Ponedjeljak, Maj 16

Šmit i Džaferović pred Vijećem sigurnosti UN-a: Vlasti RS nastavljaju sa narušavanjem suvereniteta BiH

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u Njujorku posvećenoj situaciji u Bosni i Hercegovini, obratili su se predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit.

Autor: N.Š.K.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) obratio se na današnjoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a i predstavio svoj polugodišnji izvještaj o stanju u BiH.

– Čast je obratiti se ovom Vijeću prvi put tokom mom mandata i podnijeti 61. izvještaj visokog predstavnika. Nije lagan posao, ali mi je zadovoljstvo prihvatiti to breme – rekao je na početku govora Šmit.

Visoki predstavnik je istakao da građani BiH naporno rade i na dobrom su putu ka Evropi.

– Ovog aprila obilježeno je 30 godina od početka rata u BiH. Građani i mediji spekulirali su o početku novog rata. U Sarajevu su protestirali ispred moje kancelarije kako bi tražili intervenciju međunarodne zajednice kako bi spriječili novi rat. Oni su traumatizirani ratom. Svaka osoba, na ovaj ili onaj način, još nosi rane od rata. Zbog Ukrajine svjesni su da ni u 21. stoljeću rat u Evropi nije nemoguć. Zahvalan sam kontinuiranoj pomoći Althee i EUFOR-a.

Ali zašto je njihovo prisustvo u 2022. i dalje potrebno u BiH?

U prethodnom periodu su vlasti RS nastavile sa retorikom i aktivnostima kojima se može podrivati ustavni okvir BiH – rekao je Šmit, podsjećajući na poteze vlasti RS vezane za prebacivanje nadležnosti sa države na entitet u određenim oblastima.

– Vlasti RS nastavljaju svojim djelima da narušavaju suverenitet BiH. Žele da prebace ovlasti sa državnog na entitetski nivo. Ovo bi u najmanju ruku značilo da se RS izdvoji iz Oružanih snaga BiH. Potencijalno je moguće i formiranje vlastite vojske. Vladajuća stranka u RS neprestano se zalaže za miran razlaz države i govori o stvaranju nezavisne RS u okvirima dejtonske BiH. Neki od lidera u BiH i regiji su mi rekli da miran razlaz ne bi mogao biti moguć – istakao je Šmit u obraćanju.

Navodi kako fraza “izvorni Dejton”, koju često koriste vlasti RS, ukazuje na nepoštovanje Ustava BiH.

– Više puta sam pozivao na razgovore za unapređenje ustavne strukture ali nisam dobio nikakav odgovor. Koje zaključke mogu donijeti građani društva koje se oporavlja od traume kad čuju retoriku koju neprestano ponavljaju vlasti RS, koji nastoje izvršiti secesiju entiteta i izaći iz ustavnog okvira i preuzeti državne nadležnosti? Najavljeni koraci vlasti RS podrivaju suverenitet države Bosne i Hercegovine – rekao je Šmit.

Dodaje kako problematične situacije nisu karakteristične samo za ovu godinu – BiH se već mnogo godina nalazi u krizama koje pokreću lideri.

– Ambasadori PIC-a i ja smo se složili da postoji potreba za drugačijim odgovorom. Uz podršku upravnog odbora, koristim svoje ovlasti visokog predstavnika da donosim odluke kao protumjere nezakonitim i destabilizirajućim aktivnostima vlasti RS – rekao je, podsjetiviši na naredbu suspenzije primjene zakona o prenosu imovine na entitetski nivo.

– Prošle godine sam se sastao sa predstavnicima Udruženja Majke Srebrenice. Međunarodna zajednica mora razmotriti sve mjere koje su na raspolaganju da se osigura mir u BiH. Ovdje moram naglasiti da podjele duž etničkih linija nisu način da se prevaziđe prošlost.

Moram navesti i da civilno društvo obavlja mnoge aktivnosti radeći na ovom pitanju, imali smo uspješne događaje u Distrikt Brčkom. BiH se već mnogo godina nalazi u krugovima kriza koju pokreću politički lideri.

Bonske ovlasti nisam lako iskoristio, ali je to bilo posljednje što sam mogao uraditi, kada je dijalog propao. Uvijek ćemo biti spremni na dijalog i ja ću uvijek biti za postizanje dogovora u državnim institucijama – rekao je Šmit.

Osvrnuo se i na izmjene Izbornog zakona.

– Iako još ima vremena da se postigne sporazum, izbori će se ove godine održati u oktobru kao što su provedeni 2018. godine. Ostajemo posvećeni BiH, želimo biti odlučni ali cijenimo i dijalog i otvorenost. Nadam se da građani BiH neće više neće bojati za sukob – završio je Šmit svoje izlaganje.

Rusija je imala prigovor na Schmidtovo obraćanje u Vijeću sigurnosti.

„Ne smatramo Nijemca Christiana Schmidta legitimnim visokim predstavnikom. Vijeće sigurnosti UN-a nije odobrilo njegovo imenovanje“, rekao je predstavnik Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a.

Kineski predstavnik u Vijeću sigurnosti imao je identičan stav.

„Nije prikladno da on iznosi svoj izvještaj Vijeću“, kazao je kineski predstavnik u Vijeću sigurnosti.

Predsjedavajuća Vijeća UN-a ipak je pozvala Schmidta da se obrati.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je na početku obraćanja u Vijeću sigurnosti UN-a istakao da se naša zemlja nalazi u dubokoj političkoj krizi.

– Naša zemlja je u dobokoj političkoj krizi koja je izazvana zbog seceniostičkih prijetnji i blokiranja institucija.

U periodu od završetka rata u skladu sa Dejtonom uz podršku međunarodne zajednice ostvarili smo značajan napredak u reformama.

Provedbom Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma formirali smo zajedničke institucije poput vojske, pravosuđa itd. i zahvaljujući tome država je mogla nezavisno funkcionirati. Ove reforme su donijele dobrobit svim građanima u BiH.

U vremenu od 1997. do 2014. godine kada su provođene ove reforme Vijeće sigurnosti je u svojim rezolucijama davalo jasnu podršku BiH.

Vlasti entiteta RS prijete da će transformirati državne institucije i preuzeti nadležnosti. Time se ugrožava teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Dozvolite mi da vas upozorim na posljedice ovih secesionističkih postupaka kojim se potkopava Dejtonski mirovni sporazum. Potrebna nam je podrška međunarodne zajednice. Iskustvo implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma je pokazalo da je ta podrška uvijek bila uspješna i djelotvorna.

Da bi se stanje u BiH potpuno stabiliziralo potrebno je poništiti sve neustavne odluke NSRS. Potrebno je da se deblokira rad državnih institucija. Vlasti u BiH trebaju se posvetiti reformama s ciljem unapređenja životnog standarda građana i puta BiH ka EU. Institucije BiH su svjesne svojih obaveza kada su u pitanju reforme za članstvo u EU. Hvala EU i NATO-u za posvećenost BiH.

Dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH može osigurati potpunu stabilnost.

Sva otvorena pitanja trebamo rješavati kroz dijalog i dogovor. BiH podržava regionalnu saradnju. BiH se uz druge države zapadnog Balkana pridružila regionalnom tržištu u sklopu Berlinskog procesa.

Iako kao država nikoga ne ugrožavamo zabrinuti smo zbog signala iz susjednih država, posebno iz Srbije koja se ubrzano naoružava. Zabrinjava nas i zaštita koju Srbija daje presuđenim radnim zločincima. Pred srbijanskim pravosuđem se proganju državljani BiH koji su je branili.

Zabrinuti smo i stavom i miješanjem Hrvatske kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona u BiH. Zabrinjava nas stav predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića koji podržava treći entitet u BiH. Izborni zakon u Hrvatskoj je njihova unutrašnja stvar mi se u to ne miješamo. Isto tako očekujemo da se Hrvatska ne miješa u Izborni zakon BiH.

Iduću jesen BiH očekuju izbori. Prvi put u proteklih 27 godina dovedeni su u pitanje. Pozivam Vijeće sigurnosti da u novembru produži mandat EUFOR-a. U januaru ove godine bilo je nekoliko ozbiljnih incidenata a nakon što je povećan broj pripadnika EUFOR-a nije bilo zabrinjavajuće sigurnosne situacije. Svi akteri u BiH moraju poštovati postojeći zakonski okvir i niko nema pravo da unilateralno ruši postojeća i mukotrpno postignuta rješenja – zaključio je Džaferović.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.