Petak, Decembar 9

Makul: Imamo osobe koje su na evidenciji nezaposlenih skoro 15 godina

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Više od 22.600 osoba se na evidenciji Službe za zapošljavanje TK nalazi duže od devet godina. Više od 6.000 osoba je na evidenciji između pet i sedam godina.

Autor: Samir Mujakić

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, broj nezaposlenih u Tuzlanskom kantonu krajem septembra 2022. godine je oko 68.800 osoba. Najveći problem izlaska na tržište rada imaju nekvalifikovane osobe, njih je oko 30 hiljada.

Međutim, od ukupnog broja nezaposlenih, neki od njih su na evidenciji nezaposlenih duže od deceniju, kaže za Megafon Amela Makul, saradnica za informisanje Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona.

SAMO SE REDOVNO JAVLJAJU NA BIRO

„Od ukupno nezaposlenih u Tuzlanskom kantonu svih struka, od visoko kvalifikovanih do nekvalifikovanih, na evidenciji JUSZZ TK imamo dosta osoba koje se na biro javljaju skoro petnaest godina. Prema našim propisima, osobu smatramo nezaposlenom dugoročno ili teže zapošljivom ako je samo duže od godinu dana na evidenciji. Prema svim mjerilima provedenog istraživanja, osobe gube produktivnost i motivisanost nakon određenog perioda traženja posla, i zbog neuspijevanja gube volju i jednostavno se samo javljaju na biro”, kaže Makul.  

Amela Makul, saradnica za informisanje Službe za zapošljavanje TK (Foto: S.M./Megafon)

Međutim, ono što nam u Službi nije rečeno, a već je javna tajna, da mnogi putem Službe za zapošljavanje osiguravaju zdravstveno osiguranje. Istovremeno, rade na crno ili ne rade nikako niti uopće traže posao.

Makul kaže da postoje načini kako pomoći osobama koje su dugoročno na evidenciji JU SZZ TK a žele posao.

,,U birou na sve nezaposlene osobe gledamo jednako, bez obzira na to koliko su godina na evidenciji, njihovu kvalifikaciju i njihove godine. Puno više vremena posvećujemo osobama koje su teže zapošljive i dugoročno su na evidenciji biroa. Svakodnevno posredujemo. U fokus stavljamo naš savjetodavni rad. Preporučujemo svim osobama da dolaze u biro, jer mi imamo svakodnevno informaciju koji poslodavci traže radnike, koju kvalifikaciju, šta traže, da li će u skorijem periodu tražiti ili već traži. Sve zavisi od tržišta rada. Analizu tržišta provodimo s Federalnim zavodom za zapošljavanje BiH i svakodnevno komuniciramo sa poslodavcima. Mi smo u sredini i posredujemo između nezaposlenih i poslodavaca. To je naša primarna djelatnost”, kaže naša sagovornica.  

,,Mnogi imaju ,,barijeru ili otklon” da nam se obrate za pomoć. Kad dođu i obrate se našim savjetodavcima to je već prvi korak. Ranije smo pozivali osobe i radili individualna i grupna savjetovanja. Individalna savjetovanja radimo još uvijek, dok smo, s grupnim nakon početka pandemije i karantena stali. Sada je to teško ponovo uspostaviti. Ranije smo to radili i kroz klubove za traženje posla. Svrha savjetovanja je i informisanje nezaposlenih o njihovim pravima i obavezama”.      

Postoje, međutim i brojni pozitivni primjeri koji bi trevbalo da razbiju „gubitak motiva“ kod nezapsolenih. Naime,  nakon sedam, deset i petnaest godina traženja i čekanja na posao te savjetovanja i posredovanja JUSZZ TK nekoliko žena iz Tuzle, Gračanice i Teočaka uspjele su dobiti posao.      

,,Nismo imali problema s motivacijom tih osoba. To je najteže uraditi, ipak, od svih smo dobili povratnu informaciju da su zaposlene. Jedna se uspjela se zaposliti u velikom prodajnom lancu roba. Druga je prihvatila posao u proizvodnom pogonu, radi za mašinom. Posolodavac je zadovoljan a ona sretna što je dobila šansu i iskoristila je. Jedna od tih žena iz Teočaka  iskoristila je naš Javni poziv za dodjelu sredstava za samozapošljavanje i otvorila svoj frizerski salon. Sve je više osoba koje koriste poticajna sredstva i otvaraju male obrte ili neki posao“.

AKO POSTOJI VOLJA, POSTOJI I NAČIN

„Za jednu magistricu iz Gračanice posredovali smo u otvorenom pozivu za posao i zaposlili je u banjskom lječilištu. Naš Start up (start ap) program iskoristila je i jedna gospođa također iz Gračanice. S dobijenim iznosnom novca pokrenula je vlastitu poljoprivrednu proizvodnju”, navela je Makul neke od dobrih primjera kao dokaz da postoje programi, načini i spremnost institucija da pomognu nezapsolenima, naravno,ukoliko to žele.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.