Vojnopolitički analitičar, dugogodišnji novinar i urednik iz Sarajeva, Đuro Kozar, za Megafon je analizirao posljedice ruske agresije na Ukrajinu na ekonomiju Bosne i Hercegovine.
Piše: Đuro Kozar
Ruska invazija na Ukrajinu koja je počela 24. februara, ima mnogo scenarija kojima se predviđao njen završetak, ali se čini da to ide prema dva vjerovatna ishoda: nekom obliku mirovnog rješenja koji bi rat sveo na nekoliko mjeseci ili dugotrajnom sukobu od nekoliko godna. Pacifisti tipuju na prvi ishod, ali sve će ovisiti od pregovora dviju strana koji su za sada “tvrdi”.
PROBLEM SA RUSKIM GASOM
Optimisti se ipak nadaju relativno kratkom sukobu, diplomatskom rješenju, ublažavanju sankcija i uspostavljanju kakvih-takvih ekonomskih veza Europske unije i Moskve. Pesimisti, međutim, govore o dužem ratu koii će, uz velike ljudske žrtve i razaranja u samoj Ukrajini, dugoročno poremetiti sve odnose i proizvesti strateški zaokret u kojem će se Rusija zaobilaziti u širokom luku.
Ekonomske sankcije koje je protiv Ruske Federacije uvela međunarodna zajednica itekako se osjećaju. Vrijednost ruske rublje je drastično smanjena i taj se pad njene vrijednosti nastavlja. Neke od najvećih i najvažnijih ruskih banaka jesu, ili će biti isključene iz međunarodnog platnog prometa putem SWIFT-a. Strani ulagači ili zaustavljaju svoje aktivnosti ili potpuno napuštaju rusko tržište, trgovina sa svijetom je ugrožena…
Ali, koliko god sankcije trpi Rusija one se posredno osjećaju i u državama iz kojih su došle, pogotovo onih koji ovise od ruskog gasa.
Neovisno od toga da li će rat protiv Ukrajine biti kraći ili duži izvjesno je da će privreda Bosne i Hercegovne zbog toga imati velike ekonomske posljedice. Naime, sukob se očito reflektira na zemlje koji su glavni vanjskotrgovinski partneri naše zemlje, kao što su neke članice Evropske unije i to bi moglo dovesti do kompletnog poremećaja u lancima snabdijevanja i rasta cijena općenito.
Izolacija Ruske Federacije od zemalja EU-a i potpuni prekid platnog prometa s Moskvom to je za BiH gubljenje tržišta od oko 100 miliona KM. Međutim, indirektna šteta može biti znatno veća zbog uvoza ruskih energenata u BiH, prije svega mineralnih goriva i gasa, budući da nemamo alternative. To može pogoditi našu ekonomiju i uticati na rast cijena i opću potražnju, jer je na Londonskoj berzi nafta dostigla rekordno visoke cijene, najvišu od 2014. godine. Činjenica je da energenti značajno utiču na konačnu cijenu svih proizvoda i ukoliko se nastavi takav trend imat ćemo, još veće poskupljenje gotovo svih roba.
INDUSTRIJA BEZ SIROVINA
Prerađivačka industrija u BiH je i prije rata u Ukrajini imala velikih problema, pa joj je čak prijetilo potpuno gašenje. Vlade na svim nivoima, zbog svog nemara, nestručnosti i loše politike, gotovo su opustošile prerađivačku industriju. Od nekoliko hiljada industrijskih preduzeća, kojih je nekada bilo u BiH, danas ih je tek nešto više od stotinu, a mnogi od njih pripadaju uglavnom privatnom sektoru. Naši industrijski giganti su poslije rata u BiH, zbog loše privatizacije, nestajali.
Više od 65 posto radne snage prije 90-ih godina dolazilo je upravo iz proizvodnih i industrijskih grana, dok je danas ta brojka pala na manje od 10 posto. Sada je pitanje kako bez dovoljno sirovina proizvoditi i kome i kako izvoziti, kad će mnoge države zbog zaštite svojih formi reducirati uvoz. Naprimjer, lijekovi iz naše farmaceutske industrije do sada su se izvozili u Rusiju, a sada je sve u zastoju. Teško da će i voće iz BiH stizati na rusko tržište jer, premda nam taj izvoz Moskva ne uskraćuje, teško da će jabuke ili kruške stizati u Rusiju daljim i skupljim prijevozom.
U vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH i Rusije prevladavao je uvoz, ali ni izvoz nije bio beznačajan. Tako je u prošloj godini iz Rusije u našu zemlju uvezeno robe u vrijednosti 277,46 miliona KM, a u ovu zemlju izvezli smo robu vrijednu 107,8 miliona KM. Ali, to je sada prošlost, pa iako BiH nije uvela ekonomske sankcije Rusiji sigurno je da neće biti uvjeta da s tom državom ubuduće ima uvozno-izvozne komunikacije.
S Ukrajinom je potpuno drugačije, budući da imamo empatiju prema toj zemlji kao žrtvi agresije.
Dakle, kad je riječ o tržištu Ukrajine prevladava uvoz. Tako je u prošloj godini iz Ukrajine u našu zemlju uvezeno robe vrijednosti 38 miliona KM, najviše drveta i proizvoda od drveta, vrijednosti 9,04 miliona KM. Zatim plastične mase i proizvoda od plastičnih masa vrijednosti 6,5 miliona KM, mineralnih goriva, mineralnih ulja vrijednosti 4,2 miliona, voće za jelo vrijedno 4,2 miliona, zatim bakar, proizvode iz tarife nuklearni rekatori, farmaceutski proizvodi.
U 2021. iz Bosne i Hercegovine u Ukrajinu je izvezeno robe u vrijednosti od oko 9,05 miliona KM od čega je najviše farmaceutskih proizvoda i to za 3,02 miliona KM, zatim proizvoda od gvožđa i čelika vrijednih 1,9 miliona.
S obzirom na teške posljedice koje je invazija prouzrokovala Ukrajini sigurno je da će naša privreda ispoljiti solidarost i pomoći ovoj zemlji u njenoj obnovi – samo da se u toj zemlji uspostavi mir.
POMOĆ IZVOZNIM FIRMAMA
I na kraju, kako naplatiti robu koja je, naprimjer, izvezena u Rusiju kad je to praktično nemoguće zbog oštrih sankcija prema Moskvi i činjenice da su ruske banke isključene iz SWIFT sistema.
U Vanjskotrgovinskoj komori BiH znaju za ovaj problem i kako su izjavili, pokušaće da pomognu našim izvoznim firmama.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.