ključ rješenja je u “pametnom regulatoru”. Zato bi trebalo pomjeriti fokus na suštinska pitanja ekonomije. Za sada toga nema. Bilo koje rješenje koje dobijemo u visini “minimuma” ne znači ništa. Suštinska pitanja subjektnih i objektnih elemenata poreza i doprinosa ostaju. Krajnja faza prevaljivanja poreskog tereta će se prenijeti na cijene roba i usluga. To daje siromaštvo nosilaca “minimalnih” plata i penzija. Inflacijska spirala stalno djeluje. Izvan fokusa su uzroci. Sve je do regulatora kojeg za sada nema u nužnom kapacitetu. On se zove država.

Megafon.ba