Podizanjem državne zastave na Humu počelo obilježavanje Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Autor: Megafon.ba

Obilježavanje 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, započelo je jutros podizanjem državne zastave na brdu Hum iznad Sarajeva.

Ceremoniji su prisustvovali predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, pripadnici Oružanih snaga BiH, te predstavnici ostalih nivoa vlasti.

Nakon ceremonije na Humu, delegacije će položiti cvijeće i odati počast na spomen obilježjima Vječna vatra, ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992-1995, mezarju Kovači i u Velikom Parku.

Dan nezavisnosti BiH bit će obilježen i u Memorijalnom centru Srebrenica, gdje će biti položeno cvijeće i odata počast žrtvama genocida. U Mostaru, Brčkom, Bihaću i drugim gradovima širom naše zemlje bit će održane svečanosti i svečani prijemi, kao i tribine o važnosti današnjeg dana.

Bećirović i Komšić prisustvovali svečanosti na brdu Hum iznad Sarajeva (Foto: Fena

U sarajevskoj Vijećnici večeras će biti održan prijem u organizaciji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića i člana Predsjedništva Denisa Bećirovića.

Bosna i Hercegovina danas obilježava 34 godine od kada su građani gotovo dvotrećinskom većinom na referendumu odlučili da žele živjeti u nezavisnoj državi. Referendum je raspisan za 29. februar i 1. mart 1992. godine. Građani su glasali odgovarajući na pitanje: “Jeste li za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”.

Referendumu je pristupilo 2.073.568 glasača, a 99,44 posto glasalo je za nezavisnost. Njih 6.037 glasalo je protiv. Izlaznost je bila 63,7 posto.

Pred referendum su postavljene barikade. Na biralištima došlo je do incidenata. Šestog marta, Skupština je prihvatila rezultate referenduma i počinju antiratni protesti.

Četvrtog aprila Predsjedništvo mijenja ime u Republiku BiH. Umjesto mira, nezavisnosti i slobode uslijedili su oružani napadi, ratna stradanja i razaranja i 6. aprila počela je opsada Sarajeva, najduža opsada jednog grada u modernoj historiji.

Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine kao nezavisne države.

Prvo priznanje nezavisnoj BiH dala je Bugarska, krajem januara 1992. godine. Nakon što je Njemačka 6. aprila priznala nezavisnost BiH, uslijedilo je priznanje i drugih evropskih zemalja, priznanje Evropske zajednice, a dan kasnije Sjedinjenih Američkih Država.

Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine pristupila organizaciji Ujedinjenih nacija, čime je dobila najveće međunarodno priznanje.

Rat je trajao od 1992. do 1995. godine, prouzrokujući masovna stradanja, razaranja, protjerivanja, zločine i genocid.

Ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. mart proglašava Danom nezavisnosti BiH i državnim praznikom potpisao je predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 6. marta 1995. godine.

Završetak rata uslijedio je potpisivanjem Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH dogovorenog u Dejtonu 21. novembra, a potpisanog u Parizu 14. decembra 1995. godine, kojim su potvrđene međunarodno priznate granice BiH, njen teritorijalni integritet, suverenitet i međunarodni subjektivitet, ali i administrativna podjela na dva entiteta – Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

Odlukom Međunarodnog arbitražnog suda, 8. marta 2000. godine osnovan je Distrikt Brčko, kao dio BiH pod njenim suverenitetom.

U Republici Srpskoj, 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, ne obilježava se i ne slavi. Političkim i institucionalnim predstavnicima, ovaj datum predstavlja najavu rata i sav paradoks postojanja, kako često navode, “te i takve Bosne i Hercegovine”.

Vlada Republike Srpske jučer je proglasila 1. mart Danom žalosti u tom bosanskohercegovačkom entitetu. Vlada je donijela Zaključak u kojem stoji da će na svim institucijama Republike Srpske danas zastave biti spuštene na pola koplja, sve kulturne manifestacije otkazane, a sportski događaji prilagođeni Danu žalosti.

(BHRT)

Megafon.ba