Hoće li razorni zemljotresi u Hrvatskoj, u blizini Trgovske gore, zaustaviti izgradnju odlagališta nuklearnog otpada?

Megafon.ba danima očekuje odgovore na upite stručnjacima te članovima Kordinacionog tijela koje je Vijeće ministara formiralo zbog pitanja „Trgovska gora“: Staše Košarca, Edite Đapo, Srebrenke Golić i Marinka Zeljko; iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH rečeno nam je da ministar Košarac priprema saopćenje za medije koje će biti objavljeno u 15 sati

Autorice: M. Varga i N. Šunj – Kušljugić

Epicentar razornih zemljotresa u Hrvatskoj 28. i 29. decembra 2020. godine, bili su i u blizini Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u osnivanju u Čerkezovcu, na obroncima Trgovske gore. U Hrvatskoj se o ovoj činjenici ne govori mnogo jer nove okolnosti otvaraju potpuno drugi kontekst moguće rasprave na relaciji Hrvatska – Bosna i Hercegovina o izgradnji spornog odlagališta nuklearnog otpada.

Vezani tekstovi na Megafon.ba:

Član bh. Ekspertne grupe Edin Delić: Zemljotresi u Hrvatskoj krunski dokaz protiv projekta „Trgovska gora“

Košarac najavio sastanak eksperata o Trgovskoj gori

Površna ocjena trenutne situacije

Rijetki medij koji se u susjednoj zemlji bavio novim okolnostima spornog projekta je Lupiga.com koji donosi detalje u opsežnom tekstu: POTRES UPOZORAVA NA OPREZ: Hoće li Hrvatska zaista napraviti odlagalište radioaktivnog otpada na trusnoj Baniji?

Iz hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada istrošenog nuklearnog goriva 28. decembra 2020. godine, na zvaničnoj stranici naveli su da nisu oštećeni postojeći objekti. Međutim, slike o posljedicama zemljotresa u Hrvatskoj, koje su obišle svijet te rezultati određenih studija koje pokazuju da je riječ o trusnom terenu podložnom potresima, mogu biti snažan argument Bosni i Hercegovini za potpuno obustavljanje ovog hrvatskog projekta.

Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Čerkezovac nalazi se na južnim obroncima Trgovske gore, jugozapadno od grada Dvora, 5,8 km zračne linije.

Najbliže naselje u BiH je Novi Grad (Bosanski Novi) udaljen 4,3 km zračne linije. Tu su i Hrvatska Kostajnica na udaljenosti 27 km, Glina 40 km Petrinja 48 km i Sisak 50 km.

Upravo šire područje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada je bilo područje koje su pogodili razorni potresi.

Prema podacima Seizmološke službe pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno – matematičkog fakulteta u Zagrebu, 28.12. 2020. godine desio se jak potres u području Petrinje a koji je prethodio razornom potresu 29.12.2020. godine, jačine 6,2 stepena po Richteru.

Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada (RAO) istrošenog nuklearnog goriva u Hrvatskoj je na zvaničnoj stranici odmah nakon zemljotresa objavio saopćenje (link) u kojem tvrde da: „U nizu potresa koji su zadnja dva dana pogodili Hrvatsku od kojih su dva bila razorna snage 5,0 i 6,2 stepena po Richteru, s epicentrom nedaleko od Petrinje, skladišta te popratni objekti na lokaciji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u osnivanju u Čerkezovcu potpuno su neoštećeni“.

Razlog brze reakcije je činjenica da se radi o teritoriji u blizini Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Čerkezovac.

Korištenje zastarjelih podataka

Geofizički odsjek Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu je 2014. godine izradio Studiju pod nazivom „Potresna opasnost na širem području Zrinska gora“ koju je potpisao Marijan Herak.

Zrinska gora predstavlja šire područje koje obuhvata više cjelina, a jedna od njih je Trgovska gora.

Navedena studija navodi sljedeće: „Lokacija predviđena za zbrinjavanje radioaktivnog otpada nalazi se u recentno slabo tektonski aktivnom području, ali se u blizini lokacije nalaze mnogo aktivnije zone seizmičkih izvora u kojima se mogu dogoditi i vrlo jaki potresi“. Studija navodi i da je potrebno provesti dodatna istraživanja i analize (geofizička mjerenja tla, seizmotektonska analiza, analiza potresnih scenarija) te pratiti seizmičnost na lokacijama u široj i užoj okolini. Za mjerenje, navode u studiji, treba što prije uspostaviti lokalnu mrežu seizmografskih stanica.

Herak u zaključku navodi kako će biti potrebno pratiti regionalnu i lokalnu seizmičnost, a kako u blizini nema seizmografskih stanica, to nije moguće napraviti na potrebnoj razini.

U međuvremenu, postavljene su seizmološke stanice ali „Strateška studija za nacionalni program provedbe strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva“( Ekonerg, Jelavić, januar 2016. godine) još uvijek koristi podatke iz studije iz 2014. godine kada nije uspostavljena mreža lokalnih seizmografskih stanica, što i sam Herak navodi kao preduslov za potrebnu razinu praćenja lokalne i regionalne seizmičnosti.

Neophodna brza reakcija iz Bosne i Hercegovine

Za izgradnju Centara za zbrinjavanje otpada, pogotovo radioaktivnog otpada, izuzetno je važno analizirati seizmičku opasnost šireg i užeg područja. S obzirom na to da u vrijeme izrada studija nije postojala lokalna mreža seizmografskih stanica, upitan je i kvalitet podataka na kojima u Hrvatskoj temelje opravdanost projekta „Trgovska gora“.

Stoga je reakcija iz Bosne i Hercegovine, Koordinacionog tijela za problematiku odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora, u ovim trenucima ključna. Kao i uključivanje struke u cijeli spor između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Megafon.ba